Izvorni kôd stranice Rodos

{{Infokutija ostrvo
| naziv             = Rodos
| slika             = Rhodes_harbour.jpg
| opis_slike        = Ulaz u luku u gradu Rodosu
| karta             = Grčka
| veličina_karte    = 200px
| površina          = 1.401,459
| koordinate        = 
| najviša_tačka     = 1.215 km
| širina            = 38 km
| dužina            = 78 km
| država            = {{ZD|GRČ}} [[Grčka]]
| najveći_grad      = [[Rodos (grad)|Rodos]]
| stanovništvo      = 115.490
}}
'''Rodos''' ({{jez-el|Ρόδος}}) jest [[Spisak ostrva u Grčkoj|četvrto po veličini]] [[Grčka|grčko]] ostrvo, najveće i glavno [[Dodekanezi|dodekaneško]] ostrvo u [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Po popisu stanovništva iz 2011. godine na 1.401,459&nbsp;km² živi 115.490&nbsp;stanovnika,<ref name="P2011">{{Cite web |url=http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/resident_population_census2011rev.xls |title=Rezulati popisa stanovništva u Grčkoj 2011. (ΕΛ.ΣΤΑΤ). |access-date=1. 9. 2016 |archive-date=27. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150627221846/http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/resident_population_census2011rev.xls |url-status=dead }}.''(Excel, 2,6 MB). |access-date=1. 9. 2016 |archive-date=27. 6. 2015 |archive-url= |url-status=dead }}</ref> od kojih oko pola živi u najvećem gradu [[Rodos (grad)|Rodosu]]. Od 2011. godine Rodos zajedno sa ostrvima [[Megisti]], [[Simi]], [[Tilos]] i [[Halki]] čini [[Rodos (okrug)|regionalni okrug Rodos]] ([[Grčki jezik|gr]]: Περιφερειακή Ενότητα Ρόδου) u [[Grčke periferije|grčkoj regiji]] [[Južni Egej]].

== Ime ==
Ime ostrva ne dolazi od starogrčke riječi za [[Ruža|ružu]] ({{SGrJ|τὸ ῥόδον}}), nego svoje korijene ima u predgrčkom vremenu i dolazi iz [[Fenički jezik|feničkog jezika]] od kog potiče grčka riječ za [[nar]] ([[Grčki jezik|gr]]:η ροδιά). Po [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] ime ostrva dolazi od mitološke [[Nimfa|nimfe]] [[Roda (nimfa)|Rode]], koja je bila žena grčkog boga sunca [[Helije|Heliosa]].<ref>[[Diodor]] 5,56,3. Scholion zu [[Pindar]] ''Olympien'' 7,24g</ref>

== Geografija ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:Attavyros.JPG|[[Ataviros]] najviši vrh na ostrvu|desno|mini]]
Rodos se nalazi na granici dvaju mora [[Egejsko more|Egejskog]] i ostrvima siromašnog [[Levantsko more|Levantskog mora]], koja su oba dijelovi [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Dug je 78&nbsp;km i širok 38&nbsp;km, dok je obala slabo razuđena i duga oko 220&nbsp;km. Na obali nema značajnih i većih zaliva i poluotoka. Središte ostrva udaljeno je od glavnog grada Grčke [[Atina|Atine]] 430&nbsp;km, a od sjeverne strane ostrva do jugoistočne [[Turska|turske]] obale na najužem dijelu 17,5&nbsp;km. Na zapadnoj obali su ostrva [[Halki]] (9&nbsp;km) i [[Alimia]] (7&nbsp;km), te nekoliko manjih ostrva nazvanih ''Ovčija ostrva''.

