Izvorni kod stranice Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime            = Bosna i Hercegovina
|hr_ime         = Bosna i Hercegovina
|izvorno_ime    = <small>Bosnien-Herzegowina</small>
|status         = [[Kondominijum]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]
|genitiv        = 
|kontinent      = [[Evropa]]
|država         = [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska Monarhija]]
|vlada_tip      = [[ustavna monarhija]]
|legislatura    = [[Bosanski sabor]]
|tip_dom1       =
|godina_start   = [[1878]].
|godina_kraj    = [[1918]].
|događaj_start  = [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]]
|era            = [[imperijalizam]]
|datum_start    = [[29. jul]] [[1878]].
|događaj_kraj   = [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]]
|datum_kraj     = [[1. decembar]] [[1918]].
|događaj1       = [[Berlinski kongres]]
|datum_događaj1 = [[13. jul]] [[1878]].
|događaj2       = [[Bosanska kriza]]
|datum_događaj2 = [[7. oktobar]] [[1908]].
|događaj3       =
|datum_događaj3 =
|događaj4       =
|datum_događaj4 =
|događaj_poslije =
|datum_poslije  =
|fusnote     = 
|p1          = Bosanski vilajet
|flag_p1     = Flag_of_Independent_Bosnia_(1878).svg
|p2          = 
|flag_p2     = 
|s1          = Država Slovenaca, Hrvata i Srba
|flag_s1     = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg
|zastava     = Flag_of_Bosnia_(1908-1918).svg
|zastava_tip =
|grb         = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1889–1918).svg
|grb_i       = 
|grb_tip     = grb
|mapa        = Administrativna podjela BiH 1895. godine.png
|mapa_opis   = [[Karta]] [[državna uprava|administrativne]] podjele zemlje
|glavni_grad = [[Sarajevo]]
|himna       = ''[[Carevka]] ([[Gott erhalte Franz den Kaiser]])''
|jezik       = [[srpskohrvatski]], [[njemački]]
|titula_vođa = [[car]]
|vođa1       = [[Franjo Josip I od Austro-Ugarske|Franjo Josip I]]
|godina_vođa1 = [[1878]]. - [[1916]].
|vođa2        = [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]]
|godina_vođa2 = [[1916]].- [[1918]].
|zamjenik1        = [[Josip Filipović]] (prvi)
|godina_zamjenik1 = [[1878]].
|zamjenik2        = [[Stjepan Sarkotić]] (posljednji)
|godina_zamjenik2 = [[1914]]. - [[1918]].
|titula_zamjenik  = [[guverner]]
|predstavnik1     =  Leopold von Hofmann
|godina_predstavnik1 = [[1878]].-[[1880]].
|predstavnik2        =  Alexander Spitzmüller
|godina_predstavnik2 = [[1918]].
|titula_predstavnik  = Zajednički ministar financija
|stat_površina1      = 51082
|stat_pop1           = 1931802
|stat_godina1        = [[1910]].
|vjera               = [[Pravoslavlje|pravoslavci]], [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], [[Katoličanstvo|katolici]], [[židovi]]
|valuta              = Kruna
}}
'''Bosna i Hercegovina''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Bosnien-Herzegowina''), bila je od [[1878]]. [[okupacija|okupirana]] od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a nakon [[Bosanska kriza|aneksije]] [[1908]]. [[kondominijum]] kojim su zajednički upravljali [[Cislajtanija|Austrija]] i [[Translajtanija|Ugarska]]. Bosna i Hercegovina imala je površinu od 51.082 [[km²]] i 1,931.802 stanovnika po popisu stanoništva iz [[1910]].<ref name=pdf/>

== Istorija ==
Odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] od [[13. jul]]a [[1878]]. [[Austro-Ugarska]] je dobila pravo da u ime uvođenja reda [[okupacija|okupira]] dotadašnji [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[Bosanski vilajet]], u kom je pored [[Bosna|Bosne]] bila i [[Hercegovina]], [[Bosanska Krajina|Krajina]] i [[Novopazarski sandžak]]. Za ovaj posljednji odlučeno je da ostane pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] upravom, ali je [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] dato pravo da i tamo radi sigurnosti i prometa ima svoje [[garnizon]]e i po potrebi intervenira.<ref name=pdf/>

