Hrvatski sabor

Pečat Hrvatskog sabora

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nosioc zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor je je jednodomno zakonodavno tijelo (parlament) s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Zastupnici se biraju na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborma tajnim glasanjem, na period od četiri godine.

Prema Ustavu Hrvatske, Sabor svake godine zasjeda tokom dva perioda:

• 15. januar - 15. juli
• 15. septembar - 15. decembar.

Izvan perioda redovnog zasjedanja, Sabor može zasjedati i vanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na vanredno zasjedanje.

Historija Sabora

Prije 1990. godine

Skup narodnih predstavnika sazvan radi raspravljanja i odlučivanja o pitanjima važnim za zajednicu u cjelini ili jednog njenog dijela nazivao se tokom hrvatske prošlosti različitim nazivima. Stanak, shod, shodište, spravišće, sbor, sborište, sabor, vijeće, skupština, nazivi su među kojima je najčešće bio i ostao u upotrebi naziv: sabor.

Prvi hrvatski sabori bilježe se još u vrijeme narodnih vladara, knezova a kasnije kraljeva (7. do 12. vijek). U to vrijeme sabori su rezultat potrebe društvenog života kako bi se nametnuo potreban sistem pravila i stvorila osobna i imovinska sigurnost. Neki sabori bili su regionalni dok su drugi bili i državni skupovi na kojima su plemenski čelnici (župani) zajedno s istaknutim ratnicima birali knezove. Izabiranje Vladislava za kneza Primorske Hrvatske 821. godine prvi je zabilježeni državni sabor Hrvata. Saborovanje se održavalo na otvorenim prostorima u blizini kneževa dvorca ili poznatije crkve, a ukoliko je trajalo više od jednog dana na tom se mjestu podizao šator.

Osim svjetovnih, u Hrvatskoj su se održavali i crkveni sabori od kojih su neki imali i političko značenje zbog određivanja područja pod jurisdikcijom crkvene vlasti, veličine crkvenih posjeda i službenog jezika bogoslužja.

Prelaskom Hrvatske iz kneževine u kraljevinu 925. godine državni sabori postali su i krunidbeni. Posljednji krunidbeni hrvatski sabor bio je 1089. godine prigodom krunidbe kralja Stjepana II.

Hrvatski sabor u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera)

Dragutin Weingärtner: Hrvatski sabor 1848. godine

Cetinski Sabor: 1. januara 1527. godine hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu (preciznije: u Franjevačkom samostanu u podgrađu Cetinske utvrde) izabralo je austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Sabor prestaje postojati nakon 1. decembra 1918. godine, stvaranjem unitaristički uređene Prva Jugoslavije. Hrvatski predstavnici u Narodnoj Skupštini tadašnje Jugoslavije okupljali su se kao Hrvatsko narodno zastupstvo.

Nakon Sporazuma Cvetković–Maček i stvaranja Banovine Hrvatske, bilo je predviđeno da se raspišu izbori i ponovo konstituira Sabor, ali zbog izvanrednih okolnosti i političkih natezanja 1939-1941. to nije provedeno do Aprilskog rata.

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zabranjene su sve stranke, nisu postojali izbori ni birano zaknodavno tijelo. Sve zakonske odredbe donosio je i vladu postavljao poglavnik Ante Pavelić. Godine 1942. godine sazvano je reprezentativno savjetodavno tijelo nazvano Hrvatski državni sabor.

Nasuprot postojanju NDH, Narodnooslobodilački pokret osniva 1943. godine ZAVNOH, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. ZAVNOH obnavlja državnost Hrvatske, ali ne samostalne: proglašava da je Hrvatska federalna država u sastavu Demokratske federativne Jugoslavije. 1945. godine ono mijenja ime u Hrvatski narodni sabor. Nakon donošenja novog ustava Federativne narodne republike Jugoslavije godine 1946. Hrvatska se uspostavlja kao Narodna Republika Hrvatska (od 1963. godine Socijalistička Republika), a Sabor dobija ime Sabor NR Hrvatske (odnosno Sabor SR Hrvatske).

Početkom 1990. godine, nakon odluke Kongresa Saveza komunista Hrvatske, donesene su promjene zakona o izborima i zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, te još neke zakonske promjene i uredbe, kojima su omogućeni slobodni izbori. Na izborima, održanim 22. aprila i 6. maja 1990, većinu mandata osvaja HDZ. Novi sabor konstituira se 1990. godine. U decembru 1990. godine donosi novi ustav, mijenja ime države odbacivanjem pridjeva "socijalistička", te 25. juna 1991. godine donosi odluku o osamostaljenju, koja nakon međunarodnih pritisaka biva "zamrznuta" i konačno stupa na snagu 8. oktobra. Tako postoji pravni i politički kontinuitet Sabora, pa i hrvatske države (koja nije "stvorena" 1991. godine, nego se te godine osamostalila). Preambula Ustava RH iz 1990. (koja je i danas na snazi), definira da se državnost Republike Hrvatske izvodi iz ZAVNOH-a.

Poslije 1990. godine

Zgrada Hrvatskog sabora danas

Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. godine.

