Sadže

Sadže
Pterocles indicus
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Pteroclidiformes
Porodica:	Pteroclidae Bonaparte, 1831.
Rodovi
Pterocles Syrrhaptes
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Sadže (lat. Pteroclidiformes) su red ptica sa samo jednom porodicom Pteroclididae. One su ptice tla, koje sa šesnaest vrsta nastanjuju pustinjske stepe i polupustinje Euroazije i Afrike. Vrste iz te porodice su izgledom, ponašanjem i biologijom razmnožavanja vrlo slične.

Sistematizacija

Sistematika sadža je dugo bila sporna. Zoolozi su ih svrstavali u kokoške pa u golupčarke ili močvarice jer izgledom i nekim oblicima ponašanja (oblik kljuna, potrkušci, gnijezde se na tlu) jako na njih podsjećaju. Način letenja i neki anatomski detalji povezuju sadže s golupčarkama, dok neke druge osobine više podsjećaju na močvarice. Danas su zaseban red sa samo jednom porodicom.

• Porodica Pteroclidae, sadže
  • Rod Syrrhaptes:
    • Kirgiska sadža ili stepska kokoš (Syrrhaptes paradoxus)
    • Syrrhaptes tibetanus
  • Rod Pterocles:
    • Pterocles alchata
    • Pterocles burchelli
    • Pterocles coronatus
    • Pterocles decoratus
    • Pterocles exustus
    • Pterocles gutturalis
    • Pterocles namaqua
    • Pterocles orientalis
    • Pterocles personatus
    • Pterocles quadricinctus
    • Pterocles senegallus
    • Pterocles lichtensteinii
    • Pterocles bicinctus
    • Pterocles indicus

Osobine

Sadže su velike kao jarebice i golubovi i teže između 150 do 400 grama. Kljunovi i noge su im kratki. Boja perja im je prilagođena okolišu i u smeđim i zelenkastim tonovima prevladavaju boja pijeska i oker s crnim prugama i pjegama. Noge su im također obrasle perjem, a neke stepske vrste imaju perje i na prstima.

Životni okoliš

Sadže daju prednost pustinjskom okolišu, no ne žive samo u pustinjama. Neke vrste nastanjuju zelena, brežuljkasta područja, a neke se čak zadržavaju samo u blizini vode.

Ponašanje i razmnožavanje

Kako sadže obitavaju pretežno u područjima s visokim temperaturama i vrlo malo ili čak potpuno bez sjene, a hrane se sjemenjem (mahunarke), moraju redovno piti. Žive nomadski, a neke čak sezonski sele između područja gdje se gnijezde i gdje provode zimu. U sumrak u jatima dolaze na pojilišta koja mogu biti udaljena i do 50 km. Mužjaci pri tome ulaze u vodu do trbuha i ljuljaju tijelom amo-tamo. Pri tome im se perje na trbuhu natopi vodom. Tako lete natrag do gnijezda gdje zatim mladunci iz njegovog perja piju vodu. Gnijezda sadža su mala udubljenja u tlu, koja su jedva ičim obložena. Ženke legu dva do tri put godišnje obično tri jaja, a mladunce podižu oba roditelja. Vrijeme inkubacije traje 21 do 23 dana.

Ostali projekti

Wikivrste imaju podatke o taksonu Sadžama