[[Austro-ugarska vojska]] počela je [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|nadirati]] u [[Bosanski vilajet|Bosnu]] [[29. jul]]a [[1878|1879]]. i nakon krvavih [[bitka|bitaka]] sa fanatičnim [[Muslimani (vjernici)|muslimanskim]] braniocima zauzela [[fortifikacija|utvrde]] u [[Bihać]]u i [[Velika Kladuša|Kladuši]], da bi do kraja [[oktobar|oktobra]] došla do [[Novopazarski sandžak|novopazarskog]] [[Priboj]]a i [[Prijepolje|Prijepolja]].<ref name=pdf/>

Dogovorom od [[21. april]]a [[1879]]. sklopljenim u [[Istanbul]]u između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[sultan]]u je i nadalje (nominalno) priznat [[suverenitet]] nad [[Bosanski vilajet|Bosnom]]. Posebno je naglašeno da [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|okupacija]] neće utjecati na [[Sloboda religije|vjerske slobode]] [[Muslimani (vjernici)|muslimana]], da će se prihodi iz [[Bosanski vilajet|Bosne]] isključivo koristiti za dobrobit njezinih stanovnika, kao i to da će i nadalje vrijediti [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[novac]].<ref name=pdf/>

Nakon okupacije Bosna i Hercegovina je uključena u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsku]] [[carina|carinsku]] zonu, a u zemlju je uvedena uprava na čelu sa [[ministar|ministrom]] [[financije|financija]] kao civilnim upraviteljem i [[guverner]]om kao predstavnikom [[Franjo Josip I od Austro-Ugarske|cara]] i [[Austro-ugarska vojska|vojske]]. Od [[1881]]. počela je [[regrutacija]] na temelju Zakona o odbrani, nastalom po [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] modelu opće vojne obaveze, a od [[1882]]. profunkcionirala je građanska uprava. I pored napretka i [[reforma|reformi]] koje je provodila nova vlast, izbijale su česte [[Pobuna|bune]], naročito je bila žestoka ona iz [[1883]].<ref name=pdf/>

Nakon tog se rasplamsao pokret među [[Muslimani (vjernici)|muslimanima]] sa centrom u [[Mostar]]u, koji su možda bili pod utjecajem [[Kneževina Crna Gora|Crne Gore]] i [[Kneževina Srbija|Srbije]]. Oni su podigli čitav niz oštrih optužbi protiv ministra financija [[Béni Kállay|Kallaya]], i zahtjevali prekid nasilne [[Katoličanstvo|katolizacije]] i [[Hrvatska pod Habsburzima|hrvatske]] [[propaganda|propagande]], kao i povratak [[vakuf]]a za financiranje svojih vjerskih institucija i smanjenje [[porez]]ne presije.<ref name=pdf/> [[Benjamin Kallay|Kallay]] je u više navrata branio svoje postupke pred njihovim delegacijama, pa je [[1900]]. objavio i studiju o tome, ali su se u [[maj]]u [[1901]]. i [[april]]u [[1902]]., stare optužbe ponovno rasplamsale. Nakon tog je [[1908]]. uslijedila [[Bosanska kriza|Aneksiona kriza]], kulminacija je bio [[atentat]] na [[Nadvojvoda Franjo Ferdinand|Nadvojvodu Franju Ferdinanda]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[28. jun]]a [[1914]]., koji su izveli [[Mlada Bosna|srpski nacionalisti]], nakon kojeg je uslijedio [[Prvi svjetski rat]].<ref name=pdf/>

=== Stanovništvo ===
Bosna i Hercegovina je u vrijeme okupacije imala prosječnu gustoću naseljenosti od 31 stanovnika na 1 [[km²]], najgušća naseljenost bila je po [[Rijeka (vodotok)|riječnim]] [[dolina]]ma na [[sjever]]u, najniža po [[planina]]ma u centru zemlje; gdje su visoke planine bile potpuno nenaseljene.<ref name=pdf/> Tako da je [[1900]]. samo 69 naselja imalo više od 2000 stanovnika, a samo 4 [[grad]]a [[Sarajevo]], [[Mostar]], [[Banja Luka]] i [[Tuzla|Dolnja Tuzla]] više od 5000 stanovnika.<ref name=pdf/> Stanovništvo je poraslo od 1,158.117 koliko ih je bilo [[1879]]. do 1,568,092 ljudi [[1895]]., od tog su 828.170 bili muškarci, a žene 739.902. Uz njih tu su bile i okupacijske snage u jačini od 22.944 ljudi, tako da se ukupan broj stanovnika bio 1,591.069, pored tog u to vrijeme je živjelo i oko 70.878 stranaca.

