Ivo Bojanovski
| Ivo Bojanovski | |
| Rođenje | 16. siječnja 1915. Grbavac u Župi dubrovačkoj, Hrvatska |
|---|---|
| Smrt | 3. prosinca 1993. Dubrovnik, Hrvatska |
| Narodnost | Hrvat |
dr. Ivo Bojanovski (Grbavac u Župi dubrovačkoj, 16. siječnja 1915. - Dubrovnik, 3. prosinca 1993.)[1], hrvatski arheolog i konzervator. Radio je na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim rimskim kopnenim komunikacijama bavio je se i antičkom numizmatikom.[1]
Godine 1971. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji.[2] Bio je znanstveni savjetnik u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine.[3] Kao konzervator radio je na antičkim i srednjovjekovnim spomenicima (Bobovac, Breza, Mogorjelo i drugi).[1]
Najznačajnije djelo mu je Bosna i Hercegovina u antičko doba[3] iz 1988. godine u izdanju Centra za balkanološka ispitivanja.[4]
- Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji[5]
- Bosna i Hercegovina u antičko doba[6][7][8]
- Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji[9][10]
- Grebine, Gornji Vakuf-antička radionica, 1963.
- Bilješke iz Arheologije, 1964.
- Rimska cesta dolinom Bosne i njezina topografija, 1973.
- Arheološki spomenici[11]
- Rimska cesta Narona - Leusinium[12]
- Baloie-rimski municipij u Šipovu na Plivi, 1974.
- Toponim Ad Fines i njegovo značenje, 1976.
- Kasnoantički kastel u Gornjim Vrbljanima na Sani, 1980.
- Počeci metalurgije željeza na sjeverozapadnom Balkanu, 1980.
- Dobor u Usori (sjeverna Bosna), 1981.
- Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području : znanstveni skup : Dubrovnik, 1. - 4. X. 1984.
- Novi spomenici Silvanove kultne zajednice sa Glamočkog polja - Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 10-11 No. 1, 1977.[13]
- Nastavak konzervatorskih radova na gradu Bobovcu,[14]
- Rimska stela iz Kotlijevca na Drini,[15]
- Rimski vojni logor u Gračinama kod Ljubuškog,[16]
- Nova epigrafska potvrda Delminijuma sa Duvanjskog polja [17]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Bojanovski, Ivo, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 17. studenoga 2013.
- ↑ Jadranka Neralić: Povijesni izvori za antičku epigrafiju u Dalmaciji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012.
- ↑ 3,0 3,1 Pamćenje i nepamćenje Arhivirano 2014-12-31 na Wayback Machine-u, ivanlovrenovic.com, preuzeto 17. studenoga 2013.
- ↑ Djela - Centar za balkanološka ispitivanja[mrtav link], ANUBiH, preuzeto 17. studenoga 2013.
- ↑ „Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji”. Arhivirano iz originala na datum 2021-02-22. Pristupljeno 2020-03-18.
- ↑ „Bosna i Hercegovina u antičko doba”. ANUBiH, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Bosna i Hercegovina u antičko doba”. ANUBiH, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2022.[mrtav link]
- ↑ „Bosna i Hercegovina u antičko doba”. ANUBiH, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji - ANUBiH
- ↑ „Ivo Bojanovski: Arheološki spomenici - zemaljski muzej”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974. Pristupljeno 9. 2. 2022.
- ↑ „Ivo Bojanovski: Rimska cesta Narona - Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974. Arhivirano iz originala na datum 2022-06-20. Pristupljeno 9. 2. 2022.
- ↑ Novi spomenici Silvanove kultne zajednice sa Glamočkog polja - Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 10-11 No. 1, 1977
- ↑ Nastavak konzervatorskih radova na gradu Bobovcu
- ↑ Rimska stela iz Kotlijevca na Drini
- ↑ Rimski vojni logor u Gračinama kod Ljubuškog
- ↑ Nova epigrafska potvrda Delminiuma sa Duvanjskog polja
