Izvorni kod stranice Babelsberg

{{coord|52|24|N|13|06|E|region:DE-BB_type:city|display=title}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Palače i parkovi Potsdama i Berlina]]
|image = Schloss Babelsberg um 1900.jpg
|godina = [[1990]]. <small>(14. zasjedanje)<br />prošireno [[1992]]. i [[1999]].
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv, 
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/532
|država = {{flagcountry|NJE}} 
}}
'''Babelsberg''' je najveći dio grada [[Potsdam]]a u pokrajini [[Brandenburg]] u Njemačkoj, a dobio je ime po malenom brdu na obali rijeke [[Havel]]. Najpoznatiji je po slavnoj palači i parku Babelsberg koji su dio zaštićene [[UNESCO]]ve [[svetska baština|svjetske baštine]] [[Palače i parkovi Potsdama i Berlina]], ali i po studiju Babelsberg koji je povijesno središte njemačke flmske industrije, najstarijeg velikog filmskog studija u Europi.

Godine 1833. princ [[Wilim I.|Wilim I. Hohenzollern]] je dobio od svog oca [[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrika Vilima III., pruskog kralja]] dozvolu za gradnju ljetnje rezidencije za sebe i svoju ženu, Augustu Saxe-Weimar-Eisenach, i to n obronku brda Babelsberg koji gleda na rijeku [[Havel]]. Prve planove u [[historicizam|neogotičkom stilu]] uradio je [[Karl Friedrich Schinkel]], no oni nisu zadovoljili prinčeve ambiciozne želje, koji je u međuvremenu postao prijestolonasljednikom jer njegov stariji brat, pruski kralj [[Fridrik Vilim IV.]], nije imao djece. Proširene planove završio je [[Friedrich Ludwig Persius]] i izveo ih do 1849. godine, a njegov park izveli su [[Peter Joseph Lenné]] i [[Hermann von Pückler-Muskau]].

Babelsberg je postao njegov rezidencijom kada je Vilim proglašen pruskim, ali i njemačkim kraljem. Ovdje je 23. rujna 1862. godine, nakon privatnog razgovora s njemačkim premijerom, [[Otto von Bismarck|Bismarckom]], odustao od abdikacije.

Studio Babelsberg je nadaleko poznat kao medijski centar i nastariji veliki filmski studio na svijetu. U Balbesbergu se nalazi i državni emiter RBB (Rundfunk Berlin-Brandenburg), sjedište Njemačkog medijskog arhiva, astrofizički institut Potsdam, dok se u obližnjem Neubabelsbergu nalazi Hasso Plattner institut za računalni programski inženjering.

Godine [[1990]]. palača sa svojim parkom upisana je na UNESCOv [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]] zajedno s drugim [[Palače i parkovi Potsdama i Berlina|palačama i parkovima u Potsdamu]].

== Izvori ==
* Paul Sigel, Silke Dähmlow, Frank Seehausen und Lucas Elmenhorst, Architekturführer Potsdam - Architectural Guide, Dietrich Reimer Verlag, Berlin 2006, {{ISBN|3-496-01325-7}}.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Babelsberg}}
* [http://www.potsdam.de/cms/ziel/35949/EN/ Babelsberg na www.potsdam.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100122051518/http://www.potsdam.de/cms/ziel/35949/EN/ |date=2010-01-22 }} (njem.)
* [http://www.potsdam.de/cms/beitrag/10001007/34080/ Palača Babelsberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819063801/http://www.potsdam.de/cms/beitrag/10001007/34080 |date=2011-08-19 }} (engl.)

{{Svjetska baština u Njemačkoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dvorci u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Historicistička arhitektura]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]]