Na osnovu Ustava iz iste godine Sabor Republike Hrvatske (kako je prvobitno bio naziv za Hrvatski sabor) ima dva doma: Zastupnički i Županijski. Sabor je još do 1992. godine zadržao sistem od prije definisana tri vijeća, a 1993. godine ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljen svaka županija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake županije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za županijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. godine.

Sabor do danas je mijenjao naziv još dva puta: 1997. postaje Hrvatski državni sabor (pri tom ne treba miješati naziv s Hrvatskim državnim saborom koji je postojao za vrijeme NDH), a 2000. Hrvatski sabor. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (bivši "Zastupnički dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor").

Sazivi Zastupničkog doma ^*

	Vrijeme vršenja dužnosti	Predsjednik	Napomena
Prvi saziv	30. maj 1990. - 1992.	Žarko Domljan (HDZ)	1990. Sabor je imao jedan dom s tri vijeća, po Ustavu iz 1974. godine
Drugi saziv	2. august 1992. - 1995.	Stjepan Mesić (HDZ), Nedjeljko Mihanović (HDZ)
Treći saziv	29. oktobar 1995. - novembar 1999.	Vlatko Pavletić (HDZ)
Četvrti saziv	2. februar 2000. - 17. oktobar 2003.	Zlatko Tomčić (HSS)
Peti saziv	22. decembar 2003. - 12. oktobar 2007.	Vladimir Šeks (HDZ)
Šesti saziv	11. januar 2008.	Luka Bebić (HDZ)	aktuelni saziv

^* Ustavnim promjenama 2001. ukida se Županijski dom te Zastupnički dom postaje jednostavno Hrvatski sabor

Sazivi Županijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. godine

	Period	Predsjednik doma
Prvi saziv	22. mart 1993. - 1997.	Josip Manolić, Katica Ivanišević
Drugi saziv	12. maj 1997. - 2001.	Katica Ivanišević

Predsjednici Hrvatskog sabora

1. Žarko Domljan (30. maj 1990. - 7. septembar 1992.)
2. Stjepan Mesić (7. septembar 1992. - 24. maj 1994.)
3. Nedjeljko Mihanović (24. maj 1994.) - 28. novembar 1995.)
4. Vlatko Pavletić (28. novembar 1995. - 2. februar 2000.)
5. Zlatko Tomčić (2. februar 2000. - 22. decembar 2003.)
6. Vladimir Šeks (22. decembar 2003. - 11. januar 2008.)
7. Luka Bebić (11. januar 2008. - )

Zastupnici

Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od četiri go­dine. Trajanje mandata zastupnicima može se zakonom produžiti samo u slučaju rata ili u slučajevima neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne može normalno funkcionirati. Danom početka obavljanja zastupničke dužnosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem zakletve.

Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obavezujući mandat. To u prvom redu znači da oni glasaju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to znači da njihov mandat ne pripada stranci kojoj pripadaju.

Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasiti da zastupnički imunitet nije povlastica zastupnika, već sredstvo za osiguranje nezavisnog djelovanja predstavničkog tijela. Postoje dva oblika zastupničkog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Hrvatskom saboru (imunitet neodgovornosti). Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom slučaju se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetna komisija, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (imunitet nepovredivosti).

Zastupnik ima prava i dužnosti:

• učestvovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasati,
• podnositi prijedloge i postavljati pitanja,
• postavljati pitanja predsjedniku Vlade i članovima Vlade,
• učestvovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasati,
• prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor,
• na stalnu novčanu naknadu te na naknadu određenih materijalnih troškova.

Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok vrši dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnošću (inkopatibilnost, najčešći primjer je ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje.

Zastupniku prestaje zastupnički mandat:

• ako podnese ostavku,
• ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,
• ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci,
• smrću.

Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora.

Također pogledajte i članak: Izbori zastupnika u Hrvatski sabor

Konstituiranje

Nakon održanih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (parlamentarni izbori) i proglašenja konačnih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva Predsjednik Republike Hrvatske. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.

Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je prisutna većina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom.

Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira također i Mandatno-imunitetna komisija. Mandatno-imunitetna komisija na konstituirajućoj sjednici podnosi izvještaj Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obavljaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prijašnjeg saziva) 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, prisutni su zamjenici zastupnika. Sabor zaključkom prihvata izvještaj Mandatno-imunitetne komisije.

Nakon što Sabor prihvati izvještaj Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima zastupnici daju zakletvu.

Ustrojstvo

Unutrašnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom.

Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedništvo

Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika.

Predsjednik Sabora obično je iz redova parlamentarne većine. Predsjednik Sabora:

• predstavlja Hrvatski sabor,
• saziva i predsjeda sjednicama Sabora,
• upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
• predlaže dnevni red sjednice Sabora,
• brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata,
• usklađuje rad radnih tijela,
• potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor,
• upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja,
• brine o odnosima Sabora i Vlade,
• supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade,
• prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora,
• odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inostrane organizacije,
• usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama,
• na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama,
• određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inostranstvo pozvan kao predsjednik Sabora,
• određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prilikama,
• na prijedlog sekretara Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora,
• brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika,
• prima zakletve izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom,

Potpredsjednici Sabora pomažu u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti.

Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora. Na sjednice predsjedništva mogu se pozvati sekretar Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika.

Klubovi zastupnika

Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati:

• politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika,
• dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika,
• najmanje tri nezavisna zastupnika,
• zastupnici iz reda nacionalnih manjina.

Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njen pristanak.

Radna tijela

Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva.

U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svoje nadležnosti, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor u skladu sa Ustavom i zakonom. Radno tijelo raspravlja o izvještajima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvještava Sabor.

Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika.

Stalna radna tijela su: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sistem, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za finansije i državni budžet, Odbor za privredu, razvoj i obnovu, Odbor za turizam, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za pravosuđe, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obitelj, mladež i sport, Odbor za useljeništvo, Odbor za ratne veterane, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje, nauku i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za pomorstvo, promet i veze, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, Odbor za predstavke i pritužbe, Odbor za međuparlamentarnu saradnju, Odbor za evropske integracije, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za ravnopravnost spolova, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Mandatno-imunitetska komisija.

Hrvatski sabor može osnivati istražne komisije za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istražne komisije bira većina zastupnika iz reda opozicijskih zastupnika.

Sekretarijat i Stručna služba

Na čelu Sekretarijata (hrv. tajništvo) i Stručne službe Sabora nalazi se sekretar (hrv. tajnik) Sabora. Sekretara te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od četiri godine, odnosno razrješuje dužnosti, Sabor na prijedlog Predsjedništva Sabora.

Sekretar Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Sabora. Vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njenim radom. Stručnu službu čine:

• Služba za pripremu i obradu sjednica Sabora
• Služba za pripremu akata Sabora za objavu
• Služba za radno-pravne poslove
• Služba za odnose s javnošću
• Informacijsko-dokumentacijske služba, istraživanja i informacijske mreže
• Knjižnica
• Internet redakcija i
• Straža.

Također su organizovani i Ured predsjednika Sabora, Ured potpredsjednika Sabora te Ured za protokol Sabora

Osnovne ovlasti

Hrvatski sabor:

• odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
• donosi zakone,
• donosi državni budžet,
• odlučuje o ratu i miru,
• donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora,
• donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju odbrane Republike Hrvatske,
• odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
• raspisuje referendum,
• obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
• nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nosioca jav­nih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
• daje amnestiju za kaznena djela,
• obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Sjednice

Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće.

Dnevni red sjednice Sabora predlaže predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice.

Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora.

Akti Sabora

Hrvatski sabor donosi:

• Ustav,
• zakone,
• državni budžet,
• odluke,
• deklaracije,
• rezolucije,
• povelje,
• preporuke
• zaključke,
• poslovnik o svom radu,
• daje vjerodostojna tumačenja zakona.

Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u Narodnim novinama.

Zakonodavni postupak

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora.

Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo.

Prvo čitanje

Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo čitanje zakona obuhvata uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona.

Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Konačni prijedlog zakona predlagač je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen.

Drugo čitanje

Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo čitanje zakona obuhvata raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona.

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona.

Treće čitanje

Treće čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona. Treće čitanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona.

Hitni postupak

Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi odbrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u privredi. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona.

Amandmani

Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada.

Donošenje odluka

Ustav RH predviđa tri načina donošenja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju:

• običnom većinom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum označava broj zastupnika koji je potreban prisustvovati glasanju da bi odluka bila valjana, a to je većina svih zastupnika - 50%+1 )
• dvotrećinskom većinom svih zastupnika
• većinom glasova svih zastupnika.

Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici prisutna većina zastupnika.

Organski zakoni kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Organski zakoni kojima se razrađuju Ustavom utvr­đena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se većinom glasova svih zastupnika.

Glasanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Javno glasanje provodi se dizanjem ruke, poimeničnim ili elektronskim glasanjem. Zastupnici glasaju lično.

Zastupnička pitanja i interpelacija

Zastupnici Hrvatskog sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme aktuelnog prijepodneva. Aktuelno prijepodne održava se na početku svake sjednice Sabora.

Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskog sabora može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njenog člana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike.

Prenošenje djelokruga na izvršnu vlast

Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sistem, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave.

Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.

Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije.

Raspuštanje Hrvatskog sabora

Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika.

Predsjednik Republike može raspustiti Hrvatski sabor.

Također pogledajte

• Hrvatski parlamentarni izbori 2007.
• Ombudsman u Hrvatskoj - ovlaštenik Hrvatskog sabora
• Politika Hrvatske
• Četvrti saziv Hrvatskog sabora
• Peti saziv Hrvatskog sabora
• Šesti saziv Hrvatskog sabora
• Kukuriku koalicija

Zanimljivosti

Od 24. januara 2007. direktni video prijenos sjednica Hrvatskog sabora može se pratiti putem interneta.

Vanjski linkovi

• Službene stranice Hrvatskog sabora
• Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora