Vidi kôd stranice Pridnjestrovska Moldavska Republika

{{Provjeriti vanjske poveznice}}

{{Okvir zemlje svijeta
|ime                  = Pridnjestrovska Moldavska Republika
|izvorno_ime          = Република Молдовеняскэ Нистрянэ<br>Приднестровская Молдавская Республика<br>Придністровська Молдавська Республіка
|ime_genitiv          = Pridnjestrovske Moldavske Republike
|eng_ime              = 
|zastava              = Transnistria State Flag.svg
|grb                  = Coat of arms of Transnistria.svg
|moto                 = Za pravo živjeti na ovoj zemlji
|himna                = Slavimo te, Pridnjestrovlje!
|mapa                 = Moldadm-Transnistria.JPG
|službeni_jezik       = [[Moldavski jezik|moldavski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
|glavni_grad          = [[Tiraspol]]<br /> <small><span class="plainlinksneverexpand">{{coor dm|46|50|N|29|37|E|}}</span></small>
|vrsta_vlasti         = [[Predsjednička republika]]
|predstavnik_države_množina  = Predsjednici
|predstavnik_države          = Predsjednik 
|predstavnik_države_osoba    = [[Vadim Krasnoselski]] 
|predstavnik_države1         = Predsjednik Vlade
|predstavnik_države_osoba1   = [[Aleksandr Rozenberg]] 
|površina_poredak     = 
|površina             = 4.163&nbsp;km²
|vode                 = 2,35%
|stanovništvo_poredak = 
|stanovništvo         = 555.347
|godina_popisa        = 2004.
|gustoća_stanovništva = 
|pripadnost           = 
|status               = 
|valuta               = [[Pridnjestrovska rublja|Pridnjestrovski rubalj]] (<code>[[ISO 4217|TR]]</code>)
|stoti_dio_valute     = 
|vremenska_zona       = +2<br />[[UTC]] +3 (ljeti)
|internetski_nastavak = nema; rijetko se koristi .md
|pozivni_broj         = 373 5xx
|komentar             = 
}}

'''Pridnjestrovska Moldavska Republika''' ili kraće '''Pridnjestrovlje''' (spominje se i pod nazivom '''Transdnjestarska Republika''') je dio teritorija [[Moldavija|Moldavije]] smješten uz lijevu obalu [[Dnjestar|Dnjestra]], koja je na mjestima široka i do 15 km. Područje je većinom naseljeno [[Rusi]]ma i [[Ukrajinci]]ma. Vlast na ovom području obnaša samoproglašena Pridnjestrovska Moldavska Republika proglašena [[2. rujna]] [[1990.]]

Na [[Moldavski jezik|moldavskom]] ([[Rumunjski jezik|rumunjskom]]) jeziku ova se regija naziva '''Transnіstrіa''', dok se u službenoj [[Moldavija|moldavskoj]] dokumentaciji naziva Stânga Nіstruluі, što bi u prijevodu značilo "Lijeva obala Dnjestra". 

== Povijest ==

U ranom srednjem vijeku Pridnjestrovlje su naseljavala [[Slaveni|slavenska]] plemena '''[[Uliči]]''' i '''[[Tiverci]]''' zajedno s nomadskim turkijskim plemenima [[Kumani]]ma ([[Polovci]]ma) i [[Pečenezi]]ma. Jedno je vrijeme područje bilo i u sastavu [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], a od 60-ih godina XI. stoljeća, područje je u sastavu [[Litva|Litve]]. Sjeverno Pridnjestrovlje je bilo dio povijesne regije [[Podolje|Podolja]], dok je južno Pridnjestrovlje ušlo u sastav [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] ([[1242.]]), a od kraja XV. stoljeća bit će dio [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]]. Mirovnim sporazumom od [[9. siječnja]] [[1792.]] godine ovo područje postaje dio carske [[Rusija|Rusije]]. Tada je to bio slabo naseljen kraj u kojem su živjeli uglavnom [[Moldavci]], [[Ukrajinci]], [[Srbi]] i [[Bugari]].    

Krajem XVІІІ. stoljeća carska Rusija naseljava ovo područje ne bi li zaštitila jugozapadnu granicu carevine. Tadašnja ruska vlast je poticala naseljavanje [[Nijemci|Nijemaca]], [[Armenci|Armenaca]], [[Grci|Grka]] i [[Moldavci|Moldavaca]] na prostor Pridnjestrovlja.   

Tijekom XІX. stoljeća cijelo je Pridnjestrovlje (s velikim gradovima [[Balta|Baltom]] i [[Tiraspol]]jem) i nadalje u sastavu [[Rusija|Rusije]]. S vremena na vrijeme na ovo je područje pretendirala i [[Rumunjska]], ali ono joj nije nikad pripalo, čak ni poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Jedina je iznimka grad [[Tighina|Bender]] koji je u razdoblju od [[1918.]] do [[1940.]] bio u sastavu [[Moldavija|provincije Moldavije]] koja je bila jedna od tadašnjih rumunjskih provincija. 

