Émile Durkheim
| Émile Durkheim | |
 | |
| Rođenje | 15. travnja 1858. Épinal, Francuska
|
|---|---|
| Smrt | 15. studenog 1917. Pariz, Francuska
|
| Državljanstvo | francusko
|
| Narodnost | Francuz |
| Polje | sociologija, filozofija |
| Institucija | Sveučilište u Parizu Sveučilište u Bordeauxu |
| Alma mater | École Normale Supérieure |
| Poznat po | institucionalizacija sociologije kolektivna svijest studija suicida, religije i devijantnosti |
| Religija | agnosticizam |
David Émile Durkheim (Épinal, 15. travnja 1858. – Pariz, 15. studenog 1917.) je bio francuski sociolog, socijalni psiholog i filozof. Durkheim je utemeljio sociologiju kao akademsku disciplinu te se, uz Karla Marxa i Maxa Webera, smatra jednim od pionira modernih društvenih znanosti.
Većina Durkheimovog djela bila je usmjerena na problematiku integriranosti i koherentnosti u modernom dobu, dobu u kojem tradicionalne društvene i moralne vrijednosti više nemaju utjecaj pred novim društvenim institucijama. Njegovo prvo veliko sociološko djelo je De la division du travail social (Podjela rada u društvu, 1893.). Godine 1895., izdaje knjigu Les Règles de la Méthode Sociologique (Pravila sociološke metode, 1895.) te osniva prvu katedru za sociologiju u Europi, postavši tako prvi europski profesor sociologije. Tri godine kasnije, utemeljio je časopis L'Année Sociologique. U svojoj pionirskoj monografiji, Le Suicide (Samoubojstvo, 1897.), sociološkoj studiji stopa samoubojstva među katoličkom i protestantskom populacijom koja je dala izvanredan uvid u fenomen suicida, kao i njegove razloge, Durkheim je utemeljio moderna društvena istraživanja i uspio napraviti razliku između sociologije i psihologije i filozofije politike. U djelu Les formes élémentaires de la vie religieuse (Elementarni oblici religijskog života, 1912.) prezentirao je temeljitu studiju iz polja sociologije religije, a posebno interesantna je činjenica da Durkheim nikada nije putovao izvan Francuske, a u ovoj je knjizi, temeljem istraživanja pisanih izvora, dao preciznu i točnu studiju religijskog života primitivnih naroda.
Durkheim je također bio zaokupljen prihvaćanjem sociologije kao legitimne znanosti. Nije htio slijediti pozitivizam Augustea Comtea već je promovirao pristup koji se može definirati kao epistemološki realizam, kao i hipotetsko-deduktivni model u društvenim istraživanjima. Za njega je sociologija bila znanost institucija, ali samo ako ovaj termin shvatimo u širem smislu, kao "vjerovanja i modele ponašanja koje instituira kolektiv", a cilj te znanosti bio je otkriti društvene činjenice. Durkheim je bio zagovornik strukturalnog funkcionalizma. Njegov pristup društvenim znanostima je bio holistički i smatrao je kako sociologija treba pristupiti problemima iz najšire moguće perspektive.
Durkheim je bio jedan od vodećih francuskih intelektualaca sve do svoje smrti 1917. godine, držeći predavanja i pišući radove iz serije različitih područja, među kojima su sociologija znanja, moral, društvena stratifikacija, religija, pravo, obrazovanje i devijantnost. Brojni termini iz njegovih radova, poput "kolektivne svijesti", danas su dio poplarnog leksikona.