Izvorni kod stranice Joel i Ethan Coen

{{Infokutija Filmska biografija
|ime                 = Joel i Ethan Coen
|zanimanje           = režiseri, scenaristi
|slika               = COEN Brothers (cannesPH).jpg
|širina_slike            = 320px
|opis                = Braća Joel (desno) i Ethan (lijevo) Coen na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], [[2001.]] godina
|ime_po_rođenju      = Joel David Coen<br />Ethan Jesse Coen
|datum_rođenja       = [[29. studenog]] [[1954.]] <small>(Joel)</small><br />[[21. rujna]] [[1957.]] <small>(Ethan)</small>
|mjesto_rođenja      = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[St. Louis Park, Minnesota|St. Louis Park]], [[Minnesota|MN]], [[Sjedinjene Države]]}}
|datum_smrti         = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
|mjesto_smrti        = 
|alias             = Braća Coen
|nacionalnost        = [[Židovi]]
|državljanstvo       = {{flagicon|SAD}} [[SAD|američko]]
|supružnik           = [[Frances McDormand]] <small>(Joel; 1984-)</small><br />[[Tricia Cooke]] <small>(Ethan; 1990-)</smalL>
|partner             =
|roditelji           =
|djeca               = 
|rodbina             =
|javna_funkcija      =
|znameniti_filmovi   = ''[[The Big Lebowski]]''<br />''[[Fargo (film)|Fargo]]''<br />''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]''<br />''[[Burn After Reading]]''
|znamenite_serije    =
|period              = [[1984.]] - 
|žanr                = [[triler]], [[komedija]]
|uticaj_od           = [[Stanley Kubrick]], [[Buster Keaton]], [[Charlie Chaplin]], [[Sam Peckinpah]], [[Sam Raimi]], [[Roman Polanski]]
|uticaj_na           =
|nagrade             = {{Infokutija Nagrade
|child                  = yes
|bgcolour               = #09c8bd
|academyawards          = '''[[Oscar za najbolji originalni scenarij]]'''<br />1996. ''[[Fargo (film)|Fargo]]''<br />'''[[Oscar za najbolji film]]'''<br />2007. ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]''<br />'''[[Oscar za najboljeg redatelja]]'''<br />2007. ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]''<br />'''[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]'''<br />2007. ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]''
|emmyawards             =
|peabodyawards          = 
|tonyawards             =
|goldenglobeawards      = 
|baftaawards            = '''[[Nagrada za režiju David Lean]]'''<br />1996. ''[[Fargo (film)|Fargo]]'' <small>(Joel Coen)</small><br />2007. ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]''
|cesarawards            = 
|goyaawards             = 
|afiawards              = 
|filmfareawards         = 
|olivierawards          = 
|grammyawards           = 
|sagawards              = 
|americancomedyawards   =
|britishcomedyawards    =
|awardtitle1            =
|award1                 = 
|awardtitle2            =
|award2                 =
|awardtitle3            =
|award3                 =
}}
|URL                 =
}}
'''Joel i Ethan Coen''', poznati kao '''Braća Coen''', američki filmski redatelji, scenaristi i producenti. Tijekom više od 20 godina, dvojac je napisao i režirao brojne uspješnice, od urnebesnih komedija (''[[Tko je ovdje lud?]]'', ''[[Arizona Junior]]'', ''[[Mr. Hula-Hoop]]'') preko [[film noir]]a (''[[Millerovo raskrižje]]'', ''[[Krvavo jednostavno]]'', ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'', ''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]'') do filmova koji spadaju u oba ta žanra (''[[Fargo (1996)|Fargo]]'', ''[[Veliki Lebowski]]'', ''[[Barton Fink]]''). Braća svoje filmove pišu, režiraju i produciraju zajedno, iako je donedavno Joel dobivao pojedinačne kredite za režiju, a Ethan za produkciju. Često se izmjenjuju kod honorara za scenarij, dok se zajednički potpisuju za scenarij pod pseudonimom "Roderick Jaynes". U filmskoj industriji su poznati kao "dvoglavi redatelj" budući da dijele slične vizije o tome kako bi njihovi filmovi trebali izgledati; zato glumci često kažu da mogu prići svakom bratu pojedinačno s pitanjem, ali će dobiti isti odgovor.<ref>[https://web.archive.org/web/20080303121431/http://afp.google.com/article/ALeqM5gscDeHQbyybPqIAvt4N36wVwbkNw Coen brothers prove two heads are better than one] Preuzeto 25. veljače 2008.</ref><ref>[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/oscars/article3423506.ece O Coen brothers, where art thou going to put the Oscar?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516221107/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/oscars/article3423506.ece |date=2008-05-16 }} Preuzeto 25. veljače 2008.</ref>

== Životopis ==

Joel Coen ([[29. studenog]] [[1954.]]) i Ethan Coen ([[21. rujna]] [[1957.]]) odrasli su u St. Louis Parku u [[Minnesota|Minnesoti]], predgrađu Minneapolisa.<ref name="twoheads">{{cite web |url = http://afp.google.com/article/ALeqM5gscDeHQbyybPqIAvt4N36wVwbkNw |title = Coen brothers prove two heads are better than one |accessdate = 5. listopada 2008 |date = 24. veljače 2008. |publisher = Agence France-Presse |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080303121431/http://afp.google.com/article/ALeqM5gscDeHQbyybPqIAvt4N36wVwbkNw |archivedate = 2008-03-03 |deadurl = no }}</ref> Njihovi roditelji, Edward i Rena Coen, oboje [[Židovi]], bili su profesori. Otac je bio profesor ekonomije na Sveučilištu u Minnesoti, dok je njihova majka bila povjesničarka umjetnosti na Sveučilištu St. Cloud State.