<ref name="pdf" />

=== Kretanje broja stanovništva ===
{| 
|- valign="top"
| style="width:250px" | 
* [[1879]]. 
* 1.158.164
| style="width:250px" |
* [[1895]].
* 1.591.036
| style="width:250px" |
* [[1910]].
* 1.931.802
|}
[[Datoteka:Durch Bosnien und die Herzegovina kreuz und quer; Wanderungen (1897) (14758893956).jpg|thumb|260px|left|[[Narodna nošnja]]]]
Većinsko stanovništvo bilo je [[Slaveni|slavensko]] ([[Srbi]], [[Bošnjaci]], [[Hrvati]]), pored njih bilo je i 5745 [[Židovi|Židova]] ([[Španjolska|španjolskih]] [[Sefardi|Sefarda]]) i nešto [[Romi|Roma]], [[Cincari|Cincara]] i [[Albanci|Albanaca]]. Nakon [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|okupacije 1878]] doselilo se dosta [[Austrijanci|Austrijanaca]], [[Nijemci|Nijemaca]], [[Holanđani|Holanđana]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Mađari|Mađara]] i [[Podunavski Nemci|Dunavskih Švaba]]. Najveći dio obradive zemlje kao i [[trgovina]] po gradovima bio je u rukama [[Muslimani (vjernici)|muslimanskog]] [[plemstvo|plemstva]] ([[aga]] i [[beg]]ova).<ref name=pdf/>

Po gradovima su većinom živjeli [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], a po [[selo|selima]] [[kršćani]].<ref name=pdf/> Siromašniji [[kršćani|kršćanski]] [[seljak|seljaci]] bezemljaši (raja), živjela je pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću u vrlo bijednoj situaciji.<ref name=pdf/> [[Muslimani (vjernici)|Muslimani]] su na svom čelu imali [[Reisu-l-ulema|Reisu-l-ulemu]] u [[sarajevo|Sarajevu]] koji je bio podložan [[Istanbul]]u, svoje [[religija|vjerske]] institucije uzdržavali su [[vakuf]]ima, koji su nakon okupacije stavljeni pod državnu kontrolu, na što su se oni bunili. Između [[1878]]. i [[1900]]. iz zemlje je emigriralo oko 17.000 stanovnika, među njima 16.000 [[Muslimani (vjernici)|muslimana]].

[[Pravoslavlje|Pravoslavci]] su do okupacije imali dvije [[Eparhija|eparhije]] u [[Mostar]]u i [[Zvornik]]u, i [[Mitropolija|mitropoliju]] u Sarajevu, podložnu [[Vaseljenski patrijarh Carigrada|carigradskom patrijarhu]]. Nakon okupacije organizirali su [[Mitropolija|mitropolije]] u Sarajevu, [[Tuzla|Dolnjoj Tuzli]] i [[Mostar]]u.<ref name=pdf/> [[Katoličanstvo|katolici]], koje su u to vrijeme zvali Latini, živjeli su koncentrirani oko [[Travnik]]a i [[Mostar]]a, sa [[religija|vjerskim]] centrom u [[franjevci|franjevačkom]] [[samostan]]u iz [[13. vijek]]a.<ref name=pdf/> Do okupacije su organizacijski bili podjeljeni u tri [[Vikar#Vikari u Katoli.C4.8Dkoj crkvi|apostolska vikarijata]] podložna [[biskup]]u u [[Dubrovnik]]u.<ref name=pdf/> Nakon okupacije od promjenjena je organizacijska struktura, pa od [[1881]]. [[Katoličanstvo|katolički]] [[nadbiskup]] ima sjedište u [[Sarajevo|Sarajevu]] a osnovane su [[biskupija|biskupije]] u [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u i [[Trebinje|Trebinju]].<ref name=pdf/>

