Prijeđi na sadržaj

Płońsk

Izvor: Wikipedija
Płońsk
Centralni trg
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 52°38′N 20°23′E / 52.633°N 20.383°E / 52.633; 20.383
Država  Poljska
Vojvodstvo Mazovjecko vojvodstvo
Povjat Płońsk
Gradska prava 1400.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Andrzej Józef Pietrasik
Površina
 - Ukupna 11.6 km²[2]
Visina 3
Stanovništvo (2022.)
 - Grad 21,591[3]
 - Gustoća 1,861 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 09-100[1]
Karta
Płońsk na mapi Poljske
Płońsk
Płońsk
Pozicija Płońska u Poljskoj

Płońsk je grad od 21,591 stanovnika (2022[3] ) u centru Poljske.[2] .

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Płońsk se prostire duž riječice Płonka, udaljen 67 km sjeveroistoistočno od Varšave.

Historija

[uredi | uredi kod]

Płońsk je nastao za ranog srednjeg vijeka, prvi put je dokumentiran 1155. kao utvrda, uz koju se tokom 11 i 12. vijeka razvilo trgovište.[4] Ono je početkom 14. vijeka postalo sjedište kastelana, pa je gradska prava dobilo negdje oko 1400.[4] od mazovjeckog vojvode Zemovita IV.[2]

Između 1526.-29., zajedno sa sjevernom Mazovijom postao je dio Kraljevine Poljske. Tokom 15 i 16. vijeka razvio se kao zanatsko-trgovački centar, zahvaljući tome što se nalazio na putu između Litve i Prusije. U to vrijeme bio je poznat po stočnim sajmovima.[4] Razvoj je prekinut u 17. vijeku, nakon Švedske invazije na Poljsku, tako da je od mjesta sa 130 kuća spao na samo 21.[2]

Židovska zajednica u Płońsku dobila je važnosti nakon Švedske invazije na Poljsku i izbora Michała Korybuta Wiśniowieckog za kralja Poljsko-Litvanske Unije. On je Židovima dozvolio da grade kuće, sinagoge i proizvode pivo. Tako da su izbijanja Drugog svjetskog rata živjeli mirno. U njemu je rođen i odrastao David Ben Gurion prvi premijer Izraela.[2]

Od 1795. za Prve podjele Poljske je dio Kraljevine Pruske, a od 1807. je dio napoleonskog Varšavskog vojvodstva. Nakon tog je od 1815. dio ruske Kongresne Poljske.[4]

Krajem 19. vijeka izgrađeni su prvi pogoni prehrambene industrije, a od 1924. povezan je željezničkom prugom.[4]

U Płońsku je u periodu 1865.-1866. radio kao učitelj mladi Henryk Sienkiewicz koji je u njemu napisao svoj prvi objavljeni roman Uzalud (Na Marne).[2]

Za Drugog svjetskog rata i Njemačke okupacije bio je dio Trećeg Reicha. U to vrijeme između 1940.-42. iz židovskog geta je oko 12,000 ljudi deportirano u Koncentracijski logor Auschwitz.[4]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Današnji Płońsk je centar poljopriivrednog kraja poznat po malinama, pa je prije svega grad prehrambene industrije, njegov mlin je jedan od najvećih u Poljskoj. Pored tog ima i pogone konditorske, kemijske, metalurške, elektro i tekstilne industrije, tvornicu građevinskog materijala i štampariju.[2]

Znamenitosti i obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Najveća znamenitost je kasnogotička karmelićanska crkva Trzewiczek sa početka 16. vijeka (restaurirana 17-19. vijek).

U gradu djeluje filijala Varšavskog univerziteta, studij menadžmenta i marketinga.[4]

Pobratimski gradovi

[uredi | uredi kod]

Płońsk ima ugovore sa slijedećim gradovima[5];

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Poland: Major Cities - 10.10. 2022.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Historia” (poljski). Urząd Miejski w Płońsku. Pristupljeno 10.10. 2022. 
  3. 3,0 3,1 Płońsk w liczbach - 31.12.2022 | www.polskawliczbach.pl
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 „Płońsk” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 10.10.2022. 
  5. „Honorowa Flaga Europy dla Płońska” (poljski). Urząd Miejski w Płońsku. Pristupljeno 10.10. 2022. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]