Kad su bili djeca, Joel je uštedio nešto novca od kosidbe travnjaka kako bi kupio Vivitar Super 8 kameru. Braća su zajedno presnimavali filmove koje bi vidjeli na televiziji, a u "glavnoj ulozi" bio je dječak iz susjedstva, Mark Zimering ("Zeimers"). Njihov prvi pokušaj bio je nazvan ''Henry Kissinger, Man on the Go''. ''The Naked Prey'' (1966.) Cornela Wildea postao je njihov ''Zeimers in Zambia''<ref>[http://www.ambidextrouspics.com/html/joel_and_ethan_coen.html Gods of Film making Joel and Ethan Coen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080921082214/http://www.ambidextrouspics.com/html/joel_and_ethan_coen.html |date=2008-09-21 }} Preuzeto 14. svibnja 2007.</ref>, u kojem se Ethan pojavio kao domorodac s kopljem.

Braća su srednju školu završila u St. Louis Park High School, 1973. i 1976. Diplomirali su na Simon's Rock College of Bard u Great Barringtonu u [[Massachusetts]]u.<ref name="twoheads" /> Joel je nakon toga četiri godine proveo na studiju filmske umjetnosti na Sveučilištu u New Yorku, gdje je za završni rad snimio 30-minutni film ''Soundings''. Film je prikazivao ženu koja vodi ljubav sa svojim gluhim dečkom dok naglas fantazira o seksu s njegovim najboljim prijateljem koji sve sluša u susjednoj sobi. Ethan je pohađao Sveučilište Princeton te 1979. diplomirao filozofiju.<ref name="twoheads" /> Njegov završni rad bio je esej na 41 stranici, "Two Views of Wittgenstein's Later Philosophy."

=== Privatni život ===

Joel se 1984. oženio s glumicom [[Frances McDormand]]. Posvojili su sina iz [[Paragvaj]]a i nazvali ga Pedro McDormand Coen. McDormand je nastupila u pet njihovih filmova, uključujući kratko pojavljivanje u ''Millerovu raskrižju'', sporednu ulogu u ''Arizona Junioru'', i glavne uloge u ''Suvišnoj okrutnosti'', ''Čovjeku kojeg nije bilo'', ''Fargu'' (za koju je osvojila [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar]]) i ''Spaliti nakon čitanja''.

Ethan je oženjen s montažerkom Triciom Cooke.

Oba para žive u New Yorku, iako ne zajedno.<ref>{{cite news | author = Ian Nathan | title = The Complete Coens | publisher = Empire | date = siječanj 2008 | pages=173 |accessdate = 2008-10-05}}</ref>

== Karijera ==

=== 1980-e ===

Nakon diplome u New Yorku, Joel je radio kao producent asistent na raznim industrijskim filmovima i glazbenim videospotovima. Počeo se baviti i montažom i upoznao [[Sam Raimi|Sama Raimija]] koji je tražio pomoćnika montažera za svoj prvi dugometražni film, ''[[Zla smrt]]'' (1981.).

Braća su 1984. napisala i režirala ''[[Krvavo jednostavno]]'', svoj prvi zajednički film. Smješten u [[Teksas]]u, film govori o snalažljivom ljigavom vlasniku bara koji unajmljuje privatnog detektiva da mu ubije ženu i njezina ljubavnika. U ovom filmu vidljivi su mnogi elementi koji će braća koristiti u svojim sljedećim radovima: njihove vlastite skrivene reference na druge filmske žanrove (u ovom slučaju noir i horor) i inteligentni zaplet unutar jednostavne priče; njihov mračno-inventivni i pomaknuti smisao za humor te majstorsko stvaranje atmosfere. U filmu je nastupila Frances McDormand. Film je po izlasku zaradio pohvale, posebno među 'lijevo orijentiranim' gledateljima te osvojio nagrade za Joelovu režiju na Sundanceu te nagradu Independent Spirit.

Sljedeći projekt braće Coen koji se trebao naći u kinima bio je film Sama Raimija iz 1987., ''[[Val zločina]]''. Scenarij su napisali braća i Raimi.