=== Reljef ===
[[Datoteka:Krabbe mit Schwarm Russischer Bär - 2556.jpg|[[Dolina leptirova]]|desno|mini]]
Reljef otoka je uglavnom brežuljkast. Unutrašnjost otoka je planinska i kamenita. Brda su prekrivena šumom [[Pinije|pinija]] i [[čempres]]a. Plodnije ravničarsko tlo nalazi se na istočnoj strani otoka i to je najgušće naseljen dio otoka. Najviši vrh na otoku je [[Ataviros]] sa visinom 1215&nbsp;m, kog slijedi [[Akramitis]] sa 825&nbsp;m. U unutrašnjosti se nalazi nekoliko pojaseva plodne zemlje gdje se uzgajaju [[citrus]]i, voće, [[grožđe]], povrće [[maslina|masline]]. Obala je jednim dijelom strma, dok je na južnom i sjevernom dijelu obala ravnije, te su u tim dijelovima i turistička naselja sa plažama. Na jugu otoka nalazi se poluostrvo [[Prasonisi]]. Na sjeverozapadnom dijelu nalazi se [[Dolina leptirova]] ([[Grčki jezik|gr]]: Κοιλάδα των Πεταλούδων) u kojem se skupljaju tigrasti leptirovi ({{lat|[[Euplagia quadripunctaria]]}}).

=== Klima ===
Klima otoka je [[Sredozemna klima|sredozemna]] s dugim, sušnim ljetima, blagim i kišovitim zimama. Rodos je sa preko 3.000&nbsp;sunčanih sati u godini jedan od najsunčanijih regija Evrope. Od polovine maja do polovine septembra kiša je vrlo rijetka. Snabdijevanje vodom je zbog krškog reljefa osigurano, a vodom sa Rodosa se brodovima snabdijevaju i susjedni otoci [[Simi]] und [[Halki]]. Od jula do augusta su u središnjem dijelu otoka temperature preko 40&nbsp;°C moguće, dok se u obalnom dijelu zbog stalnog vjetra temperature kreću na zapadnoj obali između 28 do 32&nbsp;°C,  a na istočnoj obali između 35 do 40&nbsp;°C. Zbog relativno niske vlažnosti zraka, ovako visoke temperature su uglavnom podnošljive. Noću se temperatura spušta između 23 do 20&nbsp;°C. Temperatura mora doseže u augustu 27&nbsp;°C, a kupanje u moru je zbog visoke temperature moguće i u novembru.

Najhladniji mjeseci su januar i februar. Dnevna temperatura se kreće između 12 i 18&nbsp;°C, noću oko 8 do 12&nbsp;°C. Mraz je praktički nemoguć, mada na najvišem vrhu [[Ataviros]]u sa 1.215&nbsp;m, ponekad padne snijeg. Najniže temperature mora su krajem februara i kreću se od 16 do 17&nbsp;°C.
{{Vremenski okvir
| naslov = Rodos (1961–1990)
<!-- * Prosječna temperatura * -->
| pt_jan = 14,9
| pt_feb = 15,2
| pt_mar = 16,9
| pt_apr = 20,2
| pt_maj = 24,3
| pt_jun = 28,4
| pt_jul = 30,5
| pt_aug = 30,6
| pt_sep = 28,3
| pt_okt = 24,4
| pt_nov = 20,1
| pt_dec = 16,6
<!-- * Najviša prosječna temperatura * -->
| vt_jan= 22,0
| vt_feb= 22,0
| vt_mar= 27,4
| vt_apr= 30,6
| vt_maj= 34,8
| vt_jun= 36,2
| vt_jul= 39,0
| vt_aug= 41,2
| vt_sep= 35,4
| vt_okt= 33,2
| vt_nov= 28,4
| vt_dec= 22,8
<!-- * Najniža prosječna temperatura * -->
| nt_jan = 11,7
| nt_feb = 12,0
| nt_mar = 13,6
| nt_apr = 16,7
| nt_maj = 20,5
| nt_jun = 24,7
| nt_jul = 26,9
| nt_aug = 26,9
| nt_sep = 24,6
| nt_okt = 20,6
| nt_nov = 16,4
| nt_dec = 13,4
<!-- * Padavine * -->
| p_jan = 147,8
| p_feb = 117,7
| p_mar = 75,3
| p_apr = 24,0
| p_maj = 14,0
| p_jun = 2,9
| p_jul = 0,1
| p_aug = 0,1
| p_sep = 7,1
| p_okt = 64,3
| p_nov = 88,4
| p_dec = 145,3
<!-- * Prosječna vlažnost zraka * -->
| vz_jan = 70,1
| vz_feb = 69,8
| vz_mar = 69,0
| vz_apr = 65,9
| vz_maj = 63,6
| vz_jun = 57,4
| vz_jul = 56,5
| vz_aug = 59,4
| vz_sep = 60,8
| vz_okt = 66,9
| vz_nov = 72,0
| vz_dec = 72,1
<!-- * Broj kišnih dana * -->
| kd_jan = 11,5
| kd_feb = 9,0
| kd_mar = 6,7
| kd_apr = 3,4
| kd_maj = 1,9
| kd_jun = 0,5
| kd_jul = 0,1
| kd_aug = 0,1
| kd_sep = 0,9
| kd_okt = 4,5
| kd_nov = 6,3
| kd_dec = 10,8
| izvor  = NOAA<ref name= NOAA>
{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_VI/GR/16749.TXT
| title = Rhodes Climate Normals 1961–1990
| publisher = [[National Oceanic and Atmospheric Administration]]
| access-date = 2. 3. 2015}}</ref><ref>[http://www.wetterkontor.de/de/klima/klima2.asp?land=gr&stat=16749 wetterkontor.de]</ref>
}}

