Izvorni kôd stranice Zaporožje

{{Infokutija naselje
| ime                             = Zaporožje
| izvorno_ime                     = Запоріжжя
| izvorno_ime_jez                 = ukrajinski
| naselje_vrsta                   = Grad
| slika                           = Нічний проспект.jpg
| slika_veličina                  = 300px
| slika_zastava                   = Прапор міста Запоріжжя (2003).svg
| zastava_veličina                = 150px
| slika_štit                      = Герб Запорожья 2003 года.svg
| štit_veličina                   = 100px
| koordinate                      = {{coord|47|51|00|N|35|07|03|E}}
| pushpin_karta                   = Ukrajina
| pushpin_oznaka                  = Zaporožje
| podjela_vrsta                   = [[Država]]
| podjela_ime                     = {{ZID|Ukrajina}}
| podjela_vrsta1                  = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| podjela_ime1                    = [[Zaporiška oblast]]
| vođa_titula                     = [[Gradonačelnik (Zaporožje)]]
| vođa_ime                        = Anatolij Kurtijev
| visina                          = 50
| stanovništvo_ukupno             = 710,052
| stanovništvo_gustoća            = 1,365.2
| površina_ukupno                 = 334
| vremenska_zona1                 = UTC+2 (EET)
| poštanski_broj                  = 69xxx
| pozivni_broj                    = +380 61(2)
| veb-sajt                        = https://zp.gov.ua/en
| slika_opis                      = Avenija katedrala
| najveća_visina                  = 105
}}
'''Zaporožje''' ({{Jez-uk|Запоріжжя}}, [zɐpoˈr⁽ʲ⁾iʒːɐ] {{Jez-ru|Запорожье}}) jest grad na jugoistoku [[Ukrajina|Ukrajine]], smješten na obalama [[Dnjepar|rijeke Dnjepar]]. To je [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zaporiška oblast|Zaporoške oblasti]].<ref>{{In lang|uk}}</ref> Zaporožje ima 710.052 stanovnika po popisu 1. januara 2022. godine.

Zaporožje je poznato po historijskom ostrvu Horticija; više elektrana uključujući [[Nuklearna centrala Zaporožje|nuklearnu elektranu Zaporožje]] (najveća nuklearna elektrana u [[Evropa|Evropi]]), [[Termoelektrana|termoelektranu]] Zaporožje i [[Hidroelektrana|hidroelektranu]] Dnjepar i zbog toga što je važan industrijski centar. U regionu se proizvode [[čelik]], [[aluminijum]], motori za avione, [[automobil]]i, transformatori za trafostanice i druga teška industrijska roba.

== Imena i etimologija ==
Ime '''''Zaporožje''''' doslovno se odnosi na položaj grada koji se nalazi "iza brzaka" - nizvodno ili južno od brzaka [[Dnjepar|rijeke Dnjepar]], koji su nekada predstavljali veliku prepreku za plovidbu i mjesto važnih luka (1932. brzaci na Dnjepru su bili poplavljene kako bi postali dio rezervoara Dnjeparske hidroelektrane).<ref name="Pospelov">Pospelov, pp.&nbsp;25–26</ref>

Prije nego što je ime grada promijenjeno 1921. godine, grad se zvao '''Aleksandrovsk''' ({{Jez-ru|Алекса́ндровск}} [ɐlʲɪˈksandrəfsk]) ili '''Oleksandrovsk''' ({{Jez-uk|Олекса́ндрівськ}}   [olekˈsɑnd⁽ʲ⁾r⁽ʲ⁾iu̯sʲk]) po imenu tvrđave ({{Jez-ru|Александровская крепость}}; {{Jez-uk|Олександрівська фортеця}}), koja je bila dio Dnjeparske odbrambene linije [[Ruska imperija|Ruskog Carstva]].

== Historija ==

=== Historija prije osnivanja ===
[[Datoteka:Kurgan stelae (Kirovohrad, Ukraine).JPG|lijevo|mini|285x285piksel|[[Kurganske stele]]]]
Arheološki nalazi pokazuju da su oko savremenog grada prije otprilike dvije ili tri hiljade godina živjeli [[Skiti]]. Kasnije su tu živjeli [[Hazari]], [[Pečenezi]], [[Kumani]], [[Tatari]] i [[Slaveni]]. Trgovački put od Varjaga do Grka prolazio je kroz ostrvo Horticija. Ove teritorije su nazvane "Divljim poljima", jer nisu bile pod kontrolom nijedne države (to je bila zemlja između jako erodiranih granica Poljsko-Litvanske Unije, Velike Kneževine Moskve i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]).

Godine 1552. Dmitro Višnevecki je podigao drvena utvrđenja na malom ostrvu Mala Horticija koje se nalazi u blizini zapadne obale ostrva Horticija. Arheolozi smatraju da su ova utvrđenja prototip Zaporoškog Siča - uporišta paravojnih seljačkih pukova [[Kozaci|kozaka]] . 

=== Rusko Carstvo (1654–1917) ===

==== Osnivanje Zaporožja ====
[[Datoteka:Postcard Zaporizhzhia (V.A.Svitlychnyi).jpg|mini|262x262piksel|Razglednica Zaporožja]]
Godine 1770. tvrđava '''Aleksandrovskaja''' ({{Jezik|ru|Александровская}}) je sagrađena i smatra se godinom osnivanja Zaporožja. Kao dio odbrambene linije Dnjepra, tvrđava je štitila južne teritorije [[Ruska imperija|Ruskog Carstva]] od invazija [[Krimski kanat|Krimskih Tatara]].<ref name="Novistki-191">Я. П. Новицкий. [http://history.org.ua/LiberUA/Book/novits1/4.pdf История города Александровска, (Екатеринославской губ.) в связи с историей возникновения крепостей Днепровской линии 1770–1806 г.] – Екатеринослав: Типография Губернского Земства, 1905. – 176 с. {{In lang|ru}}</ref> Neizvjesno je u čiju čast je tvrđava dobila ime. Neki veruju da je to bio Aleksandar Mihajlovič Golicin, general koji je služio Katarini Velikoj.<ref name="Pospelov">Pospelov, pp.&nbsp;25–26</ref> Druge mogućnosti su princ Aleksandar Vjazemski <ref name="Novistki-191" /><ref name="zp-pravda.info-2008-09-25">{{Cite web|url=http://www.zp-pravda.info/index.php?option=com_content&view=article&id=2088:2010-09-25-17-27-04&catid=38:2009-04-14-10-29-22&Itemid=56|last=Віталій Бондар, Ірина Козлова.|date=25. 9. 2010|publisher=Запорізька правда|language=uk|script-title=uk:Таємниці унікальних документів|access-date=31. 12. 2022|archive-date=6. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220606052741/http://www.zp-pravda.info/index.php?option=com_content|url-status=dead}}</ref> ili Aleksandar Rumjancev.<ref>[http://www.zounb.zp.ua/resourse/virtvist/ZO/alexandrivsk_history/index.html З історії Олександрівська] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202103905/http://www.zounb.zp.ua/resourse/virtvist/ZO/alexandrivsk_history/index.html |date=2. 2. 2014 }} {{In lang|uk}}</ref>

Godine 1775. [[Ruska imperija|Rusija]] i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] potpisali su mirovni sporazum Kučuk Kaynarca, prema kojem su južne zemlje Ruske nizije i poluostrva Krim postale teritorije pod ruskom upravom. Kao rezultat toga, Aleksandrovska tvrđava je izgubila svoj vojni značaj i pretvorena je u mali provincijski ruralni grad, poznat od 1806. godine pod imenom '''Aleksandrovsk''' ({{Jezik|ru|Александровск}}).<ref name="Pospelov">Pospelov, pp.&nbsp;25–26</ref>

==== Menonitski doseljenici ====
[[Datoteka:Zaporizhzhia (former Aleksandrovsk) Choral Synagogue.jpg|mini|225x225piksel|Sinagoga u Aleksandrovsku sagrađena 1898. godine.]]
Godine 1789. menoniti iz [[Baltičko more|baltičkog]] grada [[Gdanjsk]]<nowiki/>a prihvatili su poziv Katarine Velike da nasele nekoliko kolonija na području savremenog grada. Ostrvo Horticija im je poklonila ruska vlada na "trajno vlasništvo". Godine 1914. Menoniti su prodali ostrvo nazad gradu. Menoniti su izgradili mlinove i poljoprivredne fabrike u Aleksandrovsku.<ref name="Natalia">{{Cite news|last=Natalia Ostasheva Venger|publisher=Dnepropetrovsk National University|title=The Mennonite Industrial Dynasties in Alexandrovsk|work=Journal of Mennonite Studies|volume=V21|pages=89–110|year=2003|url=http://jms.uwinnipeg.ca/index.php/jms/article/view/887/886|access-date=31. 12. 2022|archive-date=19. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110819004935/http://jms.uwinnipeg.ca/index.php/jms/article/view/887/886|url-status=dead}}</ref>

Tokom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], a posebno tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], većina menonita je pobjeglo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], i veliki dio je nasilno preseljen u istočnu Rusiju. Trenutno malo menonita živi u Zaporožju, iako su u tom području sačuvane mnoge industrijske zgrade i kuće koje su izgradili menoniti.<ref>Friesen, R. ''Building on the Past: Mennonite Architecture, Landscape and Settlements in Russia/Ukraine''. Raduga Publications, 2004.</ref>

==== Riječna skela ====
Godine 1829. predložena je izgradnja [[Trajekt sa žicom|riječne skele]] preko [[Dnjepar|Dnjepra]]. Riječna skela je mogla nositi desetak zaprega. Projekat je odobrio [[car]] i kasnije je korišćen u drugim dijelovima [[Ruska imperija|Ruskog Carstva]]. Godine 1904. riječna skela je zamijenjena mostom Kičkas, koji je izgrađen u najužem dijelu rijeke zvanim "Vučje Grlo", u blizini sjevernog dijela ostrva Horticija.<ref name="Bridges"/>

==== Uspostavljanje željezničke pruge i Kičkaškog mosta ====
Prvi željeznički most preko Dnjepra bio je Kičkas ({{Jezik|ru|Кичкасский}}) most, koji su projektovali Y. D. Proskuryakov i E. O. Paton. Građevinske radove je nadgledao F.W. Lat. Ukupna dužina mosta bila je 336 metara. Gornji sloj je imao dvokolosiječnu željezničku prugu, dok je donji sloj korišten za druge vrste vozila; obje strane mosta su određene kao pješačke staze. Izgrađena je na najužem dijelu rijeke Dnjepar poznatom kao ''Vukovo Grlo'' . Gradnja je počela 1900. godine, a za pješački saobraćaj je otvorena 1902. godine. Zvanično otvaranje mosta bilo je 17. aprila 1904. godine, iako je željeznički saobraćaj na mostu počeo tek 22. januara 1908.<ref name="Bridges"/> Otvaranje Kičkaškog mosta dovelo je do industrijskog rasta Aleksandrovska.<ref name="Bridges"/>