Što se tiče ostalog dijela Pridnjestrovlja, od [[1917.]] se područje nalazilo u sastavu [[Ukrajina|Ukrajine]], a [[1922.]], zajedno s cijelom Ukrajinom ušlo u sastav [[SSSR]]-a.    

=== Razdoblje 1920. – 1940. ===
 
Godine [[1924.]] stvorena je [[Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] koja je bila u sastavu [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske SSR]]. Prema [[Staljin]]ovoj zamisli, ona je trebala biti središnji teritorij za buduću [[Moldavska SSR|Moldavsku SSR]] kojoj su se trebala priključiti i ostala moldavska područja smještena na desnoj strani [[Dnjestar|Dnjestra]], jer [[SSSR]] nikad nije priznao njihovo odcjepljenje. Službenim jezicima proglašeni su [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Moldavski jezik|moldavski]]. Glavnim gradom '''MASSR'''-a postala je [[Balta]] (ukrajinski grad kojeg je sovjetska vlast predala Moldavskoj Autonomnoj SSR zajedno sa susjednim područjem ne bi li na taj način bio povećan teritorij, ali od [[1929.]] prijestolnica je prenesena u "ideološko podobniji" grad [[Tiraspol]] koji je obnašao tu funkciju do [[1940.]]

[[Pakt Ribbentrop-Molotov|Dogovorom]] između [[Vjačeslav Molotov|Molotov]]a i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]a, [[Besarabija]] je pripala u sferu djelovanja [[SSSR]]-a.  Glavni razlog zašto [[Staljin]] nije odmah okupirao Besarabiju bili su dogovori između [[Francuska|Francuske]] i [[Rumunjska|Rumunjske]] (Francuska je Rumunjskoj jamčila da će stupiti u rat na njenoj strani ako Rumunjske uđe u bilo kakav vojni konflikt), istu garanciju je [[Engleska]] obećala [[Poljska|Poljskoj]], i zaista je objavila rat [[Njemačka|Njemačkoj]] nakon što je [[Poljska]] napadnuta. Nakon što je Njemačka porazila Poljsku, a sovjetska vojska zauzela [[Galicija (srednja Europa)|Zapadnu Ukrajinu]] i [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] (koje su dotada bile u sastavu [[Poljska|Poljske]]) u rujnu [[1939.]], i Francuska [[Kapitulacija|kapitulirala]] u svibnju/lipnju [[1940.]], [[26. lipnja]] [[1940.]] SSSR je dao Rumunjskoj [[ultimatum]] kojim je tražio da [[Rumunjska]] preda SSSR-u Besarabiju, sjevernu [[Bukovina|Bukovinu]] i oblast Herca. 

Izgubivši potporu Francuske і sukobivši se s [[Mađari]]ma na zapadu koji su također pretendirali na zapadna rumunjska područja ([[Erdelj]]), Rumunjska je bila prisiljena prihvatiti Staljinov ultimatum. Sva ta anektirana područja (osim južne Besarabije koja je priključena Odeškoj oblasti Ukrajinske SSR) ujedinjena su s Moldavskom Autonomnom SSR u jedinstvenu Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku sa središtem u [[Kišinjev]]u. Balta i okolna područja su vraćena [[Ukrajina|Ukrajini]]. Sjevernoj Bukovini je priključena oblast Herca i tako je formirana Černivečka oblast koja je također priključena Ukrajinskoj SSR.

=== [[Drugi svjetski rat]] ===

Takva geopolitička situacija se nije dugo zadržala. [[Njemačka]] je već [[1941.]] sa svojim saveznicima napala [[Sovjetski Savez]] і Rumunjskoj se ukazala prilika vratiti sva područja koja je bila prisiljena dati SSSR-u. Tako su u sastav Velike Rumunjske ''(Românіa Mare)'' ušla ne samo područja koja je [[Rumunjska]] izgubila [[1940.]], nego i sav prostor između [[Južni Bug|Južnog Buga]] і [[Dnjestar|Dnjestra]] (uključujući ukrajinske gradove [[Balta]], [[Vinnica]] i [[Odesa]]). Taj prostor je nazvan '''Transnitrijom''' odnosno '''Zadnjestrovlje'''.

Godine [[1944.]], nakon što se [[Crvena armija]] probila na [[Balkan]], granice su se vratile na stanje iz [[1940.]] dakle na stanje s početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Kada su se za vrijeme [[Gorbačov]]a i [[Perestrojka|Perestrojke]] pojavili nešto liberalniji uvjeti u SSSR-u, Pridnjestrovlje se u rujnu [[1990.]] proglasilo samostalnom sovjetskom republikom, a ne više dijelom Moldavske SSR. Ubrzo je došlo do raspada Sovjetskog Saveza.  