== Upravna podjela ==
Od 1997. do 2010. godine Rodos je po [[Administrativna podjela Grčke#Kapodistrias program|Kapodistrias programu iz 1997.]] bio podijeljen na ukupno 10 općina sa ukupno 43 općinska okruga. Provedbom [[Kallikratisov program|Kallikratisovog programa]] i teritorijalnom reformom Grčke iz 2010. godine ostrvo postaje općina, sa sjedištem u gradu [[Rodos (grad)|Rodosu]], dok su bivše općine postale opčinski okrugi općine Rodos.

{| class="wikitable sortable" style="text-align:left; font-size: 95%"
|-
! align="left"|Općinski okrug
! align="left"|Grčko ime
! align="left"|Kod
! align="left"|Površina (km²)
! align="left"|Broj stanovnika 2001.
! align="left"|Broj stanovnika 2011.<ref name="P2011" />
! class="unsortable" align="left"|Gradski okrug/naselje<br />(Δημοτική / Τοπική Κοινότητα)
! class="unsortable" align="center"|Položaj
|- style="vertical-align:top"
| [[Rodos (grad)]]
| Δημοτική Ενότητα Ρόδου
| 690101
| style="text-align:right"| 19,481
| style="text-align:right"| 53.709
| style="text-align:right"| 50.636
| Rodos
| [[Datoteka:DE Rodou.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Archangelos (Rodos)|Archangelos]]
| Δημοτική Ενότητα Αρχαγγέλου
| 690102
| style="text-align:right"| 115,375
| style="text-align:right"| 7.779
| style="text-align:right"| 7.615
| Archangelos, Malon, Masari
| [[Datoteka:DE Archangelou.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Atavyros]]
| Δημοτική Ενότητα Ατταβύρου
| 690103
| style="text-align:right"| 234,350
| style="text-align:right"| 3.225
| style="text-align:right"| 2.433
| Embonas, Agios Isidoros, Kritinia, [[Monolithos]], [[Siana]]
| [[Datoteka:DE Atavyrou.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Afandou]]
| Δημοτική Ενότητα Αφάντου
| 690104
| style="text-align:right"| 46,100
| style="text-align:right"| 6.712
| style="text-align:right"| 6.911
| Afandou, Archipolis
| [[Datoteka:DE Afandou.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Ialysos (Rodos)|Ialysos]]
| Δημοτική Ενότητα Ιαλυσού
| 690105
| style="text-align:right"| 16,700
| style="text-align:right"| 10.107
| style="text-align:right"| 11.331
| Ialysos
| [[Datoteka:DE Ialysou.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Kallithea (Rodos)|Kallithea]]
| Δημοτική Ενότητα Καλυθιών
| 690106
| style="text-align:right"| 109,750
| style="text-align:right"| 10.251
| style="text-align:right"| 9.364
| Kalythies, Koskinou, Psinthos
| [[Datoteka:DE Kallitheas.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Kamiros]]
| Δημοτική Ενότητα Καμείρου
| 690107
| style="text-align:right"| 211,875
| style="text-align:right"| 5.145
| style="text-align:right"| 4.720
| Soroni, Apollona, Dimylia, Kalavarda, Platania, Salakos, Fanes
| [[Datoteka:DE Kamirou.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Lindos]]
| Δημοτική Ενότητα Λίνδου
| 690108
| style="text-align:right"| 178,900
| style="text-align:right"| 3.633
| style="text-align:right"| 3.957
| Lindos, Kalathos, Laerma, Lardos, Pylonas
| [[Datoteka:DE Lindion.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Notia Rodos]]<br />(Južni Rodos)
| Δημοτική Ενότητα Νότιας Ρόδου
| 690109
| style="text-align:right"| 379,050
| style="text-align:right"| 4.313
| style="text-align:right"| 3.561
| [[Gennadi]], Apolakkia, Arnitha, Asklipiio, Vati, Istrios, Kattavia, [[Lachania]], Mesanagros, Profilia
| [[Datoteka:DE Notias Rodou.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
| [[Petaloudes]]
| Δημοτική Ενότητα Πεταλούδων
| 690110
| style="text-align:right"| 89,150
| style="text-align:right"| 12.133
| style="text-align:right"| 14.962
| Kremasti, Damatria, Theologos, Maritsa, Paradisi, [[Pastida]]
| [[Datoteka:DE Petaloudon.svg|200px]]
|- style="vertical-align:top"
|- 
| colspan="2"| '''Ukupno'''
| style="text-align:left"| '''6901'''
| style="text-align:right"| '''1400,731'''
| style="text-align:right"| '''117.007'''
| style="text-align:right"| '''115.490'''
| colspan="2"|
|}