Sljedeći film koji su braća napisala i režirala bio je ''[[Arizona Junior]]'' iz 1987. Bila je to priča o neobičnom bračnom paru, bivšeg zatvorenika Hija ([[Nicolas Cage]]) i bivše policajke Ed ([[Holly Hunter]]) koji žele dijete, ali ga ne mogu dobiti prirodnim putem. Sreća im se nasmiješi nakon što se lokalni tajkun pojavi na televiziji s petero novorođenčadi za koje se našali kako ih 'ima previše da bi se za sve brinuo'. Vidjevši to kao 'znak' i priliku da vrate prirodnu ravnotežu, Hi i Ed ukradu jednu od beba i počnu je odgajati kao svoju. ''Arizona Junior'' je zbog svoje nevinosti i urnebesnosti bio pristupačniji masovnom tržištu jer je olakšavao razvoj priče u okvirima crnog humora.

=== 1990-e ===

''[[Millerovo raskrižje]]'' objavljeno je 1990., a mnogi su ga doživjeli kao homage žanru gangsterskih filmova. S [[Albert Finney|Albertom Finneyjem]], [[Gabriel Byrne|Gabrielom Byrneom]] i njihovim budućim stalnim suradnikom [[John Turturro|Johnom Turturrom]] u glavnim ulogama, film je smješten u eru prohibicije tridesetih godina te govori o neprijateljstvu među gangsterskim bandama. Film je bio hvaljen zbog dijaloga i duboke karakterizacije likova, dok je u isto vrijeme bio obilježen zaštitnim znakovima braće Coen, crnim humorom i raznim preokretima.

Reputacija Coenovih naizgled je rasla sa svakim sljedećim filmom, ali njihov sljedeći film bio je veliki korak naprijed. Vizualno zadivljujući ''[[Barton Fink]]'' (1991.) je, smješten u [[1941.]], govorio o njujorškom dramatičaru koji se seli u [[Los Angeles]] kako bi napisao scenarij za B-film. Smješta se u hotelski apartman kako bi započeo pisanje, ali ga pogađa nedostatak inspiracije. Zato se sprijatelji s prijaznim čovjekom iz susjedne sobe ([[John Goodman]]), zajedno s nekoliko suradnika iz filmske industrije. Inspiracija dolazi iz najčudnijih mjesta, a sami hotel je neobičan i magnet za bizarnosti. ''Barton Fink'' postigao je veliki kritički uspjeh te bio nominiran za tri [[Oscar]]a. Osim toga, osvojio je tri glavne nagrade na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], uključujući [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. ''Barton Fink'' je bio prvi film Coenovih na kojem je radio snimatelj [[Roger Deakins]], ključna figura među njihovim suradnicima u sljedećih 15 godina.

1994., nakon što su prikupili dostatna sredstva, braća su mogla snimiti svoj prvi visokobudžetni film ''[[Mr. Hula-Hoop]]'' (na čijem su scenariju radili sa Samom Raimijem). Priča se vrti oko čovjeka koji je postavljen za šefa velike korporacije kako bi je uništio (kako bi je uprava kupila za sitniš); međutim, on osmišlja hula hoop i preko noći postaje uspješan i slavan. Kritike su po prvi put bile dosta mlake, dok je Roger Deakins zaradio same pohvale za fotografiju. Većina kritičara je pisala da film ne govori ništa novo zbog konstantnih referenci i odavanja počasti klasičnim filmovima tridesetih i četrdesetih godina. Mnogi su bili razočarani prvim pokušajem Coenovih na visokoj razini. Osim toga, film se pokazao kao veliki komercijalni promašaj budući da je zaradio samo tri milijuna dolara s budžetom od 25 milijuna.

Nakon komercijalnog podbačaja ''Mr. Hula-Hoopa'', braća su se okrenula poznatijim temama i 1996. snimili noir triler ''[[Fargo (1996)|Fargo]]''. Smješten u njihovoj rodnoj državi [[Minnesota|Minnesoti]], film govori o Jerryju Lundergaardu ([[William H. Macy]]), čovjeku koji ima problema s novcem i koji radi u tastovu auto-salonu. Jerry ima želju domoći se novca kako bi se probio u svijetu; zato smišlja plan o otmici vlastite žene kako bi njezin bogati otac platio otkupninu koju bi on podijelio s otmičarima. No, plan mu se izjalovi nakon što se otkrije kako otmičari imaju drugačije namjere te nakon što lokalna policajka Marge Gunderson (Frances McDormand) započne istragu. Film je postigao veliki kritički i komercijalni uspjeh, a osobito su hvaljeni bili dijalozi i McDormandina izvedba. Film je osvojio nekoliko nagrada, uključujući [[BAFTA]]-u i nagradu u Cannesu za režiju te dva Oscara, jedan za [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji originalni scenarij]], a drugi za [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|najbolju glumicu]] za McDormand.