=== Nakon raspada SSSR-a ===

Neovisnost Pridnjestrovlja do danas nije priznala ni jedna država ni međunarodna organizacija.
 
U razdoblju [[1991.]] – [[1992.]] izbio je i [[Rat u Pridnjestrovlju|kratak vojni sukob]] između [[Republika Moldavija|Moldavije]] i pridnjestrovskih oružanih snaga koje su bile podupirane starom sovjetskom 14. divizijom, smještenom na području Pridnjestrovlja. Rat se završio na mrtvoj točki, jer moldavske snage nisu bile toliko jake da svladaju pobunjeničke naoružane skupine. 

Pridnjestrovlje zauzima gotovo 17 % teritorija [[Republika Moldavija|Republike Moldavije]] na kojemu živi približno 600 000 ljudi. Vlada u [[Kišinjev]]u nema apsolutno nikakav utjecaj na ovom području. 

U glavnom gradu Pridnjestrovlja – [[Tiraspol]]u, egzistira paralelna Vlada, od mnogih smatrana za [[diktatura|diktaturu]]. Ona je uspostavila u Pridnjestrovlju vlastitu državu, koja ima gotovo sve – od policije i sudstva, do vlastite novčane jedinice, pa čak i vojsku, koja osigurava nepovredivost pridnjestrovskog teritorija. Usko je povezana s organiziranim kriminalom. Primjerice, za ministrom državne sigurnosti, '''Vadimom Antjufejevim''', [[Interpol]] je raspisao tjeralicu{{nedostaje izvor}} zbog zločina koje je počinio u [[Riga|Rigi]]{{nedostaje izvor}} početkom 90-ih godina. Nesposobnost i nemoć moldavske (kišinjevske) Vlade jasno je vidljiva na primjeru iz [[2004.]] godine, kada su unatoč prosvjedima iz [[Kišinjev]]a u Pridnjestrovlju zatvorene sve škole u kojima se govorio [[moldavski jezik]] pisan latinicom. Naime, smatra se da su moldavski i rumanjski dva ista jezika, no kada je pisan [[latinica|latinicom]] smatra se rumunjskim, a ako se radi o [[ćirilica|ćirilici]] onda se naziva moldavskim jezikom. Zatvorene „rumunjske” škole su ponovno otvorene, ali imaju status privatnih škola, prema tome ne dobivaju nikakva sredstva od pridnjestrovske Vlade. 

Pridnjestrovlje je glavni razlog nestabilnosti regije. U njemu je dobro organizirana trgovina [[oružje]]m (14. divizija je na odlasku iz ovog područja ostavila iza sebe skoro 40 000 tona municije). Većina oružja odlazi u [[Abhazija|Abhaziju]] i [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] preko ukrajinske [[Odesa|Odese]]. Uz trgovanje oružjem, tiraspolska Vlada profitira i krijumčarenjem goriva, alkohola, duhana namijenjenima tržištu okolnih zemalja. Rusija je izabrala ulogu ruke zaštitnice Pridnjestrovlja, ne bi li na taj način zaštitila veliku većinu etničkih Rusa od krvoprolića. 

Neko je vrijeme u [[Rusija|Rusiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] bio aktualan prijedlog o priznanju Pridnjestrovske Moldavske Republike, no Vlade obiju zemalja su to odlučno odbacile, jer bi to moglo dovesti do gubitka političkog utjecaja kojeg [[Rusija]] i danas ima u Moldaviji i ujedinjenja Moldavije i Rumunjske. [[Ukrajina]] i [[Rusija]] sebe drže zaslužnima za postignuto primirje između PMR i Moldavije, premda [[Vijeće Europe]] na ovo područje gleda kao područje "zamrznutog sukoba" koji bi lako opet mogao postati aktualnim.

Prema mišljenju Moldavije, egzistiranje PMR-a ovisi u velikoj mjeri o prisutnosti ruske vojske. Na sastanku [[OESS]]-a u [[Istanbul]]u [[1999.]] Rusija se obvezala povući svoje snage s tog područja. Usprkos tome, [[2006.]] godine u Pridnjestrovlju i dalje boravi ruska vojska u sklopu koje se nalaze i vojnici mirotvorci. 

Problem prisutnosti ruske vojske u Pridnjestrovlju je glavni kamen spoticanja Rusije i OESS-a. Pridnjestrovska Moldavska Republika ne drži samo vlast na lijevoj obali Dnjestra, već u njen sastav spada i grad [[Tighina|Benderi]] (moldavski: Tіghіna) na desnoj obali rijeke.

