Ilomska
| Ilomska | |
|---|---|
| Datoteka:Ilomska1.jpg Ilomska na Ravnom omaru, 1989. | |
| Države |  Bosna i Hercegovina |
| Dužina | 20 km |
| Izvor | Vlašić (Prelivode) |
| NV izvora | 1530 m |
| Ušće | Ugar |
| Sliv | Crnomorski sliv |
| Pritoke | Desne: Široko jarak, Pištala, Manatovac, Mala Ilomska, Devetero vrela, Lijeva: Crna rijeka |
Izvorište
Ilomska je desna najveća pritoka Ugra. Izvire na Vlašiću, u rejonu zvanom Prelivode – razvođu sa rijekama Vrbanja, Ugar i Bila – na oko 1530 m n/v. Duga je oko 20 km. Nastaje od lepeze od 5-6 potočića. Protiče između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m).
Vodotok
Ilomska ima izuzetno krivudav tok oko Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m) kroz četinarske šume obrasle smrčom i jelom ili smrčevo-bukovim sastojinama. Vododijelnica je (u radijusu od oko 2–3 km) na prijevoju između Vlašića (vrh 1933 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku).[1][2] U vodotoku ispod Petrova polja (od sela Nikodinovići)[3] ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita[4][5][6][7]
Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), Mala Ilomska i Devetero vrela (desne) te Crna rijeka (lijeva).
Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno).
Nakon dva atraktivna vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje.[6][8] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog (korićansko-imljanskog) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.[9][9][10][11]
Stanje zaštite
Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme u širem području.[12] Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone potočne pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca i krivolovaca.[9]
Nekada atraktivno ušće Ilomske je devastirano izgradnjom "male hidroelektrane".[13]
Sve se to dešava unatoč proglašenju kanjona Ilomske Zaštićenim prirodnim predjelom, sa registracijskim podacima:
- ID = PZPP005 Zaštićeni prirodni predio Vlašić Ilomska – Modro polje
IUCN kategprija: V
Općina: Kneževo/(Skender Vakuf)
Koordinate 44.371946, 17.522265.[14]
Također pogledajte
Reference
- ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Mudrike (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ^ [1]
- ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ^ a b [2]
- ^ [3]
- ^ [4]
- ^ a b c http://www.panoramio.com/photo/11136410
- ^ [5]
- ^ [6]
- ^ http://www.ekapija.com/website/bih/page/530443/Izgradnja-vodovoda-Ilomska-Manatovac-Kne%C5%BEevo-i-izgradnja-vodovoda-Kne%C5%BEevo-Mokri-Lug
- ^ http://www.reers.ba/lat/node/2732
- ^ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):[http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%20%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%20%D0%B4%D0%BE%202025%20%20%D0%A2%D0%95%D0%9A%D0%A1%D0%A2%D0%A3%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%98%20%D0%94%D0%98%D0%9E_119703573.pdf; Izmjena i dopuna prostornog plana RS do 2025. Urbanistički zavod, Banja Luka.