==== Građanski rat (1917–1921) ====
Kičkaški most je bio od strateškog značaja za vrijeme [[Ruski građanski rat|građanskog rata u Rusiji]] i služio je za prijevoz trupa, municije, ranjenika i saniteta. Zbog ovog mosta, Aleksandrovsk i njegova okolina bili su poprište žestokih borbi od 1918. do 1921. između [[Crvena armija|Crvene armije]] i Bijele armije Denjikina i Vrangela, Petljurine Ukrajinske narodne armije Ukrajinske Narodne Republike i njemačko-austrijskih trupa i nakon njihovog poraza, borba sa ustancima koji su predvodili Hryhoriv i Mahno. Most je više puta oštećen. Najveću štetu nanijele su mu Mahnove trupe kada su se 1920. povukle iz Aleksandrovska i napravile rupu nasred mosta koja je bila široka 40 metara.<ref name="Bridges"/>

=== Za vrijeme [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] (1922-1991) ===

==== Industrijalizacija 1920-1930-ih godina ====
[[Datoteka:Вокзал Александровск-1.jpg|mini|255x255piksel|Glavna željeznička stanica u Aleksandrovsku, 1920. godina]]
Početkom 20. vijeka, Zaporožje je bio mali ruralni gradić [[Ruska imperija|Ruskog Carstva]], koji je dobio industrijski značaj tokom procesa industrijalizacije koja je sprovela sovjetska vlada 1920-ih i 1930-ih godina..1929–1932. godine izrađen je glavni plan izgradnje grada. 10&nbsp;km od starog grada Aleksandrovska na najužem dijelu rijeke Dnjepar planirana je izgradnja hidroelektrane, najmoćnije u Evropi u to vrijeme. U neposrednoj blizini stanice plan je bio  izgraditi novi moderni grad i gigantske fabrike čelika i aluminija. Kasnije je stanica dobila naziv"DnjeproHES", čeličana -" Zaporizhstal' ", a novi dio grada - "Socgorod".<ref>{{Cite web|url=https://books.google.com/books?id=l-lNAAAAYAAJ|title=Sovetskai︠a︡ arkhitektura|date=27. 10. 1969|publisher=Искусство}}</ref> (Socijalistički grad)<ref>[https://www.google.com/search?tbm=bks&tbo=1&hl=ru&q=%22socialist+city+of+Bolshoye+Zaporozhye%22+%2BZaporozhye&btnG=%D0%98%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%82%D1%8C+%D0%BA%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B8 New world review], p40</ref>. Proizvodnja kombinata aluminijuma ("DAZ" – Kombinat aluminija Dnjepar) prema planu je trebala da premaši ukupnu proizvodnju aluminijuma širom Evrope u to vrijeme.<ref>{{Cite web|url=http://photoalbum.zp.ua/history/history/part2.htm|title=История Запорожья|website=photoalbum.zp.ua}}</ref>

Tridesetih godina prošlog stoljeća američka kompanija United Engineering and Foundry Company izgradila je čeličanu, koja je proizvodila čeličnu traku za toplo i hladno valjanje. Ovo je bila kopija čeličane Ford River Rouge. Godišnji kapacitet čeličane dostigao je 540,000 tona. Širina trake je bila 170&nbsp;cm.<ref name="Dunn-13">''The Soviet economy and the Red Army, 1930–1945'', by Walter Scott Dunn, Greenwood Publishing Group, 1995 {{ISBN|0-275-94893-5}}, page 13.</ref> Postojala je i druga sekcija ove čeličane koja je koristila sovjetsku kopiju Demag AG mlina za traku. Proizvodila je čelične trake dužine 110&nbsp;cm.<ref name="Dunn-13" />

==== Hidroelektrana, DniproHES ====
[[Datoteka:Hydro-electric Power station 'Dniprohes' in Zaporizhzhia 04.JPG|mini|250x250piksel|Hidroelektrana Dnjepar]]
Prekretnica u historiji grada bila je izgradnja hidroelektrane (DniproHES), koja je počela 1927. godine, a završena 1932. godine. Glavni projektant projekta bio je {{Ill|I. G. Alexandrov|ru|Александров, Иван Гаврилович}}, rukovodilac izgradnje – {{Ill|A. V. Vinter|ru|Винтер, Александр}}, glavni arhitekta – V. A. Vesnin i glavni američki savjetnik – pukovnik Hugh Cooper. Instalirani proizvodni kapacitet je bio 560 megavata, dužina konveksne brane bila je 760 metara, širina je bila 56 metara, a visina je bila 60 metara. 

Osam turbina i pet električnih generatora dizajnirano je i proizvedeno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Ostala tri generatora proizvedena su u lenjingradskoj fabrici Elektrosila. Nakon puštanja u rad, brzaci Dnjepra su poplavljeni, a rijeka je postala plovna od [[Kijev]]a do Hersona. Godine 1980. izgrađena je nova zgrada generatora, a snaga stanice je povećana na 1.388 megavati

==== Grad socijalizma (Socgorod) ====
Između hidroelektrane i industrijske zone, 19&nbsp;km udaljeno od centra starog Aleksandrovska osnovana je stambena četvrt br. 6, koja je dobila ime "Socgorod". Arhitekti su vjerovali da korištenjem novih arhitektonskih oblika mogu stvoriti novo društvo. Distrikt br. 6 bio je jedan od rijetkih implementacija koncepta urbanog razvoja. Izgradnja okruga počela je 1929. godine, a završena 1932. godine.

Glavna ideja koja je vodila arhitekte bila je stvaranje vrtnog grada, grada budućnosti. U Socgorodu su izgrađene višespratnice (ne više od 4 sprata) sa velikim, prostranim stanovima sa prostranim dvorištima i drvećem oko zgrada. Nikolaj Kolli,<ref>{{Cite web|url=http://bse.sci-lib.com/article062845.html|title=Колли Николай Джемсович|website=bse.sci-lib.com}}</ref> VA Vesnin, {{Ill|G. M. Orlov|uk|Орлов Георгій Михайлович (архітектор)}}, VG Lavrov i drugi dizajnirali su DniproHES i SocGorod. [[Le Corbusier]] je nekoliko puta posjetio grad 1930-ih. Arhitekte su koristile ideje konstruktivističke arhitekture .

Nazivi ulica su se često mijenjali. Prvobitni naziv Avenije metalurga bio je Aleja entuzijasta. Ovaj put vodi do industrijske zone. U to vrijeme su vjerovali da ljudi koji idu u tvornicu imaju samo pozitivna osjećanja poput radosti, ponosa i entuzijazma. Na kraju puta nalazi se skulptura metalurga vajara Ivana Nosenka iz 1963. godine. Za vrijeme njemačke okupacije nosila je ime [[Taras Ševčenko|Ševčenkova]] avenija. Kasnije je preimenovana u Staljinovu aveniju; a nakon njegove smrti dobila je današnje ime Metalurška avenija. Avenija Soborni je prvobitno imala ime Libkhnet Avenue. Ulica "Četrdeset godina Sovjetske Ukrajine" nekada se zvala Sovnarkomovska ulica, a za vrijeme njemačke okupacije Hitlerova ulica.

==== Željeznički mostovi na Dnjepru ====
Lokacija Kičkaškog mosta bila je u zoni plavljenja uzvodno od hidroelektrane. Prvobitno je planirano da se rastavi i ponovo izgradi na drugoj lokaciji, ali stručni savjet je bio protiv toga, jer ne bi bilo isplativo i jer je jeftinije izgraditi novi most.<ref name="Bridges">[http://www.zounb.zp.ua/resourse/scarbnicya/Adelberg/indexf.html ''The bridges of Zaporizhzhia'' (Мосты Запорожья)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308145207/http://www.zounb.zp.ua/resourse/scarbnicya/Adelberg/indexf.html |date=8. 3. 2012 }}, by L. Adelberg (Адельберг Л), pub RA Tandem st, Zaporizhzhia, 2005. {{In lang|ru}}</ref>

Izgradnja hidroelektrane značila je da je bio potreban novi željeznički most preko Dnjepra. Umjesto jednog mosta, kao do sada, odlučeno je da pruga pređe preko ostrva Khorticija . Široki dio rijeke između Khorticije i grada poznat je kao Novi Dnjepar, a uži dio između Khorticije i predgrađa na desnoj obali rijeke poznat je kao Stari Dnjepar.<ref name="Bridges"/> Preko Novog Dnjepra sagrađen je trolučni dvostepeni most. Svaki luk dug je 140 m. Kada se uračunaju prilazni rasponi, ukupna dužina mosta je 715 m i ukupna težina je 8,480 tona.<ref name="Bridges" />

Preko Starog Dnjepra je sagrađen jednokrilni lučni most. Ukupna dužina mosta bila je 370 m; rasponi luka 224m i tada je bio najveći most sa jednim rasponom u Evropi. Težina mosta bila je 5,220 tona.<ref name="Bridges"/> Oba mosta projektirao je [[profesor]] Streletsky. Izrađeni su od čelika zakovanog zakovicama, a imali su dva nivoa: gornji za željeznički saobraćaj i donji za drumski i pješački saobraćaj. Izgradila ih je kombinacija čehoslovačkih i sovjetskih radnika pod vodstvom sovjetskog inženjera po imenu Konstantinov. Lukovi su sagrađeni od čelik proizvedenog u Vitkovetskoj čeličani u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], ostali čelični elementi su izrađeni u Dnjepropetrovskom metalurškom kombinatu. Novi mostovi otvoreni su 6. novembra 1931. godine. Kičkaški most je potom srušen.<ref name="Bridges" />

=== Drugi svjetski rat (1941–1945) ===
[[Datoteka:ZaporizhiaCombat.jpg|mini|360x360piksel|Vojnik [[Crvena armija|Crvene armije]] u blizini hidroelektrane Dnjepar]]

==== Njemačka okupacija ====
[[Operacija "Barbarossa"|Rat između SSSR-a i nacističke Njemačke]] počela je 22. juna 1941. godine.