Sljedeći njihov film, ''[[Veliki Lebowski]]'', temeljit će se na uspjehu svog prethodnika, a objavljen je 1998. Bila je to priča o Dudeu ([[Jeff Bridges]]), zgubidanu iz Los Angelesa kojeg zamjenjuju za milijunaša i koji se zajedno sa svoja dva prijatelja s kuglanja ([[Steve Buscemi]] i [[John Goodman]]) nađe usred lažne otmice. Iako kritike u vrijeme objavljivanja nisu bile najbolje, film se danas smatra kultnim klasikom.<ref>{{cite web |url = http://online.wsj.com/public/article/SB116016304572985144-6OGntYnf2B1vqROkjZjSTw4uWZU_20061105.html?mod=tff_main_tff_top |title = Deconstructing the Dude - Why 'The Big Lebowski' is a cult classic -- and a cultural touchstone |accessdate = 5. listopada 2008 |author = Morgenstern, Joe |date = 7. studenog 2006. |publisher = Wall Street Journal |archive-date = 2008-05-29 |archive-url = https://web.archive.org/web/20080529181924/http://online.wsj.com/public/article/SB116016304572985144-6OGntYnf2B1vqROkjZjSTw4uWZU_20061105.html?mod=tff_main_tff_top |dead-url = yes }}</ref>

=== 2000-e ===

Potaknut uspjehom ''Farga'' i ''Velikog Lebowskog'', sljedeći film braće Coen ''[[Tko je ovdje lud?]]'' (2000.) bio je još jedan umjetnički uspjeh. Naslov je posuđen iz filma [[Preston Sturges|Prestona Sturgesa]] ''[[Sullivanova putovanja]]'', čiji je glavni junak, filmski redatelj John Sullivan, planirao snimiti film s tim naslovom.<ref>http://www.imdb.com/title/tt0034240/trivia</ref> Djelomično temeljena na [[Homer]]ovoj ''[[Odiseja|Odiseji]]'', priča je smještena u [[Mississippi]] u tridesetim godinama i prati trojicu osuđenika u bijegu s robije koji se pokušavaju vratiti kući kako bi se domogli plijena iz pljačke banke koji je zakopao njihov vođa. Film su obilježile komičarske vještine [[George Clooney|Georgea Clooneyja]] koji se pojavio u ulozi čudaka Ulyssesa Everetta McGilla. Bluegrass [[soundtrack]], nekonvencionalni humor, kao i zadivljujuća fotografija osigurali su da film postane umjetnički i komercijalni hit. Soundtrack za film postao je popularniji od samog filma. Organiziran je koncert na kojem je snimljen [[DVD]] (''Down from the Mountain''), a poraslo je zanimanje za američku narodnu glazbu.

Braća Coen 2001. su promijenila tempo s još jednim noir trilerom, ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]''. Smješten u kasne četrdesete u [[Kalifornija|Kaliforniju]], film govori o rezigniranom brijaču i strastvenom pušaču ([[Billy Bob Thornton]]) koji u pokušaju da namakne nešto novca počne ucjenjivati ženina šefa, koji joj je ujedno i ljubavnik. Neobično za suvremene filmove, film je u cijelosti prezentiran, iako ne snimljen, u crno-bijeloj tehnici. Obrati u filmu i crni humor bili su tipični za filmove Coenovih, iako su spori zaplet i crno-bijela tehnika značili da je film namijenjen užem krugu gledatelja.

''[[Zavedi me, razvedi me]]'', vjerojatno najkomercijalniji film braće Coen, objavljen je 2003., a u glavnim ulogama nastupili su [[George Clooney]] i [[Catherine Zeta-Jones]]. Film je bio vraćanje na romantične komedije četrdesetih s pričom o Milesu Masseyju, poznatom odvjetniku za razvode, i prelijepoj ženi koja se razvodi koju je Massey spriječio da dobije novac od razvoda. Ona mu se odlučuje osvetiti, dok se on u isto vrijeme zaljubi u nju. Film je podijelio kritiku: dok su neki hvalili elemente romantične urnebesne komedije, drugi su se pitali zašto su Coenovi uopće snimili takav film. Bilo kako bilo, opći je osjećaj bio da film nije zadovoljio u potpunosti te da je ostvario osrednji komercijalni uspjeh.

Braća Coen 2004. su objavili ''[[Gangsterska petorka (2004)|Gangstersku petorku]]'', remake istoimenog klasika iz 1955. Priča govori o profesoru ([[Tom Hanks]]) koji okuplja ekipu kako opljačkao kasino. Unajmljuju sobu u kući starije žene kako bi izvršili prepad. Nakon što starica otkrije njihov plan, banda ju odlučuje ubiti kako bi osigurali tajnost. No, to je lakše reći nego učiniti. Coenovi su za ovaj film dobili daleko najslabije kritike u karijeri; većina kritičara je zamjerila to što su isključivo prepravili stari klasik bez da su mu dodali vlastiti pečat.

