Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije
Narodnooslobodilačka borba | |||
---|---|---|---|
Drugi svjetski rat | |||
Datum | 1941 – 1945 | ||
Lokacija | Jugoslavija | ||
Sukobljene strane | |||
| |||
Komandanti | |||
Vojne jedinice | |||
| |||
Žrtve | |||
|
Na području koje je godine 1941. pripadalo Kraljevini Jugoslaviji, kao i na područjima sa južnoslavenskim stanovništvom koja su bila u sastavu Italije (Istra, Rijeka, Kvarner i grad Zadar) te nakon rata pripojena Drugoj Jugoslaviji, razvio se 1941.-1945. godine Narodnooslobodilački rat uz sudjelovanje širih slojeva stanovništva, a na poticaj i pod kontrolom Komunističke partije Jugoslavije. Rat je odnio brojne žrtve, ali je donio pobjedu antifašističkim snagama.
Pojam narodnooslobodilački rat odnosi se na borbu protiv stranih zavojevača i za društvenu preobrazbu u nekim zemljama Evrope i Azije tokom Drugog svjetskog rata (uključujući i Jugoslaviju), te na antikolonijalnu borbu naroda Azije i Afrike nakon toga. Odnosi se na borbu koja nije uperena samo protiv stranih zavojevača, nego istovremeno stremi bitnom društvenom i političkom preobražaju (revoluciji), te tokom borbe gradi svoje paralelne organe vlasti.
U slučaju Jugoslavije, KPJ, iako je svoje namjere iz taktičkih razloga često prikrivala, od početka ustanka imala je za cilj ne samo borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača (tzv. kvislinzi i kolaboracionisti), nego i osvajanje političke vlasti i socijalističku revoluciju u skladu sa komunističkom ideologijom, koju su prihvaćale stranke članice Komunističke internacionale.
U doba komunističke vlasti Socijalističke Jugoslavije, termin "narodnooslobodilački rat" imao je naravno apriorno pozitivno značenje, a socijalistička revolucija smatrala se epohalnim historijskim progresom koji se ne može dovesti u sumnju. Danas, iste termine možemo koristiti bez ocjenjivanja, pozitivnog ili negativnog, imajući u vidu ono što se zaista događalo i namjere ključnih sudionika. Objektivno, možemo govoriti o historijskim dešavanjima koja nazivamo "Narodnooslobodilački rat" (NOR) za vrijeme Drugog svjetskog rata, te socijalistička revolucija za vrijeme rata i poslije njega, a da su pri tome mogući različiti stavovi o tome da li je to bilo dobro ili loše (ili djelomično dobro, a djelomično loše).
Iako većina svjetskih i domaćih historičara smatra Narodnooslobodilačku borbu jednom od najvećih borbi Drugog svjetskog rata, neonacistički, ustaški, četnički i slični pokreti je često pokušavaju ocrniti i prikazati kao negativnu.
Terminologija
Kada se u doba komunističke vlasti 1945.-1990. pisalo o Narodnooslobodilačkom ratu na području Jugoslavije, redovno se koristilo veliko početno slovo: Narodnoooslobodilački rat i kratica NOR.
Komunistička partija Jugoslavije koristila je taj termin od početka ustanka, 1941. Pojam Narodnoslobodilačka borba uglavnom se koristio kao sinonim; može se reći da je "borba" širi pojam od "rat". Borci NOR-a nazivaju se općim imenom partizani. Često se koristila proširena sintagma Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija.
Reference
- ^ Perica, Vjekoslav (2004). Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States. str. 96. ISBN 0195174291. Nepoznati parametar
|publish/er=
zanemaren (pomoć) - ^ Tomasevich 2001, p. 255.
- ^ Vucinich, Wayne S. (1974). "Yugoslav Resistance in the Second World War: The Continued Debate". Reviews in European History. 1 (2): 274.
In September 1943, the total strength of the armed forces of the Independent State of Croatia (regular army and Ustashe militia) was about 262,000 officers and men.
Nepoznati parametar|month=
zanemaren (pomoć) - ^ Tomasevich 1969, p. 120.
- ^ Feldgrau.com