Od 1,4 milijuna stanovnika, koji su se bavili [[poljoprivreda|poljoprivredom]], 2,13% bili su [[Zemljoposjedničko plemstvo|zemljoposjednici]], 15,89% slobodni seljaci, 38,25% [[kmet]]ovi, 11,26% [[napolica|napoličari]] uz 3,25% u nekom drugom odnosu. U vrijeme okupacije više od 90% stanovnika bilo je nepismeno, a jedine [[škola|škole]] bile su [[religija|vjerske]] na vrlo niskoj razini. Nakon okupacije osnovano je nekoliko državnih [[škola]], dvije [[gimnazija|gimnazije]], jedna viša [[škola]], 10 strukovnih škola i jedna [[Pedagogija|pedagoška]].<ref name=pdf/> Većina stanovnika bez obzira na [[religija|vjeru]] bila je [[Narodna nošnja|odjevena]] na [[Turska|turski]] način, i stanovala je u bijednim [[kuća]]ma, bez [[dimnjak]]a i [[staklo|stakla]] na [[prozor]]ima.<ref name=pdf/>

U [[religija|religijskom]] pogledu [[1879]]. bilo je;
* 496.761 [[Pravoslavlje|pravoslavaca]]
* 448.613 [[Muslimani (vjernici)|muslimana]]
* 209.391 [[Katoličanstvo|katolika]]
* 34390Privreda
Do [[1878]]. u Bosni i Hercegovini nije bilo ni jednog [[industrija|industrijskog]] pogona, već jedino [[zanat]]lija organiziranih po [[esnaf]]im, koji su proizvodili oružje, [[bakar|bakrene i [[vuna|vunene proizvode. Nakon okupacije [[Austro-Ugarska|austro-ugarska]] vlast je podigla domaću industriju, od malih [[manufaktura]] [[tepih]]a i [[tapiserija]] po Sarajevu, do [[čeličana]] i [[željezara]] u [[Zenica|Zenici]] i [[Vareš]]u i [[rafinerija nafte|rafinerije nafte]] u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]].<ref name=pdf/> Pored tog podignuto je puno manjih [[tvornica]], koje su proizvodile; [[sapun]], [[šećerana|šećer]], [[Sveća|svijeće]], [[papir]], [[tekstil]], [[Koža (materijal)|kožu]], [[alkohol]], [[amonijak]], [[liker]]e uz nekoliko [[pivovara]] i 4 državne tvornice [[duhan]]a. Podignuta je [[termoelektrana]] u [[Jajce|Jajcu, snage 6000 [[Konjska snaga|KS]], koja je pored struje proizvodila i [[kalcijev karbid]].<ref name=pdf/>

[[Trgovina]] je do [[1878]]. bila vrlo ograničena zbog nedostatka [[željeznica|željeznice]], dobrih puteva, visokih [[carin]]a i [[monopol]]a. Nakon okupacije cestovna mreža je poboljšana i obnovljena, izgrađeno je 3900 [[km]] državnih i više od 6300&nbsp;km lokalnih puteva. Do [[1902]]. izgrađeno je 1087 [[km]] [[željeznička pruga|željezničkih pruga]], od kojih je većina bila uskotračna, ali je glavna linija duga 555&nbsp;km bila normalnog kolosjeka. Ona je povezivala [[Bosanski Brod]], [[Sarajevo]], [[Mostar]] sa [[Jadran]]om, sa uskotračnim krakom od [[Gabela|Gabele]] do [[Dubrovnik]]a.<ref name=pdf/> Otvarani su [[pošta]]nski uredi, podignuto 342&nbsp;km [[telefon]]skih linija. Od financijskih institucija [[1895]]. osnovana je Bosanska banka, koja se uglavnom bavila [[hipoteka]]rnim [[kredit]]ima.<ref name=pdf>{{cite web
 | url =http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_bosnien-herzegowina.htm
 | title =''Bosnien-Herzegowina''
 | accessdate =20. 12. 2015
 | language=njemački
 | publisher=Deutsche Schutzgebiete}}</ref>

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Gozulj old.jpg|Prizor iz [[Ljubuški|Ljubuškog]]
Datoteka:Alois Schönn Markt in Sarajewo.jpg|[[Slika]] Aloisa Schönna tržnica u Sarajevu
Datoteka:Sarajcvo (i.e., Sarajevo), Turkenviertal, Bosnia, Austro-Hungary-LCCN2002710700.jpg|Prizor iz Sarajeva
Datoteka:Sarajevo market 1914.png|Prizor sa [[Baščaršija|Baščaršije]]
</gallery>

== Povezano ==
* [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]]
* [[Bosanska kriza]]
* [[Bosanski sabor]]

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_bosnien-herzegowina.htm Bosnien-Herzegowina] {{de icon}}

{{Austrougarske zemlje}}

‎

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]]
[[Kategorija:Kondominijumi]]