''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]'', objavljen u studenom 2007., temeljen je na romanu Cormaca McCarthyja iz 2005., a govori o čovjeku zvanom Llewelyn ([[Josh Brolin]]) s granice [[Teksas]]a i [[Meksiko|Meksika]] koji pronađe dva milijuna dolara kojim je trebala biti plaćena droga te ga odlučuje zadržati. Zatim se daje u bijeg kako bi izbjegao one koji traže novac, uključujući okrutnog ubojicu ([[Javier Bardem]]) koji zamjenjuje Llewelyna i lokalnog šerifa ([[Tommy Lee Jones]]). Priča je povratak mračnim, noir temama koje su poslužile kao predložak za neke od najboljih filmova Coenovih, ali i iznimka od ranijih radova budući da se u filmu ne pojavljuju neki njihovi stalni glumci (osim [[Stephen Root|Stephena Roota]]), manje je humornih elemenata, a upotreba glazbe je svedena na minimum. Film je osvojio četiri [[Oscar]]a, uključujući [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg redatelja|najboljeg redatelja]] i [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|najbolji adaptirani scenarij]], koji su svi otišli Coenovima, kao i nagradu za [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] za Bardema. (Braća su bila nominirana i za [[Oscar za najbolju montažu|montažu]], ali su izgubili). Bilo je to po prvi put da su dva redatelja osvojila priznanje za najboljeg redatelja u isto vrijeme nakon 1961. kad su [[Jerome Robbins]] i [[Robert Wise]] odnijeli nagradu za ''[[Priča sa zapadne strane (1961)|Priču sa zapadne strane]]''.

12. rujna 2008. objavljena je crna komedija ''[[Spaliti nakon čitanja]]'' s [[Brad Pitt|Bradom Pittom]] i [[George Clooney|Georgeom Clooneyjem]] koja je u prvom vikendu prikazivanja zauzela prvu poziciju na kino-blagajnama u Sjevernoj Americi.

''[[Ozbiljan čovjek]]'' je objavljen 2. listopada 2009. Opisan je kao "nježna, ali mračna" niskobudžetna komedija.<ref name="startribune">{{cite web |url = http://www.startribune.com/entertainment/movies/27957494.html?page=1&c=y |title = In Twin Cities, Coen brothers shoot from heart |accessdate = 5. listopada 2008 |author = Covert, Colin |date = 6. rujna 2008 |publisher = Star Tribune |archive-date = 2016-03-05 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160305194741/http://www.startribune.com/in-twin-cities-coen-brothers-shoot-from-heart/27957494/?c=y&page=1 |dead-url = yes }}</ref> Radnja je postavljena u [[1967]].-u godinu. Film se donekle temelji na Knjizi o Jobu i djetinstvu braće Coen u židovskoj akademskoj obitelji u predgrađu St. Louis Parka u Minnesoti. Nominiran je za [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]].

=== 2010-e ===

''[[Čovjek zvan hrabrost (2010)|Čovjek zvan hrabrost]]'', temelji se na [[roman]]u [[Charles Portis|Charlesa Portisa]] i objavljen je 2010..<ref>{{cite web
|url=http://www.variety.com/article/VR1118001514?refCatId=13
|title=Coen brothers to adapt 'True Grit' – Entertainment News, Film News, Media
|author=Michael Fleming
|publisher=Variety.com
|date=22 ožujka 2009
|accessdate=28. veljače 2011}}</ref> Snimljen je na lokacijama u Teksasu i Novom Meksiku. [[Jeff Bridges]], koji glumi u ''[[Veliki Lebowski|Velikom Lebowskom]]'', ovdje je u ulozi šerifa Roostera Cogburna. [[Matt Damon]], [[Josh Brolin]] i [[Hailee Steinfeld]] također se pojavljuju u filmu.<ref name="bh">{{cite web
|url=http://www.bostonherald.com/news/national/west/view/20100212coen_brothers_to_film_true_grit_remake_in_nm/srvc=home&position=recent
|title=Coen Brothers to film 'True Grit' remake in NM
|publisher=Boston Herald
|date=12. veljače 2010
|accessdate=28. veljače 2011}}</ref> ''Čovjek zvan hrabrost'' bio je nominiran za deset [[Oscar]]a, ali nije osvojio ni jednog.

== Stilska sredstva ==

Filmovi braće Coen kombiniraju suhi humor s oštrom ironijom i šokantnim prizorima, najčešće nizanjem kadrova. Coenovi vole ne stavljati uvodnu špicu na sami početak filma. Oni su među rijetkim redateljima koji su pokazali zanimanje za urnebesne komedije tridesetih i četrdesetih te su neke elemente iz tih filmova uključili u vlastite filmove; neki njihovi filmovi kao što su ''Mr. Hula-Hoop'' i ''Razvedi me, zavedi me'' u potpunosti su urnebesne komedije, dok se drugima ponekad pojavljuju šašavi likovi kao [[cameo]] nastup [[Steve Buscemi|Stevea Buscemija]] u ''Millerovu raskrižju''. Njihov stil karakterizacije stvara svijet u kojem se čak i likovi s malim govornim dionicama doimaju važnim.

=== Dijalog ===

Dobitnici Oscara za najbolji originalni (''[[Fargo (1996)|Fargo]]'') i adaptirani scenarij (''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]''), braća Coen poznata su po dijalozima u svojim filmovima. Ponekad oskudni (''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'', ''Fargo'', ''Nema zemlje za starce''), ponekad neobično brbljavi (''[[Veliki Lebowski]]'', ''[[Arizona Junior]]''), njihovi scenariji obično kombiniraju kratke dosjetke, preuveličavanja i upadljivu ironiju. Osim ''Farga'', još je nekoliko njihovih scenarija bilo nominirano za nagrade (''Čovjek kojeg nije bilo'', ''[[Tko je ovdje lud?]]''...).

