Filip Popp
Monsinjor Filip Popp | |
---|---|
biskup Evangelističke Crkve u Hrvatskoj | |
Popp u sredini.
| |
Rođen | 23. ožujka 1893. Bežanija, Zemun, Srbija |
Umro | 29./30. lipnja 1945. Zagreb, Hrvatska |
Zaređen za svećenika | 1917. |
Portal: Kršćanstvo | |
Portal o životopisima |
Filip Popp ili Philipp Popp (Bežanija, Zemun, 23. ožujka 1893. – Zagreb, 29./30. lipnja 1945.), bio je prvi biskup Evangelističke Crkve u Hrvatskoj.
Popp je rođen u obitelji Matije Poppa u selu Bežanija kod Zemuna u njemačkoj protestantskoj zemljoradničkoj obitelji.[1] Njegov otac bio je farmer, a Popp je kao dječak bio pomoćnik pravoslavnom svećeniku.[2]
Osnovnu školu je završio u Zemunu, a gimnaziju u Zagrebu. Nakon toga studirao je teologiju, filozofiju i pravo u Breslauu (Wrozlav), Berlinu i Zagrebu. Diplomirao je teologiju (1917.) i pravo (1924.) te je doktorirao filozofiju (1920.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1938. godine bio je počasni doktor Evangeličkog-teološkog fakulteta u Breslauu. Zaređen je 1917. godine te je od rujna djelovao u Zagrebu vikar evangeličke crkvene općine.[3]
Od kolovoza 1918. bio je župnik zagrebačke evangeličke crkvene općine. Dana 1. prosinca 1918. izabran je za seniora evangeličkog seniorata za Hrvatsku. Za biskupa Njemačke evangeličke zemaljske crkve augsburške vjeroispovijesti u Kraljevini Jugoslaviji izabran je 22. rujna 1931. godine.[3] Tako je pod upravu dobio 71 crkvenu općinu i 65 podružnica.[4]
Bio je i vrlo aktivan i u Kulturbundu u njemačkoj manjinskoj organizaciji u Kraljevini Jugoslaviji. U ožujku 1940., imenovan je kao Nijemac, senatorom u tadašnjoj jugoslavenskoj skupštini. Zalagao se za otvaranje rivatne Njemačke gimnazije u Zagrebu, što je i ostvareno 1940./41. godine.[5]
Popp je propovijedao na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku diljem Jugoslavije. Kao predstavnik kralja Aleksandra, kojem je bio politički savjetnik i blizak prijatelj, proputovao je mnogim europskim državama i smatrao je da se kao vjerski predstavnik treba baviti bitnim političkim pitanjima. Zagovarao je suživot između katolika, pravoslavaca, muslimana i protestanata u Jugoslaviji.[2] Kada su Nijemci anektirali Austriju 1938. godine, Popp je primio stotinjak židovskih izbjeglica, uključujući i liječnika koji je kasnije spasio život njegove supruge.
Početkom Drugoga svjetskog rata 1939. godine, Popp se našao pod Njemačkim kritikama, ali i sam je kritizirao nacionalsocijalistički nastrojene "njemačke kršćane", ostajući vjeran svojem njemačkom identitetu.[2]
Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, preuzeo je vodstvo novoimenovane Njemačke evangeličke crkve u NDH.[5] U NDH je pomagao svim ljudima, bez obzira na nacionalno ili vjersko podrijetlo, u prvom redu brojnim Srbima koje je navodio kao vjernike Evangeličke Crkve. Popp je također pomagao svim ljudima bliskim ustaškoj vlasti, bez obzira na podrijetlo, koje su proganjali komunistički partizani.[2]
Krajem rata, nakon vrlo lošeg položaja Njemačke u ratu, Popp je počeo pomagati svojim sunarodnjacima, podunavskim Švabama, koji su bježali iz NDH i ostatka bivše Jugoslavije.[2] Zbog bliskosti sa Švabama smetao novom komunističkom režimu.[6] Komunisti su ga uhitili, a njegovu suprugu i najstarijeg sina Edgara su držali tri godine u koncentracijskom logoru jer ga nisu htjeli ostaviti samoga u Jugoslaviji. Njegova mlađa kćer Ingrid koja je imala 20 i sin Harold koji je imao 14 godina, pobjegli su u Austriju u automobilu švedskog konzula.[2]
Pod optužbom za suradnju s njemačkim okupacijskim snagama i vlastima NDH, osuđen je na montiranom sudskom procesu, 29. lipnja 1945.,[1] na smrt strijeljanjem, trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine.[7][8][9] Popp je suđen u postupku protiv Miroslava Filipovića – Majstorovića i ostalih.[1]
Popp je na sudskom postupku rekao "dobar pastir ne ostavlja svoje stado".[2] Između 29.[2]/30.[10] lipnja odveden je u šumu i strijeljan.[2]
Ante Pavelić odlikovao ga je Redom za zasluge.[9]
Na biskupskom položaju naslijedio ga je sin Edgar Popp.[4]
- Citati
- ↑ a b c Geiger 1995, str. 161.
- ↑ a b c d e f g h i Clearwater Minister's Father is Book Topic (na engleskom). Pinellas Times, 9. ožujka 1974., str. 2.
- ↑ a b Geiger 1995, str. 158.
- ↑ a b Crkvene općine: Zagreb. Evangelistička (Luteranska) Crkva u Republici Hrvatskoj]. Pristupljeno 25. travnja 2014.
- ↑ a b Geiger 1995, str. 159.
- ↑ Christophe Dolbeau: Hrvatska 1945: obezglavljeni narod. Portal Hrvatskog kulturnog vijeća. Pristupljeno 26. travnja 2014.
- ↑ Geiger 1995, str. 160, 164.
- ↑ Geiger, 2000., str. 575.
- ↑ a b Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću1 i družini. Vojni sud Komande Grada Zagreba, 29. lipnja 1945.
- ↑ Geiger, 1997., str. 328.
- Geiger, Vladimir. 1995. Sudski procesi u Hrvatskoj 1945. godine. Smrtna presuda evangeličkom biskupu dr. Philippu Poppu. Časopis za suvremenu povijest. Hrvatski institut za povijest. Zagreb. 27 (1): 157–165
- Vladimir Geiger: "Philipp Popp", u: Tko je tko u NDH, Minerva, Zagreb, 1997. ISBN 9536377039, str. 328.
- Vladimir Geiger: "Smrtna presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba poglavaru Hrvatske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj mitropolitu Germogenu 1945. godine", Dijalog povjesničara-istoričara, sv. 2. Nedjeljna Dalmacija, 2000.