== Mitologija ==
Po predanjima [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], Rodos je nastao iz mora, nakon što je [[Zeus]] odlučio podijeliti svoje carstvo svim bogovima sa Olimpa. Bog sunca, [[Helije]] je zaželio jedan plodni otok, koji je na svojim putovanjima zemljom negdje vidio. Tako je dobio svoj otok, kog je nazvao Rodos po nimfi [[Roda (nimfa)|Rodi]], koja je tamo živjela. Helije je kasnije oženio Rodu i sa njom imao sedam sinova (tzv. [[Helijade]]): [[Aktis]]a, [[Auges]]a, [[Kandal]]a, [[Kerkaf]]a, [[Makar (mitologija)|Makara]], [[Ohim]]a, [[Tenag]]a, [[Triop]]a i jednu kćerku [[Elektrija|Elektriju]].<ref>[http://www.maicar.com/GML/Helius.html Helije na maicar.com]</ref> Najstariji od njih [[Kerkaf]] je imao tri sina, koji se smatraju osnivačima otoka Rodosa: [[Kamiro]], [[Jalis]] i [[Lind]].

U starijim istraživanjima tvrdilo se da su starozavjetni [[Rodanim]]i, potomci [[Javan]]a, koji je bio unuk [[Noa|Noe]] i sin [[Jafet]]a, živjeli na otoku.<ref>E. Robertson: ''Notes on Javan.'' In: ''The Jewish Quarterly Review.'' 20, 1908, S.&nbsp;473.</ref>

