Černobiljska katastrofa
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Černobiljska nesreća[1] je najveća ekološka katastrofa novijeg doba.
Tok događaja
[uredi | uredi izvor]Eksplozija se desila na četvrtom reaktoru nuklearne elektrane imena V. I. Lenjina u 01:23 26. aprila 1986. godine. Nuklearna nesreća je prouzrokovana loše izvedenim eksperimentom. Tokom eksperimenta pojedini operateri su se suprotstavljali, čak su odbijali da izvrše naređenja. Nažalost, eksperiment je sproveden.
Postoje dvije zvanične verzije o uzrocima katastrofe. Po prvoj, objavljenoj tokom augusta 1986. uzrok nesreće je isključivo greška operatera, po drugoj, objavljenoj 1991. uzrok su greške u dizajnu samog reaktora, tačnije u šipkama koje kontrolišu rad reaktora.
Među faktorima koji su doprineli nesreći je i svakako neadekvatno obučeno soblje. Direktor V.P. Brjukanov je prije transfera u Černobiljsku nuklearnu elektranu radio u termo-elektrani na ugalj. Glavni inženjer Fomin je također imao iskustva samo na konvencionalnim elektranama. Djatlov, zamjenik glavnog inženjera, je imao nešto iskustva sa nuklearnim reaktorima na podmornicama.
Djatlov je poslije nesreće isticao da su u uputstvima za rukovanje, dizajneri reaktora namjerno propustili da napomenu da su reaktori nestabilni na pojedinim opsezima rada. Operateri također nisui bili svjesni mane, ili bolje rečeno osobine kontrolnih šipki. Naime dio kontrolnih šipki, koje apsorbuju neutrone i time usporavaju reakciju kad se spuste u reaktor, je bio napravljen od grafita i to dio koji prvi ulazi u reaktor, što je dovelo do istiskivanja dijela tečnosti koja hladi reaktor. Usljed ovakvog dizajna, spuštanje kontrolnih šipki je dovodilo do kratkog povećanja aktivnosti u reaktoru prije smanjivanja.
Plan i svrha testa
[uredi | uredi izvor]Testom je trebalo da se utvrdi da li turbine mogu pri gašenju, a u slučaju da ne postoji spoljno napajanje električnom energijom, da obezbijede dovoljno energije da se održi sistem hlađenja reaktora dok se ne uključe dizel agregati. Test je prije toga uspješno izveden, ali rezultati su bili ispod očekivanja, i turbine nisu obezbijedile dovoljno energije za vodene pumpe sistema za hlađenje niti za ostale sigurnosne uređaje.
Na osnovu rezultata prethodnog testa, napravljena su izvjesna poboljšanja koja je trebalo ispitati. Pošto je reaktor četiri trebao privremeno da se isključi radi održavanja, on je izabran za test.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- ^ Alexey. "Accident and its Elimination". chnpp.gov.ua (jezik: engleski). Pristupljeno 2023-03-04.
- Posledice nuklearne nesreće u Černobilju na teritoriji Republike Srbije (Vojnosanitetski pregled, Dragana Popović i Vesna Spasić-Jokić, 2006)
- Dan kada je umro Pripjat (Politika, S.S. 24.04.2011.)
- Tri decenije od katastrofe u Černobilju (Politika, 26.04.2016)
- Černobilj svi još osećamo! (Večernje novosti, Jelena Matijević, 26.04.2016.)
- (ru) Knjiga supervizora testa Дятлов А.С. Чернобыль. Кaк это было