Nakon izbijanja rata, sovjetska vlada je započela evakuaciju industrijske opreme iz grada u [[Sibir]] .<ref name="zabor.zp.GPW"/> Sovjetske sigurnosne snage [[NKVD]] pucale su na političke zatvorenike u gradu.<ref>''Germany and the Second World War, Volume IV The Attack on the Soviet Union'', by [[Horst Boog]], [[Jürgen Förster]], [[Joachim Hoffmann]], [[Ernst Klink]], [[Rolf-Dieter Müller]], [[Gerd R. Ueberschär]], pub Clarendon Press, 1998, {{ISBN|0-19-822886-4}}, p 909.</ref> Dana 18. augusta 1941. godine, vojnici njemačke 1. Panzergrupe stigli su do predgrađa Zaporožja na desnoj obali Dnjepra i zauzeli ostrvo Khorticija.<ref name="zabor.zp.GPW" /><ref>{{Cite web|url=http://www.theeasternfront.co.uk/timeline1941.htm|title=The Eastern Front, Timeline 1941|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719023845/http://www.theeasternfront.co.uk/timeline1941.htm|archive-date=19. 7. 2011|url-status=dead|access-date=18. 4. 2011}}</ref>

[[Crvena armija]] je 18. augusta 1941. godine u 16:00 sati napravila rupu veličine 120 x 10 m na hidroelektrani Dnjepar (DniproHES), što je izazvalo poplavni talas koji je zahvatio Zaporožje do [[Nikopol, Ukrajina|Nikopolja]], ubivši lokalno stanovništvo, kao i vojnike sa obje strane.<ref name="zabor.zp.GPW"/> “Budući da u to vrijeme nije objavljen zvanični broj žrtava, procijenjeni broj žrtava uveliko varira. Većina historičara to procijenjuje na između 20.000 i 100.000 žrtava, na osnovu broja ljudi koji su tada živjeli u poplavljenim područjima." <ref>[http://www.rferl.org/content/european-remembrance-day-ukraine-little-known-ww2-tragedy/25083847.html Radio Free Europe Radio Liberty], ''Ukrainian Activists Draw Attention To Little-Known WWII Tragedy '', by Dmytro Moroz and Claire Bigg, 23 August 2013.</ref> Nakon dva dana, gradski branioci su dobili pojačanje i držali lijevu obalu rijeke Dnjepar 45 dana.<ref name="zabor.zp.GPW" /> Za to vrijeme ljudi su demontirali tešku mehanizaciju, pakovali je i utovarivali na željeznički peron, obilježavali i obračunavali dijagramima ožičenja.<ref name="zabor.zp.GPW" /> Samo Zaporožstal je izvezao 9.600 vagona sa opremom.<ref name="zabor.zp.GPW"/> Zaporožje je zauzeto [[3. oktobar|3. oktobra]] [[1941.]] <ref name="Bridges"/><ref>''Germany and the Second World War, Volume IV The Attack on the Soviet Union'', p 607 says that Zaporizhzhia was captured on 1 October 1941.</ref>

Njemačka okupacija Zaporožja trajala je 2 godine i 10 dana.<ref name="zabor.zp.GPW"/> Za to vrijeme Nijemci su strijeljali preko 35.000 ljudi, a 58.000 ljudi poslali u Njemačku na prisilni rad.<ref name="zabor.zp.GPW" /> Nijemci su koristili prisilne radnike (uglavnom ratne zarobljenike) da pokušaju da obnove branu hidroelektrane Dnjepar i čeličanu.<ref name="zabor.zp.GPW" /> Lokalni građani su osnovali podzemnu organizaciju otpora u proljeće 1942.<ref name="zabor.zp.GPW" />

Željezničke pruge Kryvyi Rih – [[Volgograd|Staljingrad]] i [[Moskva]] – [[Krim]] koje prolaze kroz Zaporožje bile su važne linije snabdijevanja Nijemaca 1942–1943. godine. Međutim, veliki trolučni Dnjeparski most u Zaporožju dignut je u zrak od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] koja se povlačila 18. avgusta 1941. godine. Daljnja rušenja obavljena su tokom septembra 1941.<ref name="Bridges"/> i Nijemci su ga vratili u funkciju tek u ljeto 1943.<ref name="Manstein263">''[[Verlorene Siege|Lost Victories]]'', by Field Marshal Eric von Manstein, pdf version p263.</ref>

Dok su Nijemci reformirali Armiju grupe Jug u februaru 1943. godine, njen štab je bio u Zaporožju. Gubitak [[Harkiv]]a i drugih gradova doveo je do toga da [[Adolf Hitler]] odleti do ovog štaba 17. februara 1943., gdje je ostao do 19. februara i susreo se sa komandantom armijske grupe feldmaršalom [[Erich von Manstein|Erihom von Mansteinom]]. Bio ubijeđen da dozvoli grupi Armija Jug da se bori protiv sovjetske odbrane. Ta odluka je brzo dovela do toga da su Nijemci ponovo zauzeli veliki dio izgubljene teritorije u Trećoj bici za Harkov.<ref>''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, translated by Anthony G Powell, [http://www.nazi.org.uk/military%20pdfs3/ErichVonManstein-LostVictories-WarMemoirsOfHitlersMostBrilliantGeneral.pdf pdf version p267-270]{{Mrtav link}}.</ref> Hitler je ponovo posjetio štab u Zaporožju 10. marta 1943, gde su ga obavijestili von Manstein i njegov kolega iz vazduhoplovstva feldmaršal Wolfram Freiherr von Richthofen .<ref>''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, pdf version p 274.</ref>  Hitler je posljednji put posjetio štab u Zaporožju 8. septembra 1943.<ref>''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, pdf version p290-2.</ref> Sredinom septembra 1943. Armijska grupa je premjestila svoj štab iz Zaporožja u Kirovograd (danas Kropivnjicki).<ref name="Manstein301">''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, says that the Germans finished repairing the railway bridge only a few months before they lost the city in October 1943.</ref>

I veliki željeznički most preko Novog Dnjepra i manji preko Starog Dnjepra oštećeni su u zračnom napadu grupe od osam aviona Ilyushin Il-2 predvođenih poručnikom A Usmanovom 21. septembra 1943.<ref name="Bridges"/>

==== Oslobođenje ====
Sredinom augusta 1943. Nijemci su počeli da grade odbrambenu liniju Panther-Wotan duž [[Dnjepar|Dnjepra]] od [[Kijev]]a do [[Krim]]a, a na nju su se povukli u septembru 1943. Nijemci su držali grad kao mostobran preko Dnjepra sa vojnicima 40. tenkovskog i 17. korpusa.<ref name="Timeline1943">{{Cite web|url=http://www.theeasternfront.co.uk/timeline1943.htm|title=The Eastern Front, Timeline 1943|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719024008/http://www.theeasternfront.co.uk/timeline1943.htm|archive-date=19. 7. 2011|url-status=dead|access-date=18. 4. 2011}}</ref> Sovjetski jugozapadni front, kojim je komandovao general Armije Rodion Malinovsky, napao je grad 10. oktobra 1943.<ref name="Timeline1943" /> Kada su branioci uspjeli da odbrane napade, Crvena armija je pojačala broj svojih trupa i pokrenula iznenadni noćni napad u 22:00 sata 13. oktobra,<ref name="zabor.zp.GPW">[http://www.zabor.zp.ua/zaporozhye/istoria_zaporozhye.htm The Great Patriotic War on the territory of Zaporizhzhia (Великая Отечественная война на территории Запорожья)] {{In lang|ru}}</ref><ref name="Lelyushenko">[http://militera.lib.ru/memo/russian/lelyushenko_dd/index.html ''Moscow-Stalingrad-Berlin-Prague, Memories of Army Commander'' ("Москва-Сталінград-Берлін-Прага". Записки командарма)], by Dmitri Danilovich Lelyushenko (Лелюшенко Дмитро Данилович), pub Nauka, Moscow, 1987, chapter 4.</ref> "izloživši salvu granatiranja veću od svega... vidi se do danas (tu su se prvi put pojavile čitave 'divizione' artiljerije) i ubacivši čak deset divizija snažno potpomognutih oklopom".<ref name="Manstein301">''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, says that the Germans finished repairing the railway bridge only a few months before they lost the city in October 1943.</ref>

Crvena armija je provalila na mostobran, prisiljavajući Nijemce da ga napuste 14. oktobra.<ref name="zabor.zp.GPW"/> Nijemci koji su se povlačili gotovo su potpuno uništili čeličanu Zaporožstal;<ref name="zabor.zp.GPW" /> ponovo su srušili veliki željeznički most,<ref name="Manstein301">''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, says that the Germans finished repairing the railway bridge only a few months before they lost the city in October 1943.</ref> srušili zgradu turbine, te oštetili 32 od 49 uvala hidroelektrane Dnjepar.<ref name="zabor.zp.GPW" /> Ovaj grad imaspomenik u Oleksandrivskom okrugu posvećen poručniku [[Crvena armija|Crvene armije]] {{Ill|Mykola Yatsenko|uk|Яценко Микола Лаврентійович|ru|Яценко, Николай Лаврентьевич}} koji je komandovao prvim tenkom koji je ušao u Zaporožje; on i njegova posada su poginuli u bici za grad.<ref name="zabor.zp.GPW" />

Crvena armija nije uspjela ponovo zauzeti dijelove grada na desnoj obali [[Dnjepar|Dnjepra]] sve do [[1944.]]<ref name="zabor.zp.GPW"/>

Obnova hidroelektrane Dnjepar počela je 7. jula 1944. Prvi vati električne energije iz obnovljene brane nastali su 3. marta 1947.<ref name="zabor.zp.GPW"/>

=== Savremeni period (1991. godina-danas) ===
[[Datoteka:Tatra KT4DM (№ 017).jpg|mini|250x250piksel|Moderno Zaporožje (2022.)]]

==== Novi mostovi preko Dnjepra ====
Drumska saobraćajna veza između gradskih četvrti desne obale Dnjepra i centra grada preko Preobraženskog mosta bila je zagušena već krajem [[1990-e|devedesetih]]. 2004. godine počela je izgradnja novog mosta preko Dnjepra pod nazivom Novi Zaporoški most. Ovaj most je paralelan sa postojećim Preobraženskim mostom na maloj udaljenosti nizvodno. Izgradnja mosta je zaustavljena ubrzo nakon što je počela, a ostali su netaknuti zbog nedostatka sredstava. Projekat je zastarjeo i treba ga revidirati, a cijena mosta procjenjuje se na 8 milijardi [[Ukrajinska hrivnja|ukrajinskih]] [[Ukrajinska hrivnja|hrivnji]] (za razliku od prvobitne 2 milijarde hrivnji).<ref>{{Cite web |url=https://fakty.ictv.ua/ru/videos/chomu-mosty-buduyut-po-14-rokiv-i-shho-kazhe-ukravtodor |title=Почему мосты строят по 14 лет – и что говорит Укравтодор |access-date=31. 12. 2022 |archive-date=13. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180813055939/https://fakty.ictv.ua/ru/videos/chomu-mosty-buduyut-po-14-rokiv-i-shho-kazhe-ukravtodor/ |url-status=dead }}</ref> Sredinom novembra 2020., turski izvođač radova najavio je da započinje završnu fazu radova prve faze izgradnje. Planirano je da radovi budu završeni prije decembra.<ref>{{Cite news|last=Lychovchuk|first=Valeria|date=13. 11. 2020|title=ДОЛГАЯ ДОРОГА ЧЕРЕЗ ДНЕПР. ТАК БУДУТ ЛИ У ЗАПОРОЖЬЯ НОВЫЕ МОСТЫ?|language=ru|trans-title=Long road through the Dnieper: Will there be new bridges in Zaporizhzhia?|work=Zaporizhzhia Future|url=https://zaporizhzhia-future.com.ua/ru/dovga-doroga-cherez-dnipro-tak-chy-budut-u-zaporizhzhya-novi-mosty}}</ref>