== Historija ==
=== Prvo naseljavanje ===
[[Datoteka:Lindos-Rhodes-Grece.JPG|mini|Pogled na [[Akropolis]] u [[Lindos]]u]]
Ostrvo je bilo nastanjeno u [[neolit]]u, kada nastaje naselje Ialisos.<ref>Toula Marketou: ''Time and Space in the Middle Bronze Age Aegean World. Ialysos (Rhodos), a Gateway to the Eastern Mediterranean.'' In: Stella Souvatzi, Athena Hadji (Hrsg.): ''Space and Time in Mediterranean Prehistory.'' Routledge, 2013, S.&nbsp;176–195, hier: S.&nbsp;176.</ref> Ljudski posmrtni ostaci iz neolita pronađeni su u Kalitijevoj pećini.<ref>M. Foundoulakis: ''Neolithic skeletal remains from the Kalythies cave, Rhodes.'' In: Søren Dietz, Ioannis Papachristodoulou (Hrsg.): ''Archaeology in the Dodecanese.'' Kopenhagen 1988, S.&nbsp;17&nbsp;ff.</ref> Značajnija naselja nastala su tokom ranog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (oko 2.800-2.000 p. n. e.). U ranom 2. milenijumu [[Minojska civilizacija|Minojani]] se doseljavaju na otok, a u [[16. vijek p. n. e.|16. vijeku p. n. e.]] osnivaju naselje [[Ialisos|Trianda]] na sjeverozapadu otoka.<ref>C. B. Mee, Ellen E. Rice: ''Rhodes.'' In: ''The Oxford Companion to Classical Civilization.'' Oxford University Press, 2014, S.&nbsp;662&nbsp;f.</ref> U [[14. vijek p. n. e.|14. vijeku p. n. e.]] na otoku se doseljavaju [[Mikenska kultura|Mikeni]], a na osnovu mnogobrojnih grobnica, može se smatrati da je otok koloniziran.  Rodos je tek u [[11. vijek p. n. e.|11. vijeku p. n. e.]] počeo da cvijeta s dolaskom [[Dorani|Dorana]]. Dorani su počeli graditi tri veoma važna grada: [[Lindos]], [[Ialisos]] i [[Kameiros]]. U Lindosu je izgrađen hram koji je bio šireg nadregionalnog značaja. Zbog dobre povezanosti i pristupačne luke u Lardosu, sa ostrva su odaslane ekspedicije koje su osnovale kolonije kao [[Gela]] na [[Sicilija|Siciliji]] i [[Faselis]] u [[Likija|Likiji]]. Ova su tri grada kao samostalni i značajni [[polis]]i sa gradovima [[Kos (grad)|Kos]], [[Knidos]] i [[Halikarnasos]] na kontinentu osnovali savez šest gradova, koji je potrajao nekoliko stotina godina nazvan [[Dorski heksapolis]].

=== Stara Grčka ===
U [[Arhajski period|Arhajskom periodu]], Rodos je bio integralni dio Grčke, te je pomenut i u [[Homer]]ovom spjevu [[Ilijada]]: U ratu Grka protiv [[Troja|Troje]], Rodos je učestvovao sa devet brodova pod zapovjedništvom [[Tlepolem]]a. Nakon poraza susjedne [[Lidija|Lidije]] protiv [[Perzija]]naca [[546. p. n. e.]], Rodos je pao pod uticaj Perzije i [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]]. Protiv Ahemenidskog carstva pobunili su se pod vođstvom lokalnih [[polis]]a u [[Jonski ustanak|Jonskom ustanku]] i drugi grčki gradovi-države ([[500. p. n. e.|500]]-[[494. p. n. e.]]), ali su izgubili u ratu, te se se morali pokoriti Perzijancima. Nakon poraza u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]] [[479. p. n. e.]] i invazijom Perzijaca ostrvo je palo u njihove ruke, a [[478. p. n. e.]], tri grada Rodosa ujedinila su se u [[Delski savez]], te su se zajedničkim borbama uspjeli osloboditi perzijske vladavine. [[412. p. n. e.|412]]-[[411. p. n. e.]], otočki su se gradovi pobunili protiv prevlasti [[Atina (država)|Atine]] i prešli su na stranu [[Sparta|Sparte]].

=== Samostalnost ===
Početkom [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] [[431. p. n. e.]], Rodos je ostao uglavnom neutralan, iako je bio član saveza. Rat je trajao do [[404. p. n. e.]], ali se tada Rodos već potpuno povukao iz konflikta i krenuo samostalnim putem. [[408. p. n. e.]] su se ostrvski gradovi ujedinili i stvorili jednu teritoriju, te su izgradili glavni grad na sjeveru ostrva - [[Rodos (grad)|Rodos]]: njegovo planiranje je bilo povjereno atinskom arhitektu [[Hipodames iz Mileta|Hipodamus]]u. Grad je već u slijedećem vijeku nadmašio Atinu kao trgovačko središte.