=== Film noir i nesporazum ===

Po stilu i sadržaju, filmovi braće Coen puno duguju kriminalističkom žanru film noira. Iako rijetko priznaju utjecaje, oba redatelja navode utjecaj classic noir romanopisaca na njihove mračnije filmove. ''[[Millerovo raskrižje]]'' temeljeno je na djelima Dashiella Hammetta, ''[[Veliki Lebowski]]'' na romanima Raymonda Chandlera, a ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'' na djelima Jamesa M. Caina - ova tri filma čine njihovu ''noir trilogiju''.

Filmovi često uključuju kontrast u osvjetljavanju i tipičnu temu ljudi koji kuju neke planove. Njihovi filmovi često se bave otmicama. Gotovo univerzalno je sredstvo nesporazuma: nesporazum oko toga tko je ubio Ruga Danielsa u ''Millerovu raskrižju''; nesporazum oko Norvilleova nacrta koji će poslije donijeti probleme u ''Mr. Hula-Hoopu''; ''Veliki Lebowski'' počinje sa umrljanim sagom do čega je došlo nakon zamjene identiteta; u ''Suvišnoj okrutnosti'', nesporazum je pokretač radnje. Film ''Čovjek kojeg nije bilo'' homage je film noiru, a radnja podsjeća na film ''Poštar uvijek zvoni dvaput''. Film je u crno-bijeloj tehnici, a mnogi kritičari hvalili su ga zbog fotografije te jasne karakterizacije likova, iako su mnogi kritičari prigovorili zbog naglog preokreta pri kraju filma.

=== Prikazi Amerike ===

Brojni aspekti koji karakteriziraju grad, državu ili regiju Amerike su sastavni dio u filmovima braće Coen. U ''Arizona Junioru'' se prikazuje krajolik [[Arizona|Arizone]], a neki likovi su pretenciozni stereotipi nekih predodžbi o ljudima iz Arizone. Slično tome, u ''Fargu'' krajolik i stereotipni naglasci [[Sjeverna Dakota|Sjeverne Dakote]] i [[Minnesota|Minnesote]] su sastavne komponente filma. ''Veliki Lebowski'' je film smješten u [[Los Angeles]], a Dude i drugi likovi su tipični primjeri raznolike gradske populacije. ''[[Tko je ovdje lud?]]'' je naglašeno južnjački. Sniman je u ruralnom [[Mississippi]]ju, a većina likova govori južnjačkim naglascima; [[soundtrack]] se sastoji od bluegrass pjesama. ''Barton Fink'' je s jedne strane satira još jednog dijela Los Angelesa, [[Hollywood]]a, kao što je ''[[Mr. Hula-Hoop]]'' [[New York]]a. ''Nema zemlje za starce'' također je opis zabačenog pustinjskog kraja, života i likova na granici [[Teksas]]a i [[Meksiko|Meksika]] u Okrugu Terrell.

Osim toga, Coenovi često smještaju svoje filmove u razdoblja američkih kriza: ''Millerovo raskrižje'' odvija se tijekom prohibicije, ''Barton Fink'' u vrijeme [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], ''Veliki Lebowski'' tijekom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] 1991., a ''Tko je ovdje lud?'' tijekom [[Velika depresija|Velike depresije]]. U ''Čovjeku kojeg nije bilo'' jedno od važnijih točaka u priči je ona u kojoj se spominje [[Drugi svjetski rat]], a u ''Arizona Junioru'' Hi se za svoj recidivizam opravdava Reaganovim predsjedništvom. ''Mr. Hula-Hoop'' smješten je na prijelazu iz 1958. u 1959., period u kojem je lansiran [[Sputnjik]] i u kojem je [[Hladni rat]] bio na jednom od svojih vrhunaca.

=== Novac ===

U mnogim njihovim filmovima glavni motiv je novac. U ''Fargu'', novac je bio razlog zašto su svi događaji u cijelom filmu i započeli. U ''Velikom Lebowskom'' novcem se plaća, ili se on krade ili nestaje što je uzrok mnogih nevolja i komičnih situacija za likove. U filmu ''Tko je ovdje lud?'' trojica zatvorenika u bijegu pokušavaju naći skriveno blago. U ''Čovjeku kojeg nije bilo'', glavni junak ucjenjuje šefa svoje žene kako bi se domogao novca. ''Gangsterska petorka'' govori o ekscentričnom južnjačkom profesoru i njegovoj bandi koji glume bend kako bi orobili kasino. Priča se u ''Nema zemlje za starce'' vrti oko lovca koji bježi s dva milijuna dolara od posla s drogom, dok vlasnik unajmljuje plaćenog ubojicu kako bi ga vratio.