==== Događaji Euromajdana, 2013–2014 ====
[[2014 Euromajdan regionalne državne uprave zanimanja|Euromajdan protesti 2014.]] protiv predsjednika Viktora Janukoviča su održani i u Zaporožju.<ref>{{Cite news|url=https://www.ft.com/content/0be4a86e-86b0-11e3-aa31-00144feab7de|title=Ukraine protests spread to Yanukovich heartland|work=Financial Times|date=26. 1. 2014|last=Buckley|first=Neil}}</ref> 23. februara 2014. zgradu regionalne državne administracije u Zaporožju zauzelo je 4.500 demonstranata <ref>{{Cite news|url=http://www.unian.net/politics/888801-v-zaporoje-uchastniki-maydana-opechatali-kabinetyi-rukovodstva-zaporojskoy-oga.html|title=В Запорожье участники Майдана опечатали кабинеты руководства Запорожской ОГА : Новости УНИАН|agency=Ukrainian Independent Information Agency|access-date=24. 2. 2014}}</ref>, a sredinom aprila 2014. došlo je do sukoba između ukrajinskih i proruskih aktivista. Ukrajinski aktivisti bili su brojniji od proruskih demonstranata.<ref>[https://www.bbc.com/news/world-europe-27012612 Ukraine crisis: What is happening where?], [[BBC News]] (15 April 2014)</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.kyivpost.com/content/ukraine/armed-pro-russian-separatists-lay-siege-to-donetsk-oblast-as-ukrainian-government-struggles-to-combat-343288.html?flavour=mobile|title=Armed, pro-Russian separatists lay siege to Donetsk Oblast; at least three dead (VIDEOS, UPDATES) – Apr. 14, 2014|date=14. 4. 2014}}</ref>

==== Preimenovanje gradskih ulica, elektrana, domova kulture (2016.) ====
Dana 19. maja 2016. godine, [[Vrhovna rada Ukrajine]] je usvojila takozvani „Zakon o dekomunizaciji“.<ref name="decommupbbcUZap">[http://www.pravda.com.ua/news/2015/05/15/7068057/ Poroshenko signed the laws about decomunization]. [[Ukrayinska Pravda]]. 15 May 2015<br />[http://en.interfax.com.ua/news/general/265988.html Poroshenko signs laws on denouncing Communist, Nazi regimes], [[Interfax-Ukraine]]. 15 May 20<br />[https://www.bbc.com/news/world-europe-32267075 Goodbye, Lenin: Ukraine moves to ban communist symbols], [[BBC News]] (14 April 2015)</ref> Zbog ovih zakona gradsko vijeće je moralo preimenovati više od 50 glavnih ulica i administrativnih dijelova grada, uništeni su spomenici vođa Sovjetskog Saveza ([[Vladimir Lenjin|Lenjin]], [[Felix Dzerzhinsky|Feliks Dzeržinski]]).<ref name="Ukraineremoves36396854">{{Citation|title=In pictures: Ukraine removes communist-era symbols|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-36396854|publisher=BBC News|last=Vitaly Shevchenko|date=1 Jun 2016}}</ref><ref>[http://zabor.zp.ua/www/content/polnyi-perechen-pereimenovannykh-v-zaporozhe-ulits Полный перечень переименованных в Запорожье улиц]</ref> Uklonjena su imena u čast sovjetskih lidera u nazivima industrijskih postrojenja, fabrika, kulturnih centara i DnjeproHES-a.

==== Ruska invazija (2022.) ====
Tokom [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine]], ruske snage su bile uporne u stalnim napadima na grad. 27. februara zabilježene su neke borbe u južnom predgrađu Zaporožja.<ref>{{Cite web|url=https://www.radiosvoboda.org/a/news-rosijany-v-berdyansku-zaporizhzhia-teroborona/31726585.html|title=Техніка росіян зайшла до Бердянська, в Запоріжжі зброю дають усім готовим захищати обласний центр|website=Радіо Свобода|language=uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20220227161249/https://www.radiosvoboda.org/a/news-rosijany-v-berdyansku-zaporizhzhia-teroborona/31726585.html|archive-date=27. 2. 2022|url-status=live|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Ruske snage su kasnije te večeri počele granatirati Zaporožje.<ref>{{Cite web|url=https://zp.depo.ua/ukr/zp/zhiteliv-zaporizhzhya-prosyat-ne-pokidati-ukrittya-obstrilyuyut-aerodrom-202202271429691|title=Жителів Запоріжжя просять не покидати укриття: Обстрілюють аеродром – новини Запоріжжя|website=www.depo.ua|language=uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20220227221029/https://zp.depo.ua/ukr/zp/zhiteliv-zaporizhzhya-prosyat-ne-pokidati-ukrittya-obstrilyuyut-aerodrom-202202271429691|archive-date=27. 2. 2022|url-status=live|access-date=28. 2. 2022}}</ref> 3. marta, ruske snage koje su se približavale nuklearnoj elektrani Zaporožje bile su napadnute zbog uništenja tenka i odgovorile su izazivajući požar i zabrinutost zbog potencijalnog nuklearnog topljenja. Vatrogasci su uspjeli suzbiti vatru.<ref name="NPR110322">{{Cite news|title=Video analysis reveals Russian attack on Ukrainian nuclear plant veered near disaster|url=https://www.npr.org/2022/03/11/1085427380/ukraine-nuclear-power-plant-zaporizhzhia|access-date=1. 4. 2022|publisher=NPR|date=11. 3. 2022}}</ref><ref>"Update 1-Ukraine nuclear power plant Zaporizhzhia on fire, town mayor says". Reuters. 4 March 2022. Retrieved 7 March 2022.</ref> Ruske vojne snage ispalile su projektile na Zaporožje uvečer 12. i 13. maja<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-ato/3482044-invaders-fire-missiles-on-zaporizhzhia-sumy-region-at-night.html|title=Invaders fire missiles on Zaporizhzhia, Sumy region at night}}</ref> 30. septembra, nekoliko sati prije nego što je Rusija formalno [[Aneksija južne i istočne Ukrajine|anektirala južnu i istočnu Ukrajinu]], ruske oružane snage lansirale su projektile S-300 na civilni konvoj, ubivši 30 ljudi i ranivši 88 drugih.<ref name="bbc">{{Cite news|date=30. 9. 2022|title=Ukraine war: Survivors speak of horror as Zaporizhzhia convoy hit|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-63086697|access-date=30. 9. 2022}}</ref><ref name="wsj">{{Cite news|last=Malsin|first=Jared|date=30. 9. 2022|title=Ukrainian Forces Move to Surround Russian Troops in Key City as Putin Lays Claim to Regions|language=en-US|work=Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/russian-attack-kills-dozens-of-civilians-in-ukraine-hours-before-planned-annexations-11664531345|access-date=30. 9. 2022|issn=0099-9660}}</ref><ref>{{Cite news|last=Landay|first=Jonathan|date=30. 9. 2022|title=At least 30 civilians killed in Russian strike on convoy, Ukraine says|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/russian-missile-strike-hits-ukrainian-civilian-convoy-regional-governor-2022-09-30/|access-date=30. 9. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ukrainian national police say the toll in Russia's shelling Friday of Zaporizhzhia has risen to 30 dead, 88 wounded|language=en|url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/ukrainian-national-police-toll-russias-shelling-friday-zaporizhzhia-90781846|access-date=1. 10. 2022}}</ref> Ruske formacije su 9. oktobra lansirale rakete na stambene zgrade, ubivši najmanje dvadeset ljudi.<ref>{{Cite news|last=Ivanova|first=Polina|last2=Miller|first2=Christopher|first3=Max|last3=Seddon|first4=Roman|last4=Olearchyk|date=9. 10. 2022|title=Vladimir Putin blames Ukrainian 'terrorism' for Crimea bridge explosion|work=[[Financial Times]]|url=https://www.ft.com/content/3b9e8b6e-f299-4303-bf22-1bd8ec97c10d|access-date=9. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009192145/https://www.ft.com/content/3b9e8b6e-f299-4303-bf22-1bd8ec97c10d|archive-date=9. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=9. 10. 2022|title=At least 17 are killed in Zaporizhzhia|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/live/2022/10/09/world/russia-ukraine-war-news#at-least-17-civilians-killed-in-overnight-missile-attack-on-zaporizhzhia|access-date=9. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009122024/https://www.nytimes.com/live/2022/10/09/world/russia-ukraine-war-news#at-least-17-civilians-killed-in-overnight-missile-attack-on-zaporizhzhia|archive-date=9. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|last=Spike|first=Justin|last2=Schreck|first2=Adam|date=9. 10. 2022|title=Ukraine: Russian strikes kill 17 following bridge attack|work=[[Associated Press]]|url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-putin-9f6099f7ab937d4e6563aa0aaa4a3184|access-date=9. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009135545/https://apnews.com/article/russia-ukraine-putin-9f6099f7ab937d4e6563aa0aaa4a3184|archive-date=9. 10. 2022}}</ref>

== Geografija ==
Grad se nalazi na jugoistoku [[Ukrajina|Ukrajine]] . Rijeka [[Dnjepar]] dijeli grad na dva dijela; između njih je ostrvo Khorticija. Grad pokriva 334 km2 na nadmorskoj visini od 50m.<ref>{{Cite web|url=http://photoalbum.zp.ua/passport/history/|title=Паспорт города Запорожье|website=photoalbum.zp.ua}}</ref>

Oko ostrva Khortytsia postoji Novi i Stari Dnjepar Novi Dnjepar širok je oko 800 metara, a Stari Dnepar je širok oko 200 metara. Ostrvo ima 12&nbsp;km × 2&nbsp;km veličine. U gradu postoji i nekoliko malih rijeka koje ulaze u Dnjepar: {{Ill|Sukha Moskovka|uk|Суха Московка}} i {{Ill|Mokra Moskovka|uk|Мокра Московка}}, {{Ill|Kushuhum|uk|Кушугум (річка)}} i {{Ill|Verkhnia Khortytsia|uk|Верхня Хортиця (річка)}}.

Flora ostrva Khorticija je jedinstvena i raznolika zbog suhog stepskog vazduha i velikog slatkovodnog bazena, koji čisti vazduh zagađen industrijom. Ostrvo Khorticija je nacionalni park. Ostrvo je isječeno velikim gudurama ("balkama"), pješačkim stazama i historijskim spomenicima. Ostrvo je vrlo popularno rekreativno područje i za djecu i za odrasle. Postoji veliki broj sanatorijuma, odmarališta i zdravstvenih centara. Tu su i pješčane plaže sa pristupom za kupanje.<ref>{{Cite web|url=http://www.gis-center.com/khort_cgi/main_page.html|title=The interactive map of island of Khortitsa (Russian)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110702035741/http://www.gis-center.com/khort_cgi/main_page.html|archive-date=2. 7. 2011|url-status=dead|access-date=2. 7. 2011}}</ref>

=== Klima ===
{{Vremenski okvir
| naslov = Klima Zaporožja (1991. - 2020., ekstremi od 1959. do danas)
<!-- * Prosječna temperatura * -->| pt_jan = -3,1
| pt_feb = -2,2
| pt_mar = 3,0
| pt_apr = 10,5
| pt_maj = 16,7
| pt_jun = 20,9
| pt_jul = 23,2
| pt_aug = 22,6
| pt_sep = 16,7
| pt_okt = 9,7
| pt_nov = 3,1
| pt_dec = -1,3
<!-- * Najviša prosječna temperatura * -->| vt_jan = -0,3
| vt_feb = 1,2
| vt_mar = 7,5
| vt_apr = 16,1
| vt_maj = 22,6
| vt_jun = 26,6
| vt_jul = 29,3
| vt_aug = 29,0
| vt_sep = 22,7
| vt_okt = 14,7
| vt_nov = 6,5
| vt_dec = 1,3
<!-- * Najniža prosječna temperatura * -->| nt_jan = -5,8
| nt_feb = -5,3
| nt_mar = -0,9
| nt_apr = 5,0
| nt_maj = 10,9
| nt_jun = 15,2
| nt_jul = 17,1
| nt_aug = 16,4
| nt_sep = 11,3
| nt_okt = 5,5
| nt_nov = 0,2
| nt_dec = -3,8
<!-- * Padavine * -->| p_jan = 39
| p_feb = 32
| p_mar = 37
| p_apr = 41
| p_maj = 51
| p_jun = 61
| p_jul = 45
| p_aug = 44
| p_sep = 38
| p_okt = 34
| p_nov = 40
| p_dec = 53
<!-- * Broj kišnih dana * -->| kd_jan = 10
| kd_feb = 8
| kd_mar = 11
| kd_apr = 12
| kd_maj = 13
| kd_jun = 13
| kd_jul = 10
| kd_aug = 8
| kd_sep = 10
| kd_okt = 11
| kd_nov = 13
| kd_dec = 11
<!-- * Prosječna vlažnost zraka * -->| vz_jan = 85,2
| vz_feb = 82,4
| vz_mar = 77,6
| vz_apr = 67,2
| vz_maj = 63,1
| vz_jun = 66,0
| vz_jul = 63,6
| vz_aug = 62,1
| vz_sep = 68,5
| vz_okt = 75,5
| vz_nov = 84,3
| vz_dec = 86,1
<!-- * Broj sunčanih sati  * -->| ss_jan = 2,2
| ss_feb = 3,4
| ss_mar = 6,0
| ss_apr = 9,6
| ss_maj = 11,8
| ss_jun = 12,7
| ss_jul = 13,0
| ss_aug = 11,8
| ss_sep = 9,0
| ss_okt = 5,9
| ss_nov = 3,1
| ss_dec = 2,0
<!-- -->| dijagram = sakrij
| izvor = https://en.climate-data.org/
}}

== Administracija ==
[[Datoteka:Будівля мерії м. Запоріжжя пр-т Соборний 206.jpg|mini|Gradska uprava Zaporožja]]
[[Datoteka:Zaporizhzhia Region Administration, 2013 (Vladimir Yaitskiy, panoramio 85867227).jpg|mini|Sjedište Zaporiške oblasti]]
Zaporožje je regionalno sjedište [[Zaporiška oblast|Zaporoške oblasti]] i grad od regionalnog značaja što znači da ima oblik samouprave unutar oblasti (regiona).

=== Administrativna podjela ===
Grad je podijeljen na 7 administrativnih okruga.

{| class="mw-collapsible center" style="float:right; font-size:80%; margin-left:10px;"
|+
| style="padding-left:1em;" |
# '''Aleksandrivsky'''
# '''Zavodsky'''
# '''Komunarsky'''
# '''Dniprovsky'''
# '''Voznesenivsky'''
# '''Khortytsky'''
# '''Shevchenkivsky'''

<nowiki></br></nowiki> Stanovništvo okruga grada Zaporožja od 1. novembra [[2015.]] : 
{| class="wikitable sortable"
!Br.
!Okrug
!Stanovništvo
!Procenat od ukupnog stanovništva Zaporožja
|-
| 1
| Aleksandrivsky
| 68,666
| 9.06
|-
| 2
| Zavodsky
| 50,750
| 6.7
|-
| 3
| Komunarsky
| 133,752
| 17.64
|-
| 4
| Dniprovsky
| 135,934
| 17.95
|-
| 5
| Voznesenivsky
| 101,349
| 13.37
|-
| 6
| Khortytsky
| 115,641
| 15.27
|-
| 7
| Shevchenkivsky
| 151,558
| 20.0
|}
|[[Datoteka:Zaporizhzhia_En.svg|lijevo|mini|640x640piksel| '''Administrativna podjela Zaporožja na okruge''']]
|
|}

== Demografija ==

=== Stanovništvo grada ===
Stanovništvo grada kontinuirano opada od prvih godina nezavisnosti. U periodu od 2014.–2015. stopa smanjenja stanovništva iznosila je −0,56% godišnje.<ref>{{Cite web|url=http://population.city/ukraine/zaporizhzhya/|title=Zaporizhzhia · Population|website=population.city|access-date=31. 12. 2022|archive-date=4. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704213847/http://population.city/ukraine/zaporizhzhya/|url-status=dead}}</ref>

U januaru 2017. godine gradsko stanovništvo je iznosilo 750.685 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/ukr/publ_new1/2017/zb_chnn_0117.pdf|title=Держстат України|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225235715/http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/ukr/publ_new1/2017/zb_chnn_0117.pdf|archive-date=25. 2. 2022|url-status=dead|access-date=4. 7. 2018}}</ref> Ukupno smanjenje stanovništva grada tokom nezavisnosti Ukrajine je oko 146 hiljada ljudi (2017. i 2018. godina nisu uključene u ovu procjenu)
[[Datoteka:Zaporizhia_Population_Chart.png|mini|Grafikon stanovništva Zaporožja]]
{| class="mw-collapsible"
 |
 {| class="wikitable" style="width: 100%;"
 !Godina
!Stanovništvo
!Izvor
|-
 |1781
|329
|
 |-
 |1795
|1,230
|<ref name="meria.zp" />
 |-
 |1804
|2,500
|<ref name="meria.zp" />
 |-
 |1824
|1,716
|<ref name="Natalia"/>
 |-
 |1859
|3,100
|<ref name="Natalia" />
 |-
 |1861
|3,819
|<ref name="meria.zp" /><ref>''Collection of scientific works of graduate students'' (Збiрник наукових праць аспірантів), by T H Shevchenka, pub Vyd-vo Kyïvsʹkoho University, 1963, [https://books.google.com/books?id=LgNUAAAAMAAJ&q=%22%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8F+%D0%9E%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80%D1%96%D0%B2%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B0%22&dq=%22%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%BD%25 p87] gives the 1861 population as 3,729. {{In lang|uk}}</ref>
 |-
 |1864
|4,354
|<ref name="Natalia" />
 |-
 |1870
|4,601
|<ref>{{Cite web|url=https://archive.org/details/americancyclopae01ripluoft|title=The American cyclopaedia: a popular dictionary of general knowledge. Edited by George Ripley and Charles A. Dana|last=Ripley|first=George|last2=Dana|first2=Charles A. (Charles Anderson)|date=27. 10. 1879|publisher=New York D. Appleton}}</ref>
 |-
 |1885
|6,707
|<ref>[http://www.vehi.net/brokgauz/all/002/2004.shtml ''Brockhaus and Efron's Encyclopedia'' (Энциклопедический Словарь Ф.А.Брокгауза и И.А.Ефрона)], edited by Professor IE Andreevskago, and K. Arseniev, pub FA Brockhaus (Leipzig) and IA Efron (St Petersburg), 1890–1907, entry for Aleksandrovsk in Yekaterinoslavskaya province (Александровск, уездный город Екатеринославской губернии). {{In lang|ru}}</ref>
 |-
 |1894
|16,100
|<ref>[http://genobooks.narod.ru/Rossia_1898/Rossia_1898-0.htm ''Universal Calendar for 1898'' (Всеобщий календарь на 1898 год)], pub Hermann Hoppe (St Petersburg), 1898, [http://genobooks.narod.ru/Rossia_1898/216-217.htm p217] List of the populated areas of the Russian Empire, Abakan – Alekseevskoe (Роспись населённых местностей Российской империи, Абаканское – Алексеевское). {{In lang|ru}}</ref>
 |-
 |1897
|16,393
|<ref>[https://archive.org/stream/bolshaiantsiklo00igoog#page/n6/mode/1up ''Large Encyclopedia'' (Большая Знциклопедія)] Volume I, pub Prosveshechenie (St Petersburg), 1903, [https://archive.org/stream/bolshaiantsiklo00igoog#page/n381/mode/1up p323]. [https://archive.org/download/bolshaiantsiklo00igoog/bolshaiantsiklo00igoog.pdf pdf version] {{In lang|ru}}</ref>
|}
 |
|
 |
 {| class="wikitable"
 !Godina
!Stanovništvo
!Izvor
|-
 |1900
|24,196
|<ref name="Calendar1906">[http://genobooks.narod.ru/Rossia_1906/Rossia_1906-0.htm ''Russian Calendar for 1906'' (Русский календарь на 1906 г.)], pub A. Suvorina (St Petersburg), 1906, [http://genobooks.narod.ru/Rossia_1906/rk108-109.htm p108] List of the populated areas of the Russian Empire, Abbas-Tuman – Belev (Список городов и других населённых пунктов Российской империи, Аббас-Туман – Белев). {{In lang|ru}}</ref>
 |-
 |1902
|35,000
|<ref name="Natalia" />
 |-
 |1910
|38,000
|
 |-
 |1913
|63,000
|<ref name="meria.zp" />
 |-
 |1915
|oko 60,000
|<ref name="Natalia" />
 |-
 |1916
|72,900
|<ref name="meria.zp" />
 |-
 |1917
|58,517
|
 |-
 |1926
|55,744
|
 |-
 |1937
|243,148
|<ref name="Zhiromskaya" />
 |-
 |1939
|289,188
|<ref name="Evacuation_Cities" /><ref name="Great_Soviet_Encyclopedia_3rd_ed" />
 |-
 |1943
|120,000
|<ref name="Evacuation_Cities">[https://books.google.com/books?ei=UJikTcLcEZG38gPgm8i5Dw&ct=result&hl=en&id=-XPaAAAAMAAJ&dq=inauthor%3A%22Wilbur+Zelinsky%22+The+emergency+evacuation+of+cities&q=Zaporozhe#search_anchor ''The emergency evacuation of cities: a cross-national historical and geographical study''], by Wilbur Zelinsky, Leszek A. Kosiński, pub Rowman & Littlefield, 1991, {{ISBN|0-8476-7673-0}}.</ref>
 |}
 |
|
 |
 {| class="wikitable"
 !Godina
!Stanovništvo
!Izvor
 |-
 |1956
|381,000
|<ref name="Economic_Institute_1958_p87" />
 |-
 |1959
|449,000
|<ref name="Great_Soviet_Encyclopedia_3rd_ed">[http://bse.sci-lib.com/article043711.html ''The Great Soviet Encyclopedia'' (Большая Советская Энциклопедия), entry for ''Zaporizhzhia – Zaporizhzhia oblast centre'' (Запорожье – центр Запорізької обл.)], 3rd edition, pub 1969 to 1978. {{In lang|ru}}</ref>
 |-
 |1970
|658,000
|
 |-
 |1971
|676,000
|<ref name="Great_Soviet_Encyclopedia_3rd_ed" />
 |-
 |1979
|781,000
|<ref>[http://www.sovetika.ru/sssr/nas7904.htm ''The population of the USSR: According to the Proc. Census 1979'' (Население СССР: По данным Всесоюзной переписи населения 1979 г.), pub Politizdat (Moscow), 1980 – table: ''USSR, the Soviet population in 1979, cities with a population of 100 thousand and more people'' (СССР, население СССР на 1979 год, Население союзных и автономных республик)]. {{In lang|ru}}</ref>
 |-
 |1989
|897,600
|<ref>[https://archive.today/20120907080401/http://www.larousse.fr/encyclopedie/ehm/Zaporojie/183731 www.larousse.fr/encyclopedie ''L’Encyclopédie en ligne'' entry for ''Zaporojie'']. {{In lang|fr}}</ref>
 |-
 |1991
|896,600
|
 |-
 |2001
|815,300
|<ref name="Census2001">[http://2001.ukrcensus.gov.ua/rus/results/general/urban-rural/zaporizhya/ ''The size and composition of the population of Zaporizhzhia region up to the Ukrainian population census 2001 '' (Численность и состав населения Запорожской области по итогам Всеукраинской переписи населения 2001 года)]. {{In lang|ru}}</ref>
 |-
 |2010
|776,918
|<ref name="Naselenie-2010">[http://www.zp.ukrstat.gov.ua/images/stories/Exp_dem_1377.pdf ''Population on 1 August 2010'' (Чисельність населення на 1 серпня 2010 року), press release No 1377 issued by the State Department of Statistics in the Zaporizhzhia oblast (Держкомстат. Головне управління статистики у Запорізькій області), 16 September 2010]{{Mrtav link|date=januar 2018}}. {{In lang|uk}}</ref>
 |-
 |2011
|775,678
|<ref name="Naselenie">[http://zp.ukrstat.gov.ua/images/stories/exp_dem_1163.pdf ''Population on 1 March 2011'' (Чисельність населення на 1 березня 2011 року), press release No 1163 issued by the State Department of Statistics in the Zaporizhzhia oblast (Держкомстат. Головне управління статистики у Запорізькій області), 18 April 2011]. {{In lang|uk}}</ref>
 |-
 |2015
|757,650
|<ref>[http://zp.ukrstat.gov.ua/images/stories/Chisl__dem_10_15.pdf]{{Mrtav link|date=april 2019}}</ref>
 |-
 |2017
|750,685
|<ref>{{Cite web|url=http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/ukr/publ_new1/2017/zb_chnn_0117.pdf|title=ЧИСЕЛЬНІСТЬ НАЯВНОГО НАСЕЛЕННЯ УКРАЇНИ|date=1. 1. 2017|language=uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225235715/http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/ukr/publ_new1/2017/zb_chnn_0117.pdf|archive-date=25. 2. 2022|url-status=dead|access-date=4. 7. 2018}}</ref>
 |}
 |}

