Porez na dodanu vrijednost
Porez na dodanu vrijednost (PDV) suvremeni je oblik oporezivanja potrošnje. Njegovo širenje započelo je šezdesetih godina 20. stoljeća, a do 2023. primjenjivao se u 175 od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda.[1] Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja PDV ne primjenjuju Sjedinjene Američke Države.
PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.
U Hrvatskoj, opća stopa PDV-a od 1. ožujka 2012. iznosi 25 %, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 % i 5 %.[2]
- proizvodni PDV postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabave kapitalnih dobara niti trošak amortizacije
- dohodovni PDV u kojem se dopušta odbitak troška amortizacije prilikom prodaje
- potrošni PDV u kojem se dozvoljava odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.
- Metoda zbrajanja
- Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.
- Metoda oduzimanja
- Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.
- Kreditna metoda
- Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje. Smatra se najboljom metodom.[tko kaže?]
- Načelo porijekla robe
- oporezuje se izvoz, a uvoz ne
- Načelo odredišta robe
- ne oporezuje se izvoz, nego uvoz
Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.
U nekim sustavima postoji više stopa PDV-a, na primjer:
- opća (standardna)
- niža, za živežne namirnice
- viša, za luksuzne proizvode
- nulta, za proizvode na koje se ne plaća PDV
Napomena: Nulta stopa različita je od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.
- Ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
- Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
- Izdašnost: PDV je najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).[gdje?]
- Složena pravila, osobito kod primjenjivanja različitih stopa, i onih proizvoda koji su oslobođeni od PDV-a
- PDV je regresivni porez, najviše pogađa osobe koja imaju niska primanja a ne one s visokim primanjima
- Povišeni trošak i rad za tvrke, i pravne osobe koje prikupljaju porez u ime države. Osobito za manje tvrtke
- Primanja od PDV-a su sukladna prema privrednoj aktivnosti unutar države, padom prometa i manjim privrednim rastom umanjiva se i prihod PDV u državi
- u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
- neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
- ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.
Cijena koja ne uključuje PDV često se naziva neto cijena ili osnovica, dok se cijena koja uključuje PDV često naziva bruto cijena.
U jednadžbama izračuna „C” označava bruto cijenu (s PDV-om), „O” označava neto cijenu (bez PDV-a, tj. osnovicu), „p” označava poreznu stopu, dok „P” označava iznos PDV-a.
Iznos sadržanog PDV-a u ukupnoj cijeni dobivamo tzv. izbijanjem PDV-a, umnoškom ukupne cijene s preračunatom stopom PDV-a.
Primjer: Kupite proizvod čija je cijena 100 €. PDV, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:
Stopa | Preračunata stopa | Izračun |
---|---|---|
25 % | 0,20 | |
13 % | 0,115044 | |
5 % | 0,047619 |
Izračun neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice) na temelju bruto cijene (koja uključuje PDV)
[uredi | uredi kôd]Neto cijena se dobiva dijeljenjem bruto cijene zbrojem sume broja jedan i stope PDV-a.
Primjer: Kupite proizvod od 100 €, osnovica, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:
Stopa | Izračun |
---|---|
25 % | |
13 % | |
5 % |
PDV se dobiva umnoškom osnovice i stope PDV-a.
Primjer: Cijena bez PDV-a (osnovica) iznosi 100 €. PDV, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi
Stopa | Izračun |
---|---|
25 % | |
13 % | |
5 % |
Izračun bruto cijena (koja uključuje PDV) na temelju neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice)
[uredi | uredi kôd]Bruto cijena dobiva se umnoškom osnovice i sume broja jedan i stope PDV-a
Primjer: Cijena koja uključuje PDV izračunata iz cijene koja ne sadrži PDV (osnovice) od 100 €, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:
Stopa | Izračun |
---|---|
25 % | |
13 % | |
5 % |
Država | Stopa (redovna) [%] | Stopa/e (snižene) [%] | Skrać. | Naziv |
---|---|---|---|---|
Austrija | 20 | 13 i 10 | njem. MwSt., USt. | njem. Mehrwertsteuer, Umsatzsteuer |
Belgija | 21 [3] | 12 i 6 | niz. BTW; franc. TVA; njem. MWSt | niz. Belasting over de toegevoegde waarde; franc. Taxe sur la Valeur Ajoutée; njem. Mehrwertsteuer |
Bugarska | 20 | 9 [4] | bug. ДДС | bug. Данък върху добавената стойност (Danăk vărhu dobavenata stojnost) |
19 [5] | 9 i 5 [4] | grč. ΦΠΑ | grč. Φόρος Προστιθέμενης Αξίας (Fóros Prastithémenes Axías) | |
Češka | 21 | 12 | češ. DPH | češ. Daň z přidané hodnoty |
Hrvatska | 25 | 13 i 5 | hrv. PDV | hrv. Porez na dodanu vrijednost |
Danska | 25 | nema | dan. moms | dan. Meromsætningsafgift |
Estonija | 22 [6] | 9 i 5 | est. km | est. käibemaks |
Finska | 25,5 [7] | 14 i 10 | fin. ALV; šved. Moms | fin. Arvonlisävero; šved. Mervärdesskatt |
20 [8] | 10; 5,5 i 2,1 | franc. TVA | franc. Taxe sur la valeur ajoutée | |
Njemačka | 19 [9][10] | 7 [9][10] | njem. MwSt. USt. | njem. Mehrwertsteuer / Umsatzsteuer |
Grčka | 24 [11] | 13 i 6 [12] | grč. ΦΠΑ | grč. Φόρος Προστιθέμενης Αξίας (Fóros Prostithémenis Axías) |
Mađarska | 27 | 18 i 5 [4] | mađ. ÁFA | mađ. általános forgalmi adó |
Irska | 23 [13] | 13,5; 9; 4,8 i 0 | eng. VAT; irs. CBL | eng. Value Added Tax; irs. Cáin Bhreisluacha |
Italija | 22 [14] | 10; 5 i 4 [15] | tal. IVA | tal. Imposta sul Valore Aggiunto |
Latvija | 21 [16] | 12 i 5 | lat. PVN | lat. Pievienotās vērtības nodoklis |
Litva | 21 | 9 i 5 | lit. PVM | lit. Pridėtinės vertės mokestis |
Luksemburg | 17 [17] | 14; 8 i 3 | franc. TVA | franc. Taxe sur la Valeur Ajoutée |
Malta | 18 | 7; 5 i 0 [4] | eng. VAT | malt. Taxxa fuq il-Valur Miżjud; eng. Value Added Tax |
Nizozemska | 21 [18] | 9 i 0 | niz. BTW | niz. Belasting toegevoegde waarde / Omzetbelasting |
Poljska | 23 | 8; 5 [4] i 0 [19] | polj. PTU | polj. Podatek od towarów i usług |
port. IVA | port. Imposto sobre o Valor Acrescentado | |||
Rumunjska | 19 | 9; 8 i 5 [4] | rum. TVA | rum. Taxa pe valoarea adăugată |
Slovačka | 20 | 10 | slov. DPH | slov. Daň z pridanej hodnoty |
Slovenija | 22 | 9,5 i 5 | slov. DDV | slov. Davek na dodano vrednost |
Španjolska | 21 [22] | 10 i 4 [22] | španj. IVA | španj. Impuesto sobre el valor añadido |
Švedska | 25 | 12 i 6 | šved. Moms | šved. Mervärdesskatt |
EU PDV područje sastoji se od svih država članica Europske unije i nekih drugih zemalja koje slijede pravila unije o PDV-u.[23][24] Princip vrijedi i za druge posebne poreze kao npr. na alkohol i duhan.
Sve države članice EU dio su PDV područja, međutim neka područja država članica su izuzeta:
Uključeno u Republiku Cipar sa stopom 19%:
- Akrotiri i Dhekelia (Britansko prekomorsko područje)
Uključeno u Francusku sa stopom 20%:
- Monako (samostalna država)
Primjenjuje se na stopu 20% Ujedinjenog Kraljevstva:
- Ujedinjeno Kraljevstvo usklađeno je s pravilima o PDV-u EU područja samo na robu.[25][26] (prema protokolu o Sjevernoj Irskoj).
- Ålandski otoci[27] (lokalni PDV)
- Francuska Gijana[27] (bez PDV-a)
- Gvadalupa[27] (lokalni PDV)
- Martinik[27] (lokalni PDV)
- Mayotte[27] (bez PDV-a)
- Réunion[27] (lokalni PDV)
- Sveti Martin (otok)[27] (lokalni PDV)
- Büsingen am Hochrhein[27][28] (enklava unutar Švicarske; primjenjuje se švicarski PDV)
- Helgoland[27] (maleni njemački arhipelag u Sjevernom moru; bez PDV-a)
- Sveta Gora[27] (bez PDV-a)
- Campione d'Italia i talijanske vode jezera Lugano[27] (enklava unutar Švicarske; bez PDV-a, lokalni porez na potrošnju jednak je švicarskom)
- Livigno (alpski grad oslobođen PDV-a zbog izoliranosti )[29][30]
- Kanari[27][31] (bez PDV-a, primjenjuje se lokalni porez na potrošnju)
- Ceuta[27] (područje bez primjene PDV-a u Africi)
- Melilla[27] (područje bez primjene PDV-a u Africi)
- ↑ Caragher, Author: Jacinta. 19. kolovoza 2024. How many countries have VAT or GST? 175 - vatcalc.com (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2024.
