Prijeđi na sadržaj

Psalmi

Izvor: Wikipedija
Inačica 2334030 od 18. ožujka 2010. u 10:33 koju je unio Flopy (razgovor | doprinosi) (Uklonjena promjena suradnika 93.138.106.170, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Frka)
Sadržaj prvog psalma na hebrejskom jeziku
Ovaj je članak dio serije o kršćanstvu.
Kršćanstvo
Portal:Kršćanstvo

Psalmi (he. Tehilim, תהילים, ili "molitve") predstavljaju jednu od knjiga Biblije, odnosno Starog zavjeta.Knjiga psalama je najveća pojedinačna knjiga Biblije. Psalmi su molitve u stihovima, a imaju najčešće po oko 5 stihova. Oni su, zapravo, vrsta religiozne pjesme, katkad zvane himan, napisane kao molitva Bogu. Psalmi su u drevna vremena bila nadahnuta pjesmarica obožavatelja Jahve (Jehove), uglazbljena i pripremljena za javno obožavanje Boga u njegovom hramu u Jeruzalemu. Psalmi sadrže molitve preklinjanja za milosrđe i pomoć, kao i izraze povjerenja i pouzdanja. Oni obiluju zahvalama i usklicima i uzvicima nenadmašive radosti. Mnogi psalmi imaju naslove, ili natpise, i oni često imenuju pisca. U 73 naslova nalazi se ime Davida. Psalme 2, 72 i 95 također je nesumljivo napisao David. Osim toga, izgleda da su Psalmi 10 i 71 nastavci Psalma 9 odnosno 70 i stoga ih je mogao napisati David. Dvanaest psalama je pripisano Azafu, očigledno označavajući Azafovu kuću. Psalam 43 je nastavak Psalma 42 i stoga se može pripisati Korahovim sinovima. Osim što spominje sinove Korahove, Psalam 88 u svom natpisu ukazuje na Hemana, a psalam 89 imenuje Etana kao pisca. Psalam 90 pripisan je Mojsiju, Psalam 91 vjerojatno je također Mojsijev. Psalam 127 je Salamunov. Dakle preko dvije trećine psalama pripisano je raznim piscima. Njih je kralj David ispjevao kad je bio radostan ili tužan. Ima 150 psalama, koji su podijeljeni u pet knjiga. U nekim od psalama David se kaje za svoje grijehe, u drugima slavi Boga, u trećima proriče dolazak Spasitelja svijeta, tj. Mesije ili Isusa Krista. Tako u jednome od njih opisujući, kao da gleda, Njegovu ljepotu kaže:

Wikicitati »"Ti si najljepši među sinovima ljudskim, blagodat teče iz usta Tvojih".«
(Psalam kralja Davida)

Psalmi su bili kroz stoljeća, pa i danas, najomiljenije molitve kršćana i Knjiga koja potresa i budi iz duhovne učmalosti najokamenjenije ljudsko srce. Ostali postojeći psalmi su Psalam 151, Psalam 152, Psalam 153, Psalam 154 i Psalam 155, a postoji čak 10 glavnih vrsta psalmova, od kojih je Psalam 151 prihvaćen među pravoslavcima.

Hebrejski psalmi Grčki psalmi
1–8
9–10 9
11–113 10–112
114–115 113
116 114–115
117–146 116–145
147 146–147
148–150

Psalmi u islamu

U islamu se psalmi nazivaju Zebúr, odnosno Psalmi Davudovi. Smatraju se jednom od četiri velike objave, pored Tevrata (Tore), Indžila i Kur'ana. Kao takvi, smatraju se govorom Alahovim objavljenim Davudu (Davidu), a ne govorom Davidovim. Međutim, ne koriste se u islamskoj teologiji i bogoštovlju, zbog toga što ih islam smatra iskrivljenima i obezvrijeđenima od strane Jevreja.