Nakon raspada Saveza [[404. p. n. e.]], otok je postao samostalan. [[395. p. n. e.]], nakon što je prospartanski [[Diagoridej]] od proatinske struje srušen, došlo je do građanskog rata. [[Antalkidin mir|Antalkidinim mirom]]  [[387. p. n. e.]] Rodos je sačuvao svoju samostalnost u odnosu na Perziju i [[378. p. n. e.|378]]-[[377. p. n. e.]] postaje ponovo saveznik Atine, ali ga perzijski [[satrap]] [[Mauzol]] ponovo razdvaja od Atine. Rodos ulazi u savez sa [[Teba (Grčka)|Tebom]] [[364. p. n. e.]] u borbi protiv drugog [[DDelski savez|Delskog saveza]]. Od [[357. p. n. e.|357]]-[[332. p. n. e.]] otokom dominiraju [[Karija|Karijci]].

U ratu [[Makedonija (regija)|Makedonaca]] protiv Atine i Tebe, Rodos je bio na strani [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]]. Nakon smrti njegovog sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], koji je [[332. p. n. e.]] postavio svoju vlast, otok je postao ponovo samostalan. Osnivanjem helenističkih država pojačava se trgovina u istočnom Sredozemlju, od čega najviše profitira Rodos. Makedonski vojskovođa i kralj [[Demetrije I Poliorket]]  bezuspješno [[Opsada Rodosa 305. p. n. e.|opsjeda otok]] [[305. p. n. e.|305]]-[[304. p. n. e.]] Rodos je tada bio u savezu sa egipatskom dinastijom [[Ptolomeji]], te ga je Demetrije I pokušavao izbaciti is tog saveza.  Nakon Aleksandrove smrti, njegovi generali su se borili za vlast. Trojica njih, [[Ptolemej I Soter|Ptolomej]], [[Seleuk I Nikator|Seleuk]] i [[Antigon I Monoftalmos|Antigon]] su podjelili carstvo između sebe. Rodos je imao jaku ekonomsku i kulturalnu vezu sa Ptolemejem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], te su zajedno formirali Rodošku-egipatsku alijansu koja je kontrolisala trgovinu Egejskog mora u 3. vijeku p. n. e.

Grad je se razvio u pomorski, ekonomski i kulturni centar, a njegov novac se koristio skoro u svim djelovima [[Mediteran]]a. Njegove poznate škole filozofije i nauka, literature i retorike su dijelile učenjake sa Aleksandrijom: atinski retoričar [[Aeschines]] koji je formirao školu na Rodosu; [[Apolonije od Rodosa]], astronomi [[Hiparh]] i Geminus, retoričar [[Dionisije Trax]]. Gradska škola skulptura je se razvila u bogati, dramatičan stil koji se može okarakterisati kao "helenistički [[barok]]".
Antigonus i njegov sin su [[305. p. n. e.]] izvršili opsadu grada Rodosa u pokušaju prekida alijanse. Nakon godinu dana, odustali su od namjere i potpisali mirovni ugovor [[304. p. n. e.]], ostavljajući iza sebe ogromnu vojnu opremu. Građani Rodosa su prodali opremu i iskoristili novac za podizanje statue bogu sunca [[Helios]]u, koja je danas poznata kao [[Kolos]].  Rodos je potpisao ugovor sa Rimom [[164. p. n. e.]] i postao glavni školski centar za plemićke porodice, a posebno su bili na dobrom glasu učitelji [[retorika|retorike]], kao što je [[Hermagoras]]. U početku je država bila važan saveznik Rima i uživala je mnoge privilegije, koje su vremenom izgubljene zbog mahinacija rimljanske politike. Kasijus je izvršio invaziju na ostrvo i opustošio grad.

=== Rimsko carstvo ===
U [[1. vijek]]u naše ere, car [[Tiberijus]] je imao kratak boravak u egzilu na Rodosu, a [[Sveti Pavle]] je donio [[kršćanstvo]] na ostrvo.

=== Bizantija ===
U [[297]]. godini je započeo dugi [[Bizantijsko carstvo|bizantijski]] period za Rodos, kada je [[Rimska imperija|Rimsko carstvo]] podjeljeno na dva dijela, a istočni dio postalo Grčko carstvo. Iako dio Bizanta, ostrvo je bivalo napadano više puta od raznih sila. Prvo su ga okupirale muslimanske snage [[Muawiyah I|Muavije I.]] [[672]]. godine. Dosta kasnije je car [[Aleksije I Komnen]] ponovo vratio Rodos pod Bizantijsko carstvo tokom [[Prvi krstaški rat|Prvog krstaškog rata]].

