Islandski jezik
Islandski jezik | |
íslenska | |
Države | Island Danska Manitoba |
Regije | Uglavnom Sjeverna Europa |
Etnicitet | Islanđani |
Govornici | 320 000 |
Razredba | indoeuropski germanski sjevernogermanski zapadnoskandinavski islandski |
Službeni status | |
Služben | Island |
Ustanova | Íslensk málstöð (Institut za islandski jezik) |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | is |
ISO 639-2 | ice (B) / isl (T) |
ISO 639-3 | isl |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi[1] na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika. Nastao je izoliranim razvojem iz jezika Norvežana koji su naseljivali Island od kraja 9. stoljeća. Ima 4 padeža, 2 broja i 3 roda. Koristi latinično pismo, uz dijakritičke znakove i nekoliko dodatnih grafema, npr. Ðð i Þþ (preuzeti iz runa, prethodno korišteni i u anglosaskome jeziku).
Islandski je usko povezan s ferojskim jezikom, ali nije obostrano razumljiv, dok su pisani oblici dvaju jezika vrlo slični.[2] Nije uzajamno razumljiv sa skandinavskim kontinentalnim jezicima (danski, norveški i švedski) i udaljeniji je od njemačkih jezika koji se najviše koriste engleskim i njemačkim jezikom.
Osim 300 000 islandskih govornika na Islandu, islandski govori 8 000 ljudi u Danskoj,[3] 5000 ljudi u Sjedinjenim Državama,[4] i više od 1 400 ljudi u Kanadi,[5] posebno u regiji poznatoj kao Novi Island u Manitobi koji su naselili Islanđani početkom 1880-ih.
Osnovni redoslijed riječi na islandskom je subjekt – predikat – objekt. No, kako su riječi snažno prepletene, redoslijed riječi prilično je fleksibilan, a u poeziji se može pojaviti svaka kombinacija; SVO, SOV, VSO, VOS, OSV i OVV svi su dopušteni u metričke svrhe.
Državni institut Árni Magnússon za islandske studije služi kao središte za očuvanje srednjovjekovnih islandskih rukopisa i proučavanje jezika i njegove literature. Islandsko vijeće za jezike, koje čine predstavnici sveučilišta, umjetnosti, novinari, nastavnici i Ministarstvo kulture, znanosti i obrazovanja, savjetuje vlasti o jezičnoj politici. Od 1995. godine, 16. studenoga svake godine, rođendan pjesnika 19. stoljeća Jónasa Hallgrímssona obilježava se kao Dan islandskog jezika.[6][7]
Velika slova | |||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
A | Á | B | D | Ð | E | É | F | G | H | I | Í | J | K | L | M | N | O | Ó | P | R | S | T | U | Ú | V | X | Y | Ý | Þ | Æ | Ö |
Mala slova | |||||||||||||||||||||||||||||||
a | á | b | d | ð | e | é | f | g | h | i | í | j | k | l | m | n | o | ó | p | r | s | t | u | ú | v | x | y | ý | þ | æ | ö |
- ↑ Ethnologue (16th)
- ↑ Language and Nationalism in Europe. OUP Oxford. 2000
- ↑ Statbank Danish statistics
- ↑ Icelandic. MLA Language Map Data Center. Modern Language Association. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. prosinca 2010. Pristupljeno 17. travnja 2010. Based on 2000 US census data.
- ↑ Canadian census 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2020. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Menntamálaráðuneyti. Pristupljeno 27. travnja 2007.
- ↑ Icelandic: At Once Ancient And Modern (PDF). Icelandic Ministry of Education, Science and Culture. 2001. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. lipnja 2007. Pristupljeno 27. travnja 2007.
|