- ↑ Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 11. rujna 2024.
- ↑ AGN VAT Tax Brochure 2016 – A European Comparison (PDF). AGN International – Europe Limited. Srpanj 2016. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. listopada 2016. Pristupljeno 6. listopada 2016.
- ↑ a b c d e f VAT Rates Applied in the Member States of the European Union (PDF). European Commission: Taxation and Customs Union. 1. siječnja 2016. Pristupljeno 24. svibnja 2016.
- ↑ Cyprus raises VAT to 19% by 2014 - Avalara VATLive. 11. prosinca 2012.
- ↑ VAT rates and supply exempt from tax | Estonian Tax and Customs Board
- ↑ Rates of VAT. vero.fi</
- ↑ Internet, eCommerce and VAT - Avalara
- ↑ a b Update: What you should know about Germany's VAT cut. Srpanj 2020
- ↑ a b Change in VAT | Deutsche Post. Deutschepost.de. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. srpnja 2020. Pristupljeno 15. ožujka 2021.
- ↑ 2014 European Union EU VAT rates. VAT Live. Pristupljeno 29. siječnja 2012.
- ↑ Greece new VAT rises in creditor talks. VAT Live. Pristupljeno 10. srpnja 2015.
- ↑ VAT rates: current and historic, Irska porezna uprava
- ↑ VAT rise postponed until October. ANSA. Pristupljeno 26. lipnja 2013.
- ↑ Ottaviano, Gennaro. 5. listopada 2022. Cos'è l'IVA, come funziona e quando si paga. Partitaiva.it (talijanski). Pristupljeno 4. srpnja 2024.
- ↑ Three governments, one prime minister, The Baltic Times, 27 June 2012
- ↑ Taux nationaux applicables. 28. prosinca 2023.
- ↑ "Netherlands raises VAT from 19% to 21% October 2012," VAT Live (27 April 2012). Retrieved 28 May 2013.
- ↑ Asquith, Author: Richard. 14. prosinca 2022. Poland emergency VAT cuts update - vatcalc.com
- ↑ a b c d e VAT in Portugal. www.tmf-group.com
- ↑ Portugal Azores reduced VAT rates decreased - Avalara VATLive. 22. kolovoza 2015.
- ↑ a b Editorial, Reuters. 11. srpnja 2012. Spain unveils new austerity under European pressure. Reuters
|url-status=dead
zahtijeva|archive-url=
(pomoć) - ↑ VAT in Europe - EU VAT Rates, Formats, Thresholds & Registration | VAT Global. www.vatglobal.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2019. Pristupljeno 11. studenoga 2019.
- ↑ Taxation and Customs Union -> Frequently Asked Questions. Europska komisija. Pristupljeno 19. veljače 2013.
- ↑ VAT – Trade between Ireland and Northern Ireland. www.revenue.ie (engleski). Government of Ireland. Pristupljeno 2. veljače 2022.
- ↑ Changes to accounting for VAT for Northern Ireland and Great Britain from 1 January 2021. GOV.UK (engleski). HM Government. Pristupljeno 2. veljače 2022.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n Areas excluded from VAT area by Article 6 of Council Directive 2006/112/EC of 28 November 2006 (as amended) on the common system of value added tax (EUR-Lex).
- ↑ Wirtschaftsförderung - Gemeinde Büsingen. Buesingen.de. Pristupljeno 14. siječnja 2020.
- ↑ EUR-Lex
- ↑ EUR-Lex
- ↑ Spain: Related Information – Canary Islands Special Zone. Wolters Kluwer. 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2019. Pristupljeno 8. studenoga 2019.
- ↑ Isključeni iz Europske unije na temelju članka 355. stavka 5. točke (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
- ↑ Određen kao prekomorska zemlje i teritorij Europske unije (što znači da nije dio EU), a također nije odlučio sudjelovati u području PDV-a.
- [1] Porez na dodanu vrijednost, Institut za javne financije
- [2] Porezni vodič za PDV, Institut za javne financije
- [3] Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Hrvatski zakon o porezu na dodanu vrijednost