=== Malteški vitezovi ===
Bizantska era je završena [[1309]]. kada je ostrvo palo u ruke [[Vitezovi reda sv. Ivana|Vitezova reda sv. Ivana]]. Pod upravom novoimenovanih '''Vitezova Rodosa''', grad je bio izgrađen po modelu idealnog evropskog srednjevjekovnog grada. Mnogi poznati monumenti grada su, uključujući i '''Palaču Velikog vladara''', bili izgrađeni u tom periodu.  Jake zidine koje su vitezovi izgradili su odolijevali napadima egipatskog [[sultan]]a  [[1444]]. i napadima sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] [[1480]]. Ipak, Rodos je pao u ruke Osmanlija pod napadima ogromne vojske [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] u decembru [[1522]]. Preostalim vitezovima je bilo dozvoljeno da se povuku na [[Malta|Maltu]], a ostrvo je ostalo pod vlašću [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] skoro četiri vijeka.

=== Osmansko carstvo ===
=== Italijanska okupacija ===
[[Italija]]ni su [[1912]] preuzeli vlast od Turaka nad Rodosom, koje se [[1947]]. zajedno sa ostalim dodekaneškim ostrvima ujedinilo sa Grčkom.

=== Njemačka okupacija ===
Kroz historiju, Rodos je imao veoma bogatu [[Jevreji|jevrejsku]]  zajednicu. Od 16. vijeka su to bili uglavnom govornici [[Ladino jezik|ladinskog jezika]] ''(židovsko-španski)''. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nacistička [[Njemačka]] je okupirala ostrva i deportovala Jevreje. Većina je ubijena u raznim koncentracionim logorima.

=== Poslijeratno vrijeme ===

<!--Historijski gledajući, grad je poznat po [[Kolos]]u, jednom od [[Sedam svjetskih čuda]]. Srednjevjekovni grad Rodos je pod zaštitom [[Spomenici svjetske baštine|Svjetske baštine]].
Grad Rodos se nalazi na najsjevernijoj tački ostrva, uključujući mjesto antičke i današnje komercijalne luke. Glavni aeorodrom je [[Međunarodni aerodrom Diagoras]] koji se nalazi 14 km jugozapadno od grada. 
Osim grada Rodos, vrijedne atrakcije su i posjetilište [[Faliraki]], [[Lindos]], [[Archangelos]], [[Afandou]], [[Koskinou]], [[Embona]] i [[Trianta]]. Ekonomija cijelog ostrva je okrenuta [[turizam|turizmu]], glavnom izvoru prihoda.-->

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.rhodesguide.com RhodesGuide.com]
* [http://www.rhodos-travel.com/english.htm Rhodes Travel] Informacije o plažama, selima i atrakcijama
* [https://web.archive.org/web/20181121104457/http://www.go12islands.com/ Go12Islands.com - fotografije ostrva Rodos i Dodekaneza]
* [http://www.travel-rhodes.com Travel Rhodes] Turistički vodič ostrva Rodosa
* [http://www.rhodos.gr www.rhodos.gr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051104025209/http://www.rhodos.gr/ |date=4. 11. 2005 }} Službena stranica Grada Rodosa 
* [http://www.holiday.gr/place5.php?place_id=31 Info o Rodosu] Rodos - Holiday.gr
* [http://maps.google.com/maps?ll=36.164246,27.917633&spn=0.664055,0.936722&t=k&hl=en Satelitske fotografije na Google Maps]
* [http://www.losttrails.com/pages/Hproject/Rhodes/Rhodes.html photo-essay on the archaeology of Rhodes]
* [https://web.archive.org/web/20190303222501/http://www.symigreece.com/ Symi]

== Reference ==
<references />
{{Commonscat|Rhodes}}

{{Arhipelag Dodekanez}}
{{Periferija Južni Egej}}
{{Ostrva u Grčkoj}}

[[Kategorija:Grčka ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva u Sredozemnom moru]]
[[Kategorija:Rodos (ostrvo)]]
[[Kategorija:Bivše italijanske kolonije]]