Idi na sadržaj

Tenk

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sovjetski tenk tipa T-34 armije Poljske
Jugoslavenski tenk tipa M-84

Tenk je naziv za borbeno oklopno vozilo koje se pokreće pomoću gusjenica.

Tenk je oklopno borbeno vozilo namijenjeno kao primarno ofanzivno oružje u kopnenoj borbi na frontu. Dizajn tenkova je balans teške vatrene moći, snažnog oklopa i mobilnosti na bojnom polju koju pružaju gusjenice i snažan motor; njihovo glavno naoružanje je često postavljeno unutar kupole. Oni su oslonac modernih kopnenih snaga 20. i 21. stoljeća i ključni dio borbenih oružanih snaga.

Moderni tenkovi su svestrane mobilne platforme za kopneno oružje čije je glavno naoružanje tenkovski top velikog kalibra postavljena u rotirajuću topovsku kupolu, dopunjena mitraljezima ili drugim dalekometnim oružjem kao što su protivtenkovske vođene rakete ili raketni bacači. Imaju oklop za teška vozila koji pruža zaštitu posadi, skladište municije u vozilu, rezervoar za gorivo i pogonske sisteme.

Ime mu dolazi od engleskog izraza za cisternu, koji su godine 1915., za vrijeme Prvog svjetskog rata, koristili Britanci kako bi od Nijemaca sakrili proizvodnju, i kasniju upotrebu, prvih modela.

Nakon što su između dva svjetska rata proizvedeni i usavršeni novi modeli, tenk je dobio veliki značaj kao sredstvo koje je kopnenoj vojsci dramatično povećalo mobilnost i vatrenu moć. Nijemci su na početku drugog svjetskog rata te osobine uspješno povezali sa svojom doktrinom blitzkriega, da bi ih kasnije razvile i druge zaraćene strane.

Tenkovi se obično dijele po težini na:

  • lahke;
  • srednje;
  • teške.

Uglavnom služe za samostalno djelovanje ili podršku pješadiji, ali postoje i tipovi koji su posebno modificirani za određene zadatke (nosač municije, komandni tenk, čistač mina, tenk-plamenobacač itd.).

U svrhu borbe protiv tenkova se u 20. vijeku stvorio široki dijapazon različitog oružja kao što su protutenkovske mine, protutenkovska artiljerija, lovci tenkova itd.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]