=== Nacionalni sastav stanovništva Zaporožja ===
Prema popisu iz 2001. godine, Zaporožje ima sljedeću etničku strukturu:<ref>{{Cite web|url=http://establishment.com.ua/articles/2011/1/17/3256/|title=Этнические войны: украинская версия|last=Лозовой Н.|date=17. 1. 2011|publisher=Истеблишмент|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815201533/http://establishment.com.ua/articles/2011/1/17/3256/|archive-date=15. 8. 2011|url-status=dead}}</ref>
{| class="wikitable" style="width:90%;"
!Ukupno (hiljade)
! [[Ukrajinci]]
! [[Rusi]]
! [[Bjelorusi]]
! [[Bugari]]
! [[Jevreji]]
! [[Gruzijci]]
! [[Armeni]]
! [[Tatari]]
! [[Azeri]]
! [[Romi]]
! [[Poljaci]]
! [[Nijemci]]
! Moldavci
! [[Grci]]
|-
| 815.3
| 573
| 207
| 5.5
| 3.6
| 3.4
| 3.11
| 3.08
| 2.2
| 1.2
| 0,92
| 0,78-1,8 
| 0,76
| 0,72
| 0.6
|-
| 100%
| 70,28%
| 25,39%
| 0,67%
| 0,44%
| 0,42%
| 0,38%
| 0,38%
| 0,27%
| 0,15%
| 0,11%
| 0,1%
| 0,09%
| 0,09%
| 0,07%
|}

=== Jezik ===
[[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] se koristi za službene državne poslove.

Maternji jezik stanovnika Zaporožja, prema popisima stanovništva u Ukrajini (postotak):
{|
!Jezik
! 1897 <ref>{{Cite web|url=http://www.demoscope.ru/weekly/ssp/rus_lan_97_uezd.php?reg=429|title=Demoskop Weekly: Prilozhenie. Spravochnik statisticheskikh pokazateleĭ|website=www.demoscope.ru|script-title=ru:Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей.|trans-title=Demoscope Weekly: appendix. Digest of statistical indicators.|access-date=15. 1. 2021}}</ref>
! 1926 <ref name="census1926">{{Cite book|title=Vsesoi͡uznai͡a perepisʹ naselenii͡a 1926 goda|publisher=Издание ЦСУ Союза ССР|year=1928–29|location=Moscow|script-title=ru:Всесоюзная перепись населения 1926 года|trans-title=All-union census of population 1926}}</ref>
! 1989 <ref>{{Cite web|url=http://teliha.com.ua/naukovi/22-2009-10-10-19-34-24|title=Населення України і його рідна мова за часів радянської влади та незалежності|last=Romant͡sov|first=V. O.|script-title=uk:Naselenni͡a Ukraïny i ĭoho ridna mova za chasiv radi͡ansʹkoï vlady ta nezalez͡hnosti|trans-title=The population of Ukraine and its native language in the periods of the Soviet régime and independence|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306024551/http://teliha.com.ua/naukovi/22-2009-10-10-19-34-24|archive-date=6. 3. 2016|url-status=dead|access-date=15. 1. 2021}}</ref>
! 2001 <ref>{{Cite web|url=http://database.ukrcensus.gov.ua/MULT/Dialog/varval.asp?ma=19A050501_02_023&ti=19A050501_02_023.%20%D0%EE%E7%EF%EE%E4%B3%EB%20%ED%E0%F1%E5%EB%E5%ED%ED%FF%20%E7%E0%20%F0%B3%E4%ED%EE%FE%20%EC%EE%E2%EE%FE,%20%C7%E0%EF%EE%F0%B3%E7%FC%EA%E0%20%EE%E1%EB%E0%F1%F2%FC%20(1,2,3,4)&path=../Database/Census/05/01/&lang=1&multilang=uk|title=Vseukraïnsʹkyĭ perepys naselenni͡a 2001 roku: Rozpodil naselenni͡a za ridnoi͡u movoi͡u, Zaporizʹka oblastʹ|script-title=uk:Всеукраїнський перепис населення 2001 року. Розподіл населення за рідною мовою, Запорізька область|trans-title=All-Ukrainian census of population 2001: Distribution of population by native language, Zaporizka oblast.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306023348/http://database.ukrcensus.gov.ua/MULT/Dialog/varval.asp?ma=19A050501_02_023&ti=19A050501_02_023.%20%D0%EE%E7%EF%EE%E4%B3%EB%20%ED%E0%F1%E5%EB%E5%ED%ED%FF%20%E7%E0%20%F0%B3%E4%ED%EE%FE%20%EC%EE%E2%EE%FE%2C%20%C7%E0%EF%EE%F0%B3%E7%FC%EA%E0%20%EE%E1%EB%E0%F1%F2%FC%20%281%2C2%2C3%2C4%29&path=..%2FDatabase%2FCensus%2F05%2F01%2F&lang=1&multilang=uk|archive-date=6. 3. 2016|url-status=dead|access-date=1. 6. 2021}}</ref>
|-
| [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
|43.0
|33.8
|41.3
|41.6
|-
| [[Ruski jezik|ruski]]
|24.8
|52.2
|57.0
|56.8
|-
| jidiš
|27.8
|9.7
|0.1
|
|}

=== Religija ===
Sljedeće vjeroispovijesti su prisutne u Zaporožju:<ref name="ostrov-religion">{{Cite news|url=http://ostrov.zp.ua/nomer38-krugozor-religioznaya-karta-oblasti.html|title=Религиозная карта области|work=Остров Свободы|language=ru|access-date=17. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20080617004844/http://ostrov.zp.ua/nomer38-krugozor-religioznaya-karta-oblasti.html|archive-date=17. 6. 2008}}</ref>

; '''[[Hrišćanstvo]]'''
;; [[Pravoslavlje]]

[[Datoteka:Свято-Покровский архиерейский собор в Запорожье.jpg|mini|Saborna crkva svetog Pokrova]]
Većina građana su pravoslavni hrišćani Ukrajinske pravoslavne crkve (Moskovske patrijaršije) ili [[Pravoslavna crkva Ukrajine|Ukrajinske pravoslavne Crkve]]. Među pravoslavnim crkvama je Saborna crkva svetog Pokrova, koja je pod Moskovskom patrijaršijom, te je najpoznatija. U gradu se nalaze i crkva sv. Nikole i Katedrala sv. Andrije.

;; '''[[Protestantizam]]'''

Protestantizam je predstavljen:

* Sveukrajinskom unijom kršćana evanđelističke vjere ;
* Crkvom adventista sedmog dana i
* Pentekostalizmom.

;; [[Katoličanstvo]]

Katoličanstvo predstavljaju:

* Ukrajinska grkokatolička Crkva i
* [[Rimokatolička crkva]].

Najveća katolička crkva je Crkva Boga, Oca milosrđa

; [[Judaizam]]

[[Orthodox Judaism|Ortodoksni judaizam]] predstavlja jedan sindikat i šest zajednica.

; [[Islam]]

U okrugu Zaporožja postoji pet zajednica koje su dio Duhovne uprave muslimana Ukrajine i četiri nezavisne muslimanske zajednice.

; [[Hinduizam]]

Grad je domaćin ogranka Vedske akademije .

== Ekonomija ==

=== Industrija ===
[[Datoteka:Staalfabrieken Dnjepr.JPG|mini|Metalurški kombinat Zaporižstal]]
Zaporožje je važan industrijski centar Ukrajine. U Zaporožju se nalazi glavna kompanija za proizvodnju automobila u zemlji i svjetski poznati proizvođač motora za avione Motor-Sich. Dobro snabdjeven električnom energijom, Zaporožje, zajedno sa susjednim Donječkim bazenom ([[Donbas]]) i rudnicima mangana u [[Nikopol, Ukrajina|Nikopolju]] i [[Kryvyi Rih]]<nowiki/>u, čini jedan od vodećih industrijskih kompleksa u Ukrajini.

Grad je dom glavnog ukrajinskog centra za proizvodnju automobila, koji se nalazi u Zaporoškoj fabrici automobila (ZAZ), koja proizvodi ukrajinske marke automobila kao što su ''Zaporožec'' i ''Tavrija''.

Nakon završetka [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], grad je postao važan industrijski centar. Prisustvo jeftine radne snage i blizina nalazišta uglja, željezne rude i mangana stvorili su povoljne uslove za velika preduzeća željezne i mašinske industrije. Danas je Zaporožje važan industrijski centar regiona sa teškom industrijom (posebno [[Metalurgija|metalurškom]]), aluminijskom i hemijskom industrijom. U gradu se proizvode automobili, avionski motori i radioelektronika. Luka Zaporožje je važna za pretovar robe iz Donbasa.

Zaporižstal, četvrti najveći proizvođač čelika u Ukrajini i 54. u svijetu, nalazi se u ovom gradu.

