Prijeđi na sadržaj

Rebeka Anić

Izvor: Wikipedija
Inačica 6715505 od 10. rujna 2023. u 16:43 koju je unio Croxyz (razgovor | doprinosi) (razlog uklanjanja?)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Jadranka Rebeka Anić (1960.), redovnica franjevka Provincije Presvetog Srca Isusova u Splitu, doktorica katoličke teologije i znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Split.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođena 1960. godine, Jadranka Rebeka Anić već 1979. godine ulazi u samostan unatoč snažnom otporu roditelja. Prvotna želja i ljubav je bilo slikarstvo te je htjela krenuti na likovnu akademiju u Zagrebu, ali se ipak posvetila studiju teologije. Tu želju osjetila je još u osnovnoj školi.[1] U 2001. godini promovirala je na Katoličkom teološkom fakultetu u Beču kod uglednog pastoralnog teologa Paul Zulehnera. Tema doktorske disertacije je uloga žene u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća.

Više godina predavala je na Sveučilištu u Sarajevu u sklopu predmeta Religija i rod magistarskog programa Religijskih studija i na Rodnim studijima. Kao vanjska suradnica radila je na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, predavala na teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.[2] Sudjelovala je na nekoliko međunarodnih i domaćih projekata te vodila dva projekta Franjevačkog instituta za kulturu mira. Članica je triju međunarodnih i dviju domaćih udruga, te članica upravnog odbora Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR) i dopredsjednica Hrvatske sekcije ESWTR-a.[2]

Jadranka Rebeka Anić se bavi rodnim teorijama, biblijskom i teološkom antropologijom pod rodnim vidom te položajem žene u Crkvi i društvu. Buru je izazvala i kao jedna od autorica i inicijatorica zbornika "Nasilje nad ženama" istraživši, među ostalim, "koliko žene žrtve nasilja u obitelji često od župnika dobivaju savjete da izdrže još malo, čime se nepravedno religiozno opravdava patnja koja nema smisla".[3] Zbog feminističkih teza kao i knjige Kako razumjeti rod?, jedan od profesora na teološkom fakultetu u Splitu zatražio je zabranu dociranja. Znanstveno povjerenstvo Sveučilišta u Splitu zaključilo je kako njezin rad ne sadrži nikakve dogmatske i moralne zablude.

Trenutno radi kao znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Split.

Krajem 2018. godine objavila je knjigu Marija Magdalena: Od Isusove učenice do filmske bludnice zajedno s Irenom Sever Globan. U knjizi zastupa stav kako "Marija Magdalena nije bludnica nego Isusova najbolja učenica i apostolica".[4]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]
  • Više od zadanoga. Žene u Crkvi u Hrvatskoj u 20. stoljeću (2003.)
  • Žene u Crkvi i društvu (2010.)
  • Kako razumjeti rod? Povijest rasprave i različita razumijevanja u Crkvi (2011.)
  • Marija Magdalena: Od Isusove učenice do filmske bludnice (2018.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Die unerschrockene Franziskanerin. Aufbruch.ch (njemački). 8. ožujka 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2019. Pristupljeno 20. veljače 2019.
  2. a b Marija Magdalena: Od Isusove učenice do filmske bludnice. Zagreb
  3. 40 Hrvata koje trebate upoznati. Jutarnji.hr. 21. veljače 2009. Pristupljeno 20. veljače 2019.
  4. Jasenka Leskur. 20. veljače 2019. Redovnica Jadranka Rebeka Anić: Marija Magdalena nije bludnica nego Isusova najbolja učenica i apostola, ali trebala je poslužiti kao primjer obraćenja. slobodnadalmacija.hr. Pristupljeno 20. veljače 2019.