Nakon izbijanja [[Ukrajinska kriza 2014.|Krize u Ukrajini 2014.]], na zapadu su se pojavila strahovanja da bi Rusija mogla vojno intervenirati u južnim i istočnom dijelovima Ukrajine, te ih, zajedno s Pridnjestrovljem, pripojiti Rusiji.<ref name="guardian-2014-03-23">[http://www.theguardian.com/world/2014/mar/23/russia-ukraine-annex-moldova-trans-dniester-nato Russia ready to annex Moldova region, Nato commander claims]</ref> U sklopu pregovora o [[SAD|američko]]-[[Rusija|ruskih]] pregovora o rješavanju ukrajinske krize, ruska je strana u popis svojih uvjeta uvrstila i garancije vezane uz status Pridnjestrovlja, tražeći da se spor riješi u formatu 2+5, tj. između Moldavije i Pridnjestrovlja uz 5 promatrača ([[OESS]], [[EU]], [[Rusija]], [[Ukrajina]] i [[SAD]]).<ref>[http://www.theguardian.com/world/2014/mar/30/russia-ukraine-john-kerry-sergei-lavrov-paris]</ref>

U studenom 2011. god. izvješćuju Ukrajinski mediji da Pridnjestrovska Moldavska Republika i nadalje u velikoj mjeri pridonosi ovisnosti Moldavije o ruskoj opskrbi energentima: Moldavija se električnom energijom opskrbljuje u prvom redu iz elektrana koje se nalaze na teritoriju Pridnjestrovlja - te prodaja te električne energije uvelike pridonosi gospodarstvu Pridnjestrovlja - a i plinovodi kojima se teritorij Moldavije opskrbljuju plinom imaju ključne dionice na teritoriju pod kontrolom separatističkih Pridnjestrovskih vlasti. Plin se u cijelosti uvozio iz Rusije; zapravo je cjelokupna moldavska opskrba energijom oslonjena je tim putem na [[Rusija|Rusku Federaciju]]. Do stanovite se mjere Moldavija počela za opskrbu energenata oslanjati na susjedne Rumunjsku i Ukrajinu tek nakon početka [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|Ruske invazije na Ukrajinu 2022. god]].<ref>[https://www.eurointegration.com.ua/eng/articles/2022/11/2/7149857/ "Attack on Moldova. How Kremlin Weaponised Gas to Fight against Pro-Western Authorities"], Sergiy Sydorenko, "European Pravda", 2. studenog 2022.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Transnistria}}
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/country_profiles/3641826.stm BBC-ijev osvrt na Pridnjestrovlje] 
* [http://www.osce.org/moldova/ Misija OESS-a u Moldaviji]

===Stranice Pridnjestrovlja ===
* [http://www.president-pmr.org/ Službene stranice predsjednika PMR]
* [http://www.pridnestrovie.net Pridnestrovie.net]
* [http://www.transdniestria.com/ transdniestria.com]
* [http://www.visitpmr.com/ Posjetite Pridnjestrovlje]

===Moldavske stranice===
* [http://www.azi.md/en.html Moldova Azi: Vijesti iz Moldavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060929083528/http://www.azi.md/en.html |date=29. rujna 2006. }}
* [http://politicom.moldova.org/index/eng/ Moldova.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081026130236/http://politicom.moldova.org/index/eng/ |date=26. listopada 2008. }} nevladin internetski portal

===Ostalo===
* [http://www.transnistria.md/ru/index_ru.html?lng=ru Pridnjestrovski konflikt — ozbiljan,  neriješen moldavski problem (na ruskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927025022/http://www.transnistria.md/ru/index_ru.html?lng=ru |date=27. rujna 2007. }}
* [http://www.tiras.ru/ Nevladin novinski portal PMR, Lenta (na ruskom)]
* [http://www.city-tir.idknet.com/ Stranica grada Tiraspola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060711211810/http://www.city-tir.idknet.com/ |date=11. srpnja 2006. }}
* [http://www.bendery.md/ Stranica grada Bendery]
* [http://www.bendery.md/map/pmr/index.html Karta Pridnjestrovlja]
* [http://www.aiarad.ro/forum/download.php?id=50 Viorel Dolha «Sve o Pridnjestrovlju» (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311191952/http://www.aiarad.ro/forum/download.php?id=50 |date=11. ožujka 2007. }} (s aspekta Rumunjske) 
* [http://www.pridnestrovie.net/russian.html PRIDNJESTROVLJE.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060704201358/http://www.pridnestrovie.net/russian.html |date=4. srpnja 2006. }}

{{Europa}}

[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:Pridnjestrovlje| ]]
[[Kategorija:Teritoriji pod okupacijom]]