=== Nasilje ===

Većina filmova braće Coen su dosta nasilni. U svakom njihovom filmu postoji bar jedna smrt, a u mnogim slučajevima, više slučajeva smrti, kao u filmu ''Nema zemlje za starce'', u kojem praktički svaki lik umire. U ''Mr. Hula-Hoopu'' radnja se počinje odvijati nakon samoubojstva Waringa Hudsuckera, a u ''Gangsterskoj petorci'' svi glavni likovi pogibaju u pokušaju da se riješe starice. U nekim njihovim krvavijim filmovima, npr. ''Fargu'', večina glavnih junaka biva ubijena ili napadnuta, što se može vidjeti na ekranu; u jednoj od najkrvavijih scena u filmu, tijelo muškarca završava u usitnjavaču za drvo.

Većina nasilja u njihovim filmovima spada u kategoriju crnog humora. Jedna od poznatijih iznimaka je ''Nema zemlje za starce'', u kojem je većina nasilja prikazana u čistim, okrutnim okolnostima s gotovo nimalo crnohumornog efekta kako bi se vjerno prikazala ogoljeno ispričana originalna priča Cormaca McCarthyja. Coenovi koriste nasilje kako bi nastavili radnju: na primjer, u ''Fargu'' napad Shepa Proudfoota na Carla Showaltersa natjera Carla da nazove Jerryja da donese novac.

=== Nezaustavljivo zlo ===

Nekoliko filmova braće Coen uključuje lik koji utjelovljuje arhetip "nezaustavljivog zla". U mnogim slučajevima se otkriva kako su ovi likovi nehumani ili posjeduju demonske karakteristike. Na primjer, šerif Cooley u filmu ''Tko je ovdje lud?'' odgovara opisu Vraga kojeg opisuje jedan od likova. Osim toga, nakon što mu kažu da bi bilo ilegalno objesiti pomilovane bjegunce, on podrugljivo odvrati da je "zakon ljudska institucija". Eddie Danac, ubojica iz ''Millerova raskrižja'', Gaear Grimsrud u ''Fargu'', Leonard Smalls u ''Arizona Junioru'' i Charlie Meadows u ''Barton Finku'' također odgovaraju opisu tog arhetipa. U filmu ''Nema zemlje za starce'', Anton Chigurh personificira nasilje i smrt u svijetu u kojem šerif Bell pokušava pronaći neki smisao.

=== Retro ugođaji i nostalgija ===

Većina filmova Coenovih su ili smješteni u prošlost ili preuzimaju konvencije nostalgičnih žanrova (posebno screwball komedije i film noira tridesetih i četrdesetih. Obično puno pažnje posvećuju dočaravanju razdoblja, čak i ako je on dosta blizak današnjici (kao što je to slučaj s ''Velikim Lebowskim'', smještenim samo 8 godina prije vremena objavljivanja, u kojem je puno pažnje posvećeno modi tog vremena i referencama na događaje iz tog vremena). Coenovi često koriste klasične američke glazbene stilove kao što su [[folk glazba|folk]], [[country]] i [[gospel]]. Iako teže eksperimentiranju oživljavanju raznih povijesnih razdoblja i ugođaja, oni do sada nisu išli dalje od Velike depresije ili kasnije od današnjice te filmovi nikad nisu smješteni izvan SAD-a, osim kratkog bijega u Meksiko u ''Nema zemlje za starce''.

== Suradnici ==

Coenovi su do filma ''Millerovo raskrižje'' za snimatelja koristili Barryja Sonnenfelda sve dok ovaj nije započeo vlastitu redateljsku karijeru s filmovima kao što su ''[[Obitelj Addams (1991)|Obitelj Addams]]'', ''[[Uhvatite maloga]]'' i ''[[Ljudi u crnom (1997)|Ljudi u crnom]]''. Roger E. Deakins je bio snimatelj za braću Coen nakon Sonnenfeldova odlaska.

[[Sam Raimi]] bio je koscenarist na filmu ''Mr. Hula-Hoop'', koji su režirali Coenovi, a braća su pomogla na scenariju za film ''[[Val zločina]]'' kojeg je režirao Raimi. Raimi je na snimanju filma ''[[Jednostavan plan]]'' koristio savjete Coenovih, koji su u to vrijeme završili ''Fargo''. Raimi ima [[cameo]] pojaljivanja u ''Millerovu raskrižju'' i ''Mr. Hula-Hoopu''. Upoznali su se kad je Joel Coen dobio posao jednog od montažera ''[[Zla smrt|Zle smrti]]''.

William Preston Robertson je stari prijatelj Coenovih koji im je pomogao s presnimavanjima na ''Suvišnoj okrutnosti'' i posudio glas radijskog propovjednika. Na špici je potpisan kao "Rev. William Preston Robertson". Posuđivao je glas u mnogim njihovim filmovima, uključujući ''Velikog Lebowskog''.

Braća Coen ima veći broj glumaca stalnih suradnika, uključujući [[John Turturro|Johna Turturra]], [[Michael Badalucco|Michaela Badaluccoa]], [[Holly Hunter]],[[Steve Buscemi|Stevea Buscemija]], [[Frances McDormand]], [[John Goodman|Johna Goodmana]], [[Jon Polito|Jona Polita]] i [[Stephen Root|Stephena Roota]], od koji su se svi pojavili u bar tri produkcije Coenovih.

