Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu
lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis
Logo sveučilišta
Zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu
Historija
Osnivanje	23. 9. 1669. (1669.-09-23.)
Generalno
Vrsta	javno
Administracija
Rektor	Damir Boras
Studenti
Udruženja	ERASMUS, Mreža univerziteta Balkana, AUE
Lokacija
Sjedište   – grad   – država	Trg Republike Hrvatske Zagreb Hrvatska
Koordinate	45°48′38″N, 15°58′11″E
Karta
class=notpageimage| Zgrada rektorata na karti Zagreba
Službene stranice
www.unizg.hr

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Povijest

Povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773. , kada papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.

U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip I. potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučiliste u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.

Prva su dva već bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski je fakultet započeo svoj rad akademske godine 1874./1875. U njegovu je sastavu u početku djelovalo šest katedara (za filozofiju, opću povijest, hrvatsku povijest, slavensku filologiju, klasičnu filologiju latinsku i klasičnu filologiju grčku), bilo je zaposleno šest profesora, a upisano 26 studenata. Iz katedara su se postupno razvijali odjeli, odnosno odsjeci kao složenije znanstveno-nastavne jedinice s više katedara.

Sveučilište u Zagrebu danas čine 29 fakulteta, 3 akademije i 1 sveučilišni centar.

Sastavnice

Prirodoslovno područje

• Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
  • Biološki odsjek
  • Fizički odsjek
  • Geofizički odsjek
  • Geografski odsjek
  • Geološki odsjek
  • Kemijski odsjek
  • Matematički odsjek

Tehničko područje

• Arhitektonski fakultet u Zagrebu
• Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu
• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu
• Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu
• Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
• Geodetski fakultet u Zagrebu
• Geotehnički fakultet u Varaždinu
• Građevinski fakultet u Zagrebu
• Grafički fakultet u Zagrebu
• Metalurški fakultet u Sisku
• Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu
• Tekstilno–tehnološki fakultet u Zagrebu

Biomedicinsko područje

• Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu
• Medicinski fakultet u Zagrebu
• Stomatološki fakultet u Zagrebu
• Veterinarski fakultet u Zagrebu

Biotehničko područje

• Agronomski fakultet u Zagrebu
• Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu
• Šumarski fakultet u Zagrebu

Društveno područje

• Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu
• Ekonomski fakultet u Zagrebu
• Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu
• Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
• Kineziološki fakultet u Zagrebu
• Pravni fakultet u Zagrebu
• Učiteljski fakultet u Zagrebu

Humanističko područje

• Filozofski fakultet u Zagrebu
• Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
• Hrvatski studiji

Umjetničko područje

• Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
• Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
• Muzička akademija

Rektori

01. Matija Mesić (1874–75)

02. Stjepan Spevec (1875–76)

03. Anton Kržan (1876–77)

04. Konstantin Vojnović (1877–78)

05. Franjo Maixner (1878–79)

06. Franjo Iveković (1879–80)

07. Aleksandar Bresztyenszky (1880–81)

08. Franjo Marković (1881–82)

09. Feliks Suk (1882–83)

10. Blaž Lorković (1883–84)

11. Đuro Pilar (1884–85)

12. Gustav Baron (1885–86)

13. Franjo Vrbanić (1886–87)

14. Tadija Smičiklas (1887–88)

15. Antun Franki (1888–89)

16. Luka Marjanović (1889–90)

17. Natko Nodilo (1890–91)

18. Ivan Bujanović (1891–92)

19. Josip Pliverić (1892–93)

20. Vinko Dvořák (1893–94)

21. Antun Maurović (1894–95)

22. Franjo Spevec (1895–96)

23. Armin Pavić (1896–97)

24. Juraj Dočkal (1897–98)

25. Josip Šilović (1898–99)

26. Đuro Arnold (1899–1900)

27. Rudolf Vimer (1900–01)

28. Franjo Vrbanić (1901–02)

29. Vjekoslav Klaić (1902–03)

30. Ivan Bujanović (1903–04)

31. Josip Pliverić (1904–05)

32. Antun Heinz (1905–06)

33. Antun Bauer (1906–07)

34. Milivoj-Klement Maurović (1907–08)

35. Gustav Janeček (1908–09)

36. Josip Volović (1909–10)

37. Julije Rorauer (1910–11)

38. Julije Domac (1911–12)

39. Josip Pazman (1912–13)

40. Edo Lovrić (1913–14)

41. Đuro Korbler (1914–15)

42. Fran Barac (1915–16)

43. Ernest Miler (1916–17)

44. Julije Golik (1917–18)

45. Ivan Angelo Ruspini (1918–19)

46. Ladislav Polić (1919–20)

47. Karlo Radoničić (1920–21)

48. Vladimir Varićak (1921–22)

49. Đuro Nenadić (1922–23)

50. Stjepan Zimmerman (1923–24)

51. Ladislav Polić (1924–25)

52. Drago Perović (1925–26)

53. Ernest Miler (1926–28)

54. Josip Belobrk (1928–32)

55. Albert Bazala (1932–33)

56. Đuro Stipetić (1933–35)

57. Stanko Hondl (1935–37)

58. Edo Lovrić (1937–38)

59. Andrija Živković (1938–40)

60. Stjepan Ivšić (1940–43)

61. Božidar Špišić (1943–44)

62. Stjepan Horvat (1944–45)

63. Andrija Štampar (1945–46)

64. Grga Novak (1946–47)

65. Andro Mohorovičić (1947–49)

66. Marko Kostrenčić (1949–50)

67. Antun Barac (1950–51)

68. Fran Bošnjaković (1951–52)

69. Teodor Varićak (1952–53)

70. Željko Marković (1953–54)

71. Hrvoje Iveković (1954–56)

72. Zoran Bujas (1956–58)

73. Marijan Horvat (1958–60)

74. Vladimir Serdar (1960–63)

75. Slavko Macarol (1963–66)

76. Jakov Sirotković (1966–68)

77. Ivan Supek (1968–72)

78. Predrag Vranicki (1972–76)

79. Drago Grdenić (1976–78)

80. Ivan Jurković (1978–82)

81. Zvonimir Krajina (1982–86)

82. Vladimir Stipetić (1986–88)

83. Zvonimir Šeparović (1988–90)

84. Marijan Šunjić (1990–98)

85. Branko Jeren (1998–2002)

86. Helena Jasna Mencer (2002–06)

87. Aleksa Bjeliš (2006–14)

88. Damir Boras (od 2014)

Izvor: Rektori Sveučilišta u Zagrebu

Povezano

• lista sveučilišta u Hrvatskoj

Eksterni linkovi

Sveučilište u Zagrebu na Wikimedijinoj ostavi