Vidi kôd stranice Mačje oko (planetna maglica)

{{Objekt dubokog svemira
| sirina = 300px
| name = {{PAGENAME}}
| type = planetna maglica (PN)
| image = [[Datoteka:NGC6543.jpg|200px]]
| slika_opis =  
| discoverer = [[William Herschel]]
| discovery_date = [[15. veljače]] [[1786.]]
| discovery_place = 
| designations = 
| category = 
| epoch = J2000.0
| constellation = Zmaj
| ra =   {{RA|17|58|33,4}}
| dec = {{DEC|66|38|1}}
| dist_ly = 
| dist_pc =
| appmag_v = 9,2
| sb = 
| size_v = 
| PA = 
| class = 
| dreyer = 
| names = 
*
* maglica:
* PK 96+29.1
* 7ZW 759
* 2MASSX J17583335+6637591
* zvijezda:
* HD 164963 
* BD +66 1066 
* TYC 4212-508-1
| catalog = NGC
| catalog number = 6543
| position_ref =<ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref>
| appearance_ref =<ref name="HCNGC" />
| names_ref =<ref name="HCNGC" />
}}
'''NGC 6543''' je [[planetna maglica]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Zmaj (zviježđe)|Zmaju]]. 
U središtu maglice je bijela točkica. To je mogući [[bijeli patuljak]].
Suvremana istraživanja nekoliko tajna. Složenost strukture obično se objašnjava [[Koronalni izbačaji masa|koronarnim izbačajima]] u [[dvojna zvijezda|dvojnim zvjezdanim sustavima]] u središtu maglicu, no izravnih potvrda da središnja zvijezda ima pratnju još nema. U prošlosti je u središtu maglice bila svijetla i vruća zvijezda koja je prije tisuću godina izgubila vanjsku ljusku i proizvela maglicu. Središnja je zvijezda klase O, temperature 80.000 Kelvina. 10.000 puta je sjajnija od Sunca, a promjera je 0,65 Sunčeva. Zvijezda i danas gubi masu jer njen [[zvjezdani vjetar]] je brzine 3,2·10<sup>−7</sup> [[Sunčeva masa|Sunčevih masa]] godišnje ili 20 bilijuna tona u sekundi. Prema izračunima današnja joj masa malko nadilazi Sunčevu, a nekad je bila 5 puta veća.<ref>Bianchi, L.; Cerrato, S. & Grewing, M. (November 1986), "[http://adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-bib_query?bibcode=1986A%26A...169..227B Mass loss from central stars of planetary nebulae - The nucleus of NGC 6543]", Astronomy and Astrophysics Т. 169 (1-2): 227–236</ref> Promatranjima rendgenskog zračenja putem teleskopa [[Chandra (teleskop)|Chandre]] dade se uočiti točkasti izvor na mjestu središnje zvijezde. Jedna zvijezda obično ne zrači tako jako rendgensko zračenje, zbog čega se to ne može lako objasniti. Ukazuje na mogućnost [[akrecijski disk|akrecijskog diska]] u dvojnom zvjedanom sustavu. Promatranjima preko infracrvenog, proizlazi da ondje ima [[međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane prašine]] u nižim temperaturnim područjima. Pretpostavlja se da nastaje u zadnjoj fazi izvorne središnje zvijezde. Infracrveno zračenje pokazuje postojanje neionzirane tvari poput molekulskog vodika (H<sub>2</sub>). Planetne maglica je sama po sebi ponajviše emisija molekulama uokrug maglice, ali izgleda da je kod NGC 6543 najsnažnija emisija molekulskog vodika oko unutarnjeg dijela vanjskog haloa. Mogući razlog je da se sražavaju različiti [[udarni val (astrofizika)|udarni valovi]] koji sadrže H<sub>2</sub>.

[[Datoteka:Heic0414b.jpg|mini|desno|[[NOT]]ova snimka šireg okružja maglice. Prikazuje krajnje blijedi [[halo]] plinovitog materijala koji okružuje maglicu. Širok je tri svjetlosne godine. Slika je stvorena dvama uskopojasnim izlaganjima prikazujući kisikove (1800 sekunda, plavo) i dušikove atome (1800 sekunda, crveno).]]

Mačje oko bilo je izvorom jedne od znanstvenih zabuna. Njegov [[emisijski spektar]] nije bio kao Sunčev, niti je odgovarao ikojem poznatom kemijskom elementu na Zemlji, zbog čega je u modele bio uvršten novi kemijski element [[nebulij]].<ref>Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN|953-0-40024-1}}, str. 104</ref><ref>
{{cite journal  |last1=Huggins |first1=W.  |last2=Miller |first2=W. A.  |year=1864  |language = eng.  |title=On the Spectra of some of the Nebulae  |journal=[[Philosophical Transactions of the Royal Society of London]]  |volume=154 |pages=437–444   |doi=10.1098/rstl.1864.0013  |bibcode=1864RSPT..154..437H  |jstor=108876}}</ref>  Poslije se pokazalo da je to bilo pogrešno i da se radi o drugoj pojavi.<ref>
{{cite journal
 |last=Bowen |first=I. S.
 |year=1927
 |language = eng.
 |title=The Origin of the Nebulium Spectrum
 |journal=[[Nature]]
 |volume=120 |page=473
 |doi=10.1038/120473a0
|bibcode = 1927Natur.120..473B
 |issue=3022}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{engl}} {{seds|6543}}
* {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC6543 Revidirani Novi opći katalog]
* {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+6543 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a]
* {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+6543 Astronomska baza podataka SIMBAD]
* {{engl}}  [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+6543 VizieR]
* {{engl}} Auke Slotegraaf: [http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_6543 NGC 6543] Deep Sky Observer's Companion
* {{engl}} [http://dso-browser.com/dso/info/NGC/6543 NGC 6543] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151229212555/http://dso-browser.com/dso/info/NGC/6543 |date=29. prosinca 2015. }} DSO-tražilica
* {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc65.htm#6543 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 6500 - 6549]

{{commonscat|Cat's Eye Nebula}}
{{Objekti u Novom općem katalogu 6401 - 6600}}

{{Mrva-astro}}
{{nebeske koordinate|17|58|33.4|+|66|38|1}}

[[Kategorija:NGC katalog|6543]]