Glazbu za sve njihove filmove je skladao [[Carter Burwell]], iako je [[T-Bone Burnett]] producirao veći dio tradicionalne glazbe u ''Tko je ovdje lud?'' i ''Gangsterskoj petorci''.

== Nagrade ==

=== Oscari ===

I Ethan i Joel Coen trinaest su puta bili nominirani za [[Oscar]]a, dvaput pod pseudonimom Roderick Jaynes, a osvojili su dvije scenarističke nagrade - jednu za ''Fargo'', a drugu za ''Nema zemlje za starce''. Svoje prve nagrade za režiju i najbolji film osvojili su za ''Nema zemlje za starce''.

'''1996.: ''[[Fargo (1996)|Fargo]]''
* [[Oscar za najbolji film|Najbolji film]] (Ethan Coen, nominiran)
* [[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolji redatelj]] (Joel Coen, nominiran)
* [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Najbolji originalni scenarij]] ('''pobjeda''')
* [[Oscar za najbolju montažu|Najbolja montaža]] (kao Roderick Jaynes, nominirani)

'''2000.: ''[[Tko je ovdje lud?]]''
* [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|Najbolji adaptirani scenarij]] (nominirani)

'''2007.: ''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]''
* Najbolji film (sa Scottom Rudinom, '''pobjeda''')
* Najbolji redatelji ('''pobjeda''')
* Najbolji adaptirani scenarij ('''pobjeda''')
* Najbolja montaža (kao Roderick Jaynes, nominirani)

'''2009.: ''[[Ozbiljan čovjek]]''
* Najbolji film (nominirani)
* Najbolji originalni scenarij (nominirani)

'''2010.: ''[[Čovjek zvan hrabrost (2010)|Čovjek zvan hrabrost]]''
* Najbolji film (sa Scottom Rudinom, nominirani)
* Najbolji redatelji (nominirani)
* Najbolji adaptirani scenarij (nominirani)

== Filmografija ==
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" 
|- bgcolor="#B0C4DE" align="center"
! Godina !! Film !! Režija 
|-
| [[1984.]] || ''[[Krvavo jednostavno]]'' || Joel
|-
| [[1987.]] || ''[[Arizona Junior]]'' || Joel
|-
| [[1990.]] || ''[[Millerovo raskrižje]]'' || Joel
|-
| [[1991.]] || ''[[Barton Fink]]'' || Joel
|-
| [[1994.]] || ''[[Mr. Hula-Hoop]]'' || Joel
|-
| [[1996.]] || ''[[Fargo (1996)|Fargo]]'' || Joel
|-
| [[1998.]] || ''[[Veliki Lebowski]]'' || Joel
|-
| [[2000.]] || ''[[Tko je ovdje lud?]]'' || Joel
|-
| [[2001.]] || ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'' || Joel
|-
| [[2003.]] || ''[[Razvedi me, zavedi me]]'' || Joel
|-
| [[2004.]] || ''[[Gangsterska petorka (2004)|Gangsterska petorka]]'' || Joel i Ethan
|-
| [[2007.]] || ''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]'' || Joel i Ethan
|-
| [[2008.]] || ''[[Spaliti nakon čitanja]]'' || Joel i Ethan
|-
| [[2009.]] || ''[[Ozbiljan čovjek]]'' || Joel i Ethan
|-
| [[2010.]] || ''[[Čovjek zvan hrabrost (2010)|Čovjek zvan hrabrost]]'' || Joel i Ethan
|}

== Drugi radovi ==

* ''[[Val smrti]]'' - film iz 1985. čiji su scenarij napisali braća Coen i [[Sam Raimi]]; režija Sam Raimi
* ''Pariz, volim te'' (2006.) - segment: "Tuileries"
* ''[[Ljubav i cigarete]]'' - 2006. - produkcija braća Coen; scenarist i redatelj [[John Turturro]]
* ''Vrata Raja'' - zbirka kratkih priča koje je napisao Ethan Coen
* ''[[Zločesti Djed Mraz]]'' - Film s [[Billy Bob Thornton|Billyjem Bobom Thorntonom]] koji su producirala braća Coen.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Joel Coen}}
* {{imdb ime|id=0001054|ime=Joel Coen}}
* {{imdb ime|id=0001053|ime=Ethan Coen}}
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/coenbib.html Bibliografija Joela i Ethana Coena (via UC Berkeley)]
* [http://www.coenbrothers.net/ Coenesque: Filmovi braće Coen]
* [http://www.alt-flix.co.uk/direcgui/coenbros.htm Biografija i filmografija braće Coen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120831063724/http://www.alt-flix.co.uk/direcgui/coenbros.htm |date=2012-08-31 }}
* [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/coens/ Senses of Cinema]
* [http://coenbrothers.wikia.com/wiki/Main_Page Braća Coen Wiki]

{{Filmovi Braće Coen}}
{{Oscar za najboljeg redatelja}}
{{Cannes - nagrada za režiju}}
{{Satellite za režiju}}
{{Nagrada nezavisnog duha za najboljeg režisera}}

{{DEFAULTSORT:Coen, Joel i Ethan}}




[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Oscara za režiju]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji adaptirani scenarij]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji originalni scenarij]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]]