Eger

Jegra
	Kolaž atrakcija gradaKolaž atrakcija grada
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 47°54′N 20°22′E / 47.900°N 20.367°E
Država	Mađarska
Županija	Heves
	Vlast
- gradonačelnik	László Habis
	Površina
- Urbano područje	92.2 km²
Visina	180
	Stanovništvo (2015.)
- Urbano područje	54,609
- Urbana gustoća	592.3 stan./km²
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	3300
Pozivni broj	036
	Službene stranice; www.eger.hu/
Karta
	Jegra

Verzija za štampanje više nije podržana i može davati greške. Podnovite oznake i koristite ugrađenu mogućnost štampanja preglednika.

Jegra ili Jegar (mađarski: Eger, njemački: Erlau, latinski: Agria, slovački: Jáger) je grad na sjeveroistoku Mađarske od 54,609 stanovnika^[1]

Jegra je uz Miskolc najveći grad mađarskog sjevera i administrativni centar Županije Heves.

Geografske karakteristike

Jegra leži u kotlini rijeke Eger (pritoka Tise), između masiva Mátra i Bükk.^[2]

Historija

Eger je jedno od najstarijih ugarskih naselja, nastao u vrijeme dok su oni živjeli plemenskim životom, koje je od 11. vijeka biskupsko sjedište.^[2] Za ranog srednjeg vijeka bio je jedan od najbogatijih mađarskih gradova, iz tih vremena nije ostalo bog zna što, jer su Tatari za svoje invazije u 13. vijeku, sravnili sa zemljom većinu grada.^[2]

Više sreće je imao sa invazijom Osmanlija 1551., jer su od nje ostali ostaci utvrde na brdu, iz koje se grad uspješno odbranio. Osmanlije su se vratile i zauzele grad 1596., i vladale njime do 1687. Koristili su ga kao isturenu predstražu u ravnici, pa su zbog tog podigli 35 metara) visoki minaret, koji je danas jedna od atrakcija grada.^[2]

Nakon otklanjanja neposrednog osmanskog pritiska, grad je doživio procvat od početka 18. vijeka, kad je podignut velik broj crkvenih zdanja pa su ga zbog tog nazvali Ugarski Rim. Eger je od 1804. sjedište nadbiskupije.^[2]

Iz tih vremena je nekadašnja franjevačka crkva (1758. -1771.) jedno od najljepših arhitektonskih zdanja u Mađarskoj, i toranj kog su koristili i astronomi. Ispod Egera leži oko 96 km hodnika i tunela, ostataka iskapanja kamena iz vremena kad se grad branio od Osmanlija, ali iskapanih i kasnije za skladištenje vina. Kako Eger ne leži na tvrdom tlu, dobrom dijelu grada prijeti urušavanje pa i zgradama od historijske važnosti.^[2]

Privreda

Vinogradarstvo u Egeru ima tradiciju još od 13. vijeka, jer su njegovi blagi brežuljci bili idealni za uzgoj vinove loze. Najpoznatije vino iz Egera je crno vino - Bikavér (Bikova krv).^[2]

Eger je i industrijski grad u kom se proizvodi namještaj, cigarete, precizni instrumenti i građevinski materijal On je i poznata turistička destinacija, kako zbog posjeta Masivu Mátra, tako i zbog brojnih termalnih kupališta u okolici.^[2]

Pobratimski gradovi

Galerija slika

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Hungary: Major Cities & Towns” (engleski). City population. Pristupljeno 22. 04. 2016.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 ^2,5 ^2,6 ^2,7 „Eger, Hungary” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 22. 04. 2016.

Vanjske veze

Službene stranice Egera (hu)
Eger na portalu Encyclopædia Britannica (en)

[mam-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Hungary: Major Cities & Towns” (engleski). City population. Pristupljeno 22. 04. 2016.

[brit-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 ^2,5 ^2,6 ^2,7 „Eger, Hungary” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 22. 04. 2016.

[1]

[2]