=== Proizvodnja električne energije ===
Zaporožje je veliki centar za proizvodnju električne energije. U Zaporožju postoji hidroelektrana poznata kao "DniproHES" i najveća [[nuklearna elektrana]] u Evropi. Industrija u Zaporožju čini oko 25% ukupne ukrajinske potrošnje električne energije. Nuklearna elektrana Zaporožje nalazi se u blizini Enerhodara (što znači ''darivatelj energije''), oko 60&nbsp;km od Zaporožja i  najveća je nuklearna elektrana u Evropi. U Enerhodaru se nalazi i termoelektrana Zaporožje .

== Kultura ==
[[Datoteka:Zaporizhzhia Musical and Drama Theatre (2014, Nestorzp).jpg|mini|220x220piksel|Akademsko-dramsko pozorište Magara]]
Zaporožje ima [[Orkestar|filharmoniju]], nekoliko [[muzej]]a, [[Pozorište|pozorišta]] i [[biblioteka]]. Među njima su:

* Akademsko-dramsko pozorište "Magara"
* Opštinska pozorišna laboratorija «VIE»
* Pozorište za mlade
* Pozorište jahanja "Zaporiški Kozaci"
* Regionalni muzej "Zaporožje"
* Nacionalni muzej historije Zaporiških kozaka
* Regionalni umjetnički muzej "Zaporožje"
* Muzej vazduhoplovstva "Motor Sich"
* Univerzalna naučna biblioteka regije Zaporožja

U Zaporožju postoji niz malih amaterskih grupa narodnih muzičkih bendova i [[Umjetnička galerija|umjetničkih galerija]]. U gradu se redovno održavaju festivali i gozbe, takmičenja [[Kozaci|kozačkih]] borilačkih vještina i umjetničke izložbe.

Zaporožje ima otvorenu izložbu i sajam gradskog udruženja umjetnika Zaporožja «Kolorit» u blizini 'Fontane života' na Trgu Mayakovskoho. Dnevna izložba umjetničkih organizacija grada jedinstveno je mjesto u Zaporožju, gdje ljudi mogu komunicirati sa zanatlijama i umjetnicima, gledati časove rezbarenja, vezenja, perle i drugih kreativnih radova, prisustvovati na časovima profesionalnih umjetnika, dizajnera i karikaturista .

== Glavne znamenitosti ==
[[Datoteka:Khortytsya Cossacks Festyval.jpg|mini|Festival kozaka na ostrvu Khortytsya]]
[[Datoteka:Fountain12.JPG|mini|'Fontana života' u Zaporožju (izgrađena 2004.) sa dnevnom izložbom zaporožskih umjetnika.]]
Ostrvo Khorticija od 12&nbsp;km x 2&nbsp;km se nalazi u geografskom centru grada. Grad obuhvata ostrvo obalama Novog i Starog Dnjepra. Dva betonska mosta povezuju ostrvo sa gradom. Projektovao ih je i konstruisao inženjer '''Boris N. Preobraženski''' 1952. godine. Mostovi sa dva niova imaju visinu od oko 54 metra. Gornji nivo mostova je predviđen za šine i donji – za automobile i pješake.

Historijski i kulturni muzej "Zaporizka Sich" nalazi se na sjevernom stjenovitom dijelu ostrva Khotritsa. Muzej je rekonstruisano uporište Zaporožskih kozaka. U muzeju su predstavljene sve karakteristike logorskog života kozaka i njihov način života.

Manja ostrva se nalaze između brane i ostrva Khorticija. Svako od ovih ostrva ima svoju legendu. Na jednom od njih po imenu Durnya Scala („Stijena Budale“) [[car]] [[Petar I, car Rusije|Petar Veliki]] je kaznio [[Kozaci|kozake]] bičevanjem zbog njihove izdaje tokom Velikog sjevernog rata između [[Ruska imperija|Rusije]] i [[Švedska|Švedske]].

Još jedno malo ostrvo, nazvano Stolb („Stub“), ima geološko obilježje, koje izgleda kao velika zdjela u granitnim pločama, čiji je prečnik jednak 1,4 m i dubina 1 m. Ova zdjela se zove Kozačka zdjela. Ljudi kažu da se u ljetnjim danima pod vrelim suncem lako prokuha voda u ovoj "zdjeli", a kozaci su je koristili za kuhanje galuškog (kuhano tijesto u ljutoj čorbi).

Panoramski pogled na DnieproHES sa ostrva Khorticija je veoma impresivan. Prava i duga Sobornji avenija (10&nbsp;km) završava u SocGorodu u blizini brane, koja je izgrađena od konstruktivističke arhitekture 20. stoljeća.

== Infrastruktura ==
Grad Zaporožje je važno saobraćajno čvorište u Ukrajini i ima duboko razvijen transportni sistem koji uključuje drumske, željezničke, riječne i vazdušne opcije za putnički, teretni i komunalni tranzit. Javni gradski prijevoz uključuje [[autobus]]e, kombije, [[tramvaj]]e, [[trolejbus]]e i [[Željeznica|željeznicu]].

=== Putevi ===
Na istočnoj periferiji Zaporožja prolazi glavni autoput M18 koji povezuje [[Harkiv|Harkov]] sa Simferopoljom. H08 koja počinje u predgrađima [[Kijev]]a i putuje jugoistočno duž [[Dnjepar|Dnjepra]] preko Kremenčuka, Kamjanske, Dnjepra i prolazi kroz Zaporožje i nastavlja do Mariupolja. Dva druga autoputa završavaju u gradu, H15 koji u grad ulazi iz pravca Donjecka i {{Ill|Highway H23 (Ukraine)|de|N 23 (Ukraine)|lt=H23}} koji počinje u Kropivnjickom i preko Kryvyi Riha završava u Zaporožju.

Postoje četiri drumska mosta preko Dnjepra i dva željeznička mosta. Svi mostovi osim jednog povezuju grad sa ostrvom Khorticija. Drugi most ide preko braneDnieproHES. Početkom 2022. godine, [[predsjednik Ukrajine]] [[Volodimir Zelenski]] započeo je prvu fazu izgradnje novog mosta na Dnjepru u Zaporožju .

=== Željeznice ===
[[Datoteka:Zaporizhzhya Zaliznychniy Vokzal Zaporizhzhya-1 02 (YDS 9238).JPG|mini|Glavna željeznička stanica Zaporožje 1]]
Grad Zaporožje ima dvije željezničke stanice, Zaporožje 1 i Zaporožje 2. Prva je centralna stanica. Nalazi se u južnom dijelu grada i dio je tranzitne rute "sjever-jug", tjst. pruge Simferopolj - [[Harkiv|Harkov]]. Linija stanice Zaporožje 2 povezuje bazen uglja Donbas sa nalazištem željezne rude Kryvyi Rih.

=== Riječni prijevoz ===
Dvije gradske riječne luke su dio nacionalne infrastrukture vodenog saobraćaja koja povezuje [[Kijev]] i Herson duž rijeke [[Dnjepar]] i koriste neke teretne brodove, kao i [[Kuter|čamce]] za vožnju između Zaporožja i obližnjih sela. Veliko ostrvo Khorticija dijeli Dnjepar na dva kraka (kanala), glavni krak koji prolazi ostrvo na njegovoj istočnoj strani i alternativni krak poznat i kao ''Stari Dnjepar'' (Stari Dnjepar) koji teče pored ostrva na njegovoj zapadnoj strani.

=== Aerodrom ===
 
Jedini gradski aerodrom koji se nalazi istočno od grada na lijevoj obali Dnjepra koristi se za domaće i međunarodne letove. Zapadno od grada na desnoj obali Dnjepra nalazi se manji aerodrom Široke.

== Značajni ljudi ==
[[Datoteka:Danishevska.jpg|mini|140x140piksel| Valentina Danishevska, 2019.]]
[[Datoteka:Alina_Gorlova_at_Crossing_Europe_Film_Festival_(cropped).jpg|mini|140x140piksel| Alina Gorlova, 2021.]]
[[Datoteka:Иващенко.jpg|mini|140x140piksel| Valerij Ivašenko, 2015.]]
[[Datoteka:Гоша_Куценко_2016.jpg|mini|140x140piksel| Gosha Kutsenko, 2016.]]
[[Datoteka:Nikiforova.gif|mini|176x176piksel| Marija Nikiforova, 1909.]]

* Aljoša (rođena 1986), ukrajinska pjevačica, umjetničko ime ''Olena Oleksandrivna Kučer''
* Vasilij Bebko, (1932-2022), ruski diplomata
* Tamara Bulat (1933-2004), ukrajinsko-američki muzikolog
* Viktorija Bulitko (rođena 1983), ukrajinska filmska, TV i pozorišna glumica.
* Evgenij Černjak (rođen 1969), ukrajinski biznismen
* Evgenij Čujkov (1924-2000) ukrajinski pejzažista koji je radio u ruskoj realističkoj i francuskoj impresionističkoj tradiciji.
* Volodymyr Dakhno (1932-2006) ukrajinski animator i reditelj animiranih filmova.
* Valentina Danishevska (rođena 1957), ukrajinska pravnica i sudija
* Gerhard Ens (1863–1952), poljoprivrednik, imigracioni agent i političar u [[Saskatchewan]]u
* Igor Fesunenko (1933-2016), ruski novinar i pisac spoljnih poslova
* Sergej Glazjev (rođen 1961), ruski političar i ekonomista
* Alina Gorlova (rođena 1992), ukrajinska rediteljka i scenaristkinja
* Konstantin Grigorišin (rođen 1965.), rusko-ukrajinski biznismen i milijarder
* Volodimir Horbulin (rođen 1939), ukrajinski političar
* Valerij Ivašenko (rođen 1956.), bivši zamjenik ministra odbrane Ukrajine
* Boris Ivčenko, (1941-1990) ukrajinski glumac i filmski režiser
* Igor P. Kaidashev (rođen 1969.), ukrajinski imunolog i alergolog
* Valerij Kostjuk (rođen 1940), ruski naučnik
* Maksim Ksenzov (rođen 1973), ruski državnik
* Valerij Kulikov (rođen 1956.), ruski političar ukrajinskog porekla
* Gosha Kutsenko (rođen 1967), ruski glumac, producent, pjevač, pjesnik i scenarista
* Valentin Nalyvaichenko (rođen 1966.), ukrajinski diplomata i političar.
* Eva Neymann (rođena 1974), ukrajinska filmska rediteljka
* Marija Nikiforova (1885–1919), revolucionarna ustanica i [[Anarhizam|anarhistička]] partizanska vođa.
* Anna October (rođena 1991), ukrajinska modna dizajnerica
* Aleksandar Panajotov (rođen 1984), rusko-ukrajinski pjevač i tekstopisac
* Mihail Papijev (rođen 1960), ukrajinski inženjer i političar
* Oleksandr Peklušenko, (1954-2015) ukrajinski političar
* Max Polyakov (rođen 1977.), međunarodni tehnološki poduzetnik, ekonomista i filantrop
* Georgij Ščokin (rođen 1954), biznismen, sociolog, psiholog i političar
* Boris Shtein, (1892–1961) sovjetski diplomata
* Oleksandr Sin (rođen 1961.), ukrajinski političar, bivši gradonačelnik Zaporožja
* Serhiy Sobolyev (rođen 1961), ukrajinski političar
* Yanina Sokolova (rođena 1984), novinarka, TV voditeljka i glumica.
* Naum Sorkin, (1899–1980) sovjetski vojni oficir i diplomata.
* Oleksandr Starukh (rođen 1973), ukrajinski historičar i političar
* Ljudmila Suprun (rođena 1965), ukrajinska političarka
* Yevhen Synelnykov (rođen 1981.), ukrajinski TV voditelj, režiser i glumac
* Estas Tonne (rođen 1975), muzičar, svira gitaru i flautu
* Vladyslav Yama (rođen 1982), ukrajinski plesač i pedagog

=== Sport ===
[[Datoteka:StyopinaVita_2012.jpg|mini|140x140piksel| Vita Stjopina, 2012.]]
[[Datoteka:Денис_Силантьєв.jpg|mini|210x210piksel| Denys Sylantyev, 2014.]]

* Polina Astahova (1936–2005) umjetnička gimnastičarka; osvojila deset medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 1956., 1960. i 1964. godine.
* Anastasija Bliznjuk (rođena 1994), ruska grupna ritmička gimnastičarka.
* Maksym Dolhov (rođen 1996.), ukrajinski ronilac
* Tanja Logwin (rođena 1974), austrijska rukometašica rođena u Ukrajini
* Alina Maksymenko (rođena 1991), ukrajinska ritmička gimnastičarka
* Oleksij Paškov (rođen 1981.), osvajač srebrne medalje u disku na Ljetnjim paraolimpijskim igrama 2012 .
* Volodimir Polikarpenko (rođen 1972.), bivši ukrajinski atletičar na trialtonu
* Yakiv Punkin (1921–1994) rvač, osvajač zlatne medalje na Ljetnim olimpijskim igrama 1952 .
* Oksana Skaldina (rođena 1972) gimnastičarka; osvajačica bronzane medalje na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]]
* Ganna Sorokina (rođena 1976.) roniteljica; timska osvajačica bronzane medalje na [[Olimpijske igre 2000.|Ljetnim olimpijskim igrama 2000]]
* Olga Strazheva (rođena 1972) gimnastičarka; osvajačica ekipne zlatne medalje na Ljetnim olimpijskim igrama 1988
* Vita Styopina (rođena 1976.) skakačica u vis; osvajačica bronzane medalje na [[Olimpijske igre 2004.|Ljetnim olimpijskim igrama 2004]]
* Denys Sylantyev (rođen 1976.) političar i plivač; četvorostruki olimpijac, osvajač srebrne medalje na [[Olimpijske igre 2000.|Ljetnjim olimpijskim igrama 2000.]] i nosilac nacionalne zastave na [[Olimpijske igre 2004.|Ljetnjim olimpijskim igrama 2004. godine]] .
* Razmik Tonoyan (rođen 1988), ukrajinski sambista (ruska borilačka vještina sovjetskog porijekla)
* Roman Volod'kov (rođen 1973.), bivši ukrajinski ronilac
* Sergiusz Wołczaniecki (rođen 1964.) poljski dizač tegova; osvajač bronzane medalje na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]]
* Olena Župina (rođena 1973), ukrajinska roniteljica

== U popularnoj kulturi ==
Zaporožje je važna lokacija u fikciji pobjede snaga Osovine američkog pisca Harryja Turtledoua u Drugom svjetskom ratu: ''Spremni za otadžbinu'' (1991.) i ''Fantom Tolbuhin'' (1998). Turtledove uvijek koristi pravopis "Zaporozhye".

== Sestrinski gradovi ==
[[Datoteka:Saporoshjeplatz_Oberhausen.jpg|mini|200x200piksel|Trg Zaporožja ({{Jez-de|Saporoshjeplatz}}) u [[Oberhausen]]u, nazvanom po gradu sestrinskom gradu Zaporožju]]
Zaporožje ima sporazum o odnosima sestrinskih gradova sa:<ref name="Zaporizhzhia twinnings">{{Cite web|url=http://www.meria.zp.ua/test/index.php?id=2162|website=City of Zaporizhzhia|publisher=Шановні відвідувачі і користувачі сайту|language=uk|script-title=uk:Міста-побратими м. Запоріжжя|trans-title=Twin Cities Zaporizhzhia|archive-url=https://web.archive.org/web/20120803070203/http://www.meria.zp.ua/test/index.php?id=2162|archive-date=3. 8. 2012|url-status=dead|access-date=7. 8. 2013}}</ref><ref>Беляева Л. [http://issuu.com/pravdainua/docs/_16_21.04.2011 Города-побратимы Запорожья] // Правда. – 2011. – № 16. – С. 9.</ref>

* {{ZD|FIN}} [[Lahti]], [[Finska]], od 1953.<ref name="Zaporizhzhia twinnings">{{Cite web|url=http://www.meria.zp.ua/test/index.php?id=2162|website=City of Zaporizhzhia|publisher=Шановні відвідувачі і користувачі сайту|language=uk|script-title=uk:Міста-побратими м. Запоріжжя|trans-title=Twin Cities Zaporizhzhia|archive-url=https://web.archive.org/web/20120803070203/http://www.meria.zp.ua/test/index.php?id=2162|archive-date=3. 8. 2012|url-status=dead|access-date=7. 8. 2013}}<cite class="citation web cs1 cs1-prop-script cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="true">[https://web.archive.org/web/20120803070203/http://www.meria.zp.ua/test/index.php?id=2162 <bdi lang="uk">Міста-побратими м. Запоріжжя</bdi>] &#x5B;Twin Cities Zaporizhzhia&#x5D;. ''City of Zaporizhzhia'' (in Ukrainian). Шановні відвідувачі і користувачі сайту. Archived from [http://www.meria.zp.ua/test/index.php?id=2162 the original] on 3 August 2012<span class="reference-access-date">. Retrieved <span class="nowrap">7 August</span> 2013</span>.</cite>
</ref>
* {{ZD|FRA}} [[Belfort]], [[Francuska]], od 1967.<ref name="Zaporizhzhia twinnings" /><ref name="Belfort twinnings">{{Cite web|url=http://www.mairie-belfort.com/mairie/mairiejumelages.html|title=Belfort – Les Relations Internationales|website=Belfort Mairie|language=fr|trans-title=Belfort – International Relations|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720235242/http://www.mairie-belfort.com/mairie/mairiejumelages.html|archive-date=20. 7. 2011|url-status=dead|access-date=21. 12. 2013}}</ref>
* {{ZD|UK}} [[Birmingham]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], od 1973.<ref name="Zaporizhzhia twinnings" /><ref>[https://birmingham.spydus.co.uk/cgi-bin/spydus.exe/ENQ/OPAC/BIBENQ?BRN=1105068 ‘Zaporozhe <nowiki>: Birmingham’s twin city in the USSR’. Typescript (photocopy), [1980]</nowiki>][https://kironreid.co.uk/2019/02/07/birmingham-and-zaporizhia-ukraine-twin-cities-back-in-the-ussr/ Birmingham and Zaporizhia, Ukraine. Twin cities, back in the USSR?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231144407/https://kironreid.co.uk/2019/02/07/birmingham-and-zaporizhia-ukraine-twin-cities-back-in-the-ussr/ |date=31. 12. 2022 }}</ref>
* {{ZD|AUT}} [[Linz]], [[Austrija]], od 1983.<ref name="Zaporizhzhia twinnings" />
* {{ZD|GER}} [[Oberhausen]], [[Njemačka]], od 1986.<ref name="Zaporizhzhia twinnings" />
* {{ZD|Kina}} [[Yichang]], [[Kina]], od 1993.<ref name="Zaporizhzhia twinnings" />
* {{ZD|GER}} [[Magdeburg]], [[Njemačka]], od 2008.<ref name="Zaporizhzhia twinnings" /><ref name="Magdeburg twinnings">{{Cite web|url=http://www.magdeburg.de/Home/CitizenPortal/City-Partnerships?La=2|title=Twin cities|last=Zachert|first=Uwe|last2=Annica Kunz|website=Landeshauptstadt Magdeburg [City of Magdeburg]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120901033335/http://www.magdeburg.de/Home/CitizenPortal/City-Partnerships?La=2|archive-date=1. 9. 2012|url-status=dead|access-date=7. 8. 2013}}</ref>
* {{ZD|Kina}} [[Chongqing]], [[Kina]]
* {{ZD|Gruzija}} [[Zestaponi]], [[Gruzija]]
* {{ZD|CAN}} [[Steinbach, Manitoba|Steinbach]], [[Kanada]], od 2018.

Osim toga, 1969. grad je jednu od svojih ulica preimenovao u „Wrocław“. Komunistička vlast Vroclava priznala je da na sličan način treba odati počast ukrajinskom gradu, a dio ulice Sudecka – Grabiszyńska prema trgu Šleskih ustanika – je bio preimenovana u Zaporošku ulicu. Ona je duga oko 1,3&nbsp;km.<ref>{{Cite web|url=http://wroclaw.hydral.com.pl/MDE5Mzk=,ulica.html|title=Wrocław, ul. Zaporoska – Dolny.Slask.org.pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929220807/http://wroclaw.hydral.com.pl/MDE5Mzk=,ulica.html|archive-date=29. 9. 2011|url-status=dead|access-date=29. 7. 2011}}</ref>

== Također pogledajte ==

* [[Ukrajina]]
* [[Zaporiška oblast|Zaporoška oblast]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

=== Izvori ===

* E. M. Pospelov (Ye. M. Pospelov). „Imena gradova: jučer i danas (1917–1992). Toponičeskij slovarʹ." (Imena gradova: juče i danas (1917–1992). Toponimski rečnik." Moskva, "Russkie slovari", 1993.

== Vanjski linkovi ==

* [http://zp.ua/ Službeni portal grada Zaporizhzhia {{In lang|uk}}]
* [http://misto.zp.ua/ Jedan od portala grada Zaporizhzhia {{In lang|ru}}]
* [http://zabor.zp.ua/ Još jedan od portala grada Zaporizhzhia {{In lang|ru}}]
* [http://zaporizhzhia.city/ Zaporožje-sedam načina za avanturu]
* Jedan od rijetkih vanjskih izvještaja o gradu na engleskom jeziku je izvještaj BBC-a [https://www.bbc.co.uk/news/mobile/world-europe-12681437 „Ukrajina: Zašto je narandžasta revolucija prestala sa radom“], Daniel Sandford, dopisnik iz Moskve, BBC News 10. marta 2011.

[[Kategorija:Articles with short description]]
[[Kategorija:Short description is different from Wikidata]]
[[Kategorija:CS1 uses Ukrainian-language script (uk)]]
[[Kategorija:CS1 Ukrainian-language sources (uk)]]
[[Kategorija:CS1 upotrebe (ruski)]]
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Ukrajina]]
[[Kategorija:Ukrajinska kriza]]
[[Kategorija:Zaporiška oblast]]
[[Kategorija:Dnjepar]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Ukrajini]]
[[Kategorija:Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]]
[[Kategorija:2022. u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]