Prijeđi na sadržaj

Trebinje

Izvor: Wikipedija
Inačica 853055 od 31. kolovoza 2007. u 21:24 koju je unio Melzer (razgovor | doprinosi) (→Naseljena mjesta)
Trebinje
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Sjedište Trebinje
Načelnik Miladin Samardžić
Površina 904 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
30.996 (1991.)
34/km²
Pošta

Trebinje je grad i općina u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis

Grad Trebinje se nalazi na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine, u Hercegovini. Kroz Trebinje protiče rijeka ponornica Trebišnjica, čija je ukupna dužina 96,5 km.

Trebinje prije 1910.godine

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Trebinje imala je 30.996 stanovnika, raspoređenih u 178 naselja.

Nacionalni sastav:

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 29.024

Naseljena mjesta

Aranđelovo, Arbanaška, Arslanagića Most, Baljivac, Baonine, Begović Kula, Belenići, Bihovo, Bijelač, Bijograd, Bioci, Bobovišta, Bodiroge, Bogojević Selo, Borilovići, Brani Do, Brova, Budoši, Bugovina, Cerovac, Cicina, Cicrina, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Čvarići, Desin Selo, Diklići, Do, Dobromani, Dodanovići, Dolovi, Domaševo, Donja Kočela, Donje Čičevo, Donje Grančarevo, Donje Vrbno, Donji Orahovac, Dračevo, Dražin Do, Drijenjani, Dubljani, Dubočani, Duži, Dvrsnica, Đedići, Glavinići, Glavska, Gojšina, Gola Glavica, Golubinac, Gomiljani, Gornja Kočela, Gornje Čičevo, Gornje Grančarevo, Gornje Vrbno, Gornji Orahovac, Gorogaše, Grab, Grbeši, Grbići, Grebci, Grkavci, Grmljani, Hum, Ivanica, Janjač, Jasen, Jasenica Lug, Jazina, Jušići, Kalađurđevići, Kijev Do, Klikovići, Klobuk, Konjsko, Korlati, Kotezi, Kovačina, Kraj, Krajkovići, Kremeni Do, Krnjevići, Kučići, Kunja Glavica, Kutina, Lapja, Lastva, Lokvice, Lomači, Lug, Lušnica, Ljekova, Ljubovo, Marić Međine, Mesari, Mionići, Morče, Mosko, Mrkonjići, Mrnjići, Necvijeće, Nenovići, Nevada, Nikontovići, Ograde, Orah, Orahov Do, Orašje Popovo, Orašje Površ, Orašje Zupci, Parojska Njiva, Petrovići, Pijavice, Podosoje, Podstrašivica, Podštirovnik, Podvori, Poljice Čičevo, Poljice Popovo, Prhinje, Pridvorci, Prosjek, Rapti Bobani, Rapti Zupci, Rasovac, Ravno, Rupni Do, Sedlari, Skočigrm, Slavogostići, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Staro Slano, Strujići, Šarani, Šćenica Bobani, Šćenica Ljubomir, Taleža, Todorići, Trebijovi, Trebimlja, Trebinje, Trnčina, Tuli, Tulje, Turani, Turica, Turmenti, Tvrdoš, Ubla, Ugarci, Ukšići, Uskoplje, Uvjeća, Veličani, Velja Gora, Velja Međa, Vladušići, Vlaka, Vlasače, Vlaška, Volujac, Vrpolje Ljubomir, Vrpolje Zagora, Vučija, Vukovići, Začula, Zagora, Zagradinje, Zaplanik, Zavala, Zgonjevo, Žakovo, Ždrijelovići, Željevo i Župa.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Trebinje, sa gradom Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta: Baljivac, Belenići, Bobovišta, Cicrina, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Dvrsnica, Glavska, Golubinac, Gorogaše, Grebci, Ivanica, Kalađurđevići, Kijev Do, Kutina, Nenovići, Nevada, Orah, Orahov Do, Podosoje, Prosjek, Ravno, Rupni Do, Slavogostići, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Šćenica Bobani, Trebimlja, Trnčina, Uskoplje, Velja Međa, Vlaka, Vukovići, Začula, Zagradinje, Zaplanik i Zavala, te dijelovi naseljenih mjesta: Baonine, Orašje Popovo i Rapti Bobani. Od ovog područja formirana je općina Ravno.


Narodnosni sastav stanovništva općine Trebinje, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Srbi Bošnjaci Hrvati Jugoslaveni ostali
Aranđelovo 114 92 0 0 11 11
Arbanaška 2 2 0 0 0 0
Arslanagića Most 118 103 8 4 2 1
Baljivac 11 11 0 0 0 0
Baonine 6 6 0 0 0 0
Begović Kula 2 2 0 0 0 0
Belenići 12 0 0 12 0 0
Bihovo 658 205 304 7 14 128
Bijelač 14 14 0 0 0 0
Bijograd 37 37 0 0 0 0
Bioci 15 15 0 0 0 0
Bobovišta 38 38 0 0 0 0
Bodiroge 9 9 0 0 0 0
Bogojević Selo 68 68 0 0 0 0
Borilovići 29 28 0 0 1 0
Brani Do 30 30 0 0 0 0
Brova 23 23 0 0 0 0
Budoši 41 41 0 0 0 0
Bugovina 20 20 0 0 0 0
Cerovac 7 7 0 0 0 0
Cicina 29 29 0 0 0 0
Cicrina 30 0 0 28 2 0
Čavaš 44 36 0 8 0 0
Čopice 58 58 0 0 0 0
Čvaljina 97 81 0 15 0 1
Čvarići 39 39 0 0 0 0
Desin Selo 5 5 0 0 0 0
Diklići 13 13 0 0 0 0
Do 74 60 0 14 0 0
Dobromani 17 17 0 0 0 0
Dodanovići 36 36 0 0 0 0
Dolovi 0 0 0 0 0 0
Domaševo 88 88 0 0 0 0
Donja Kočela 21 21 0 0 0 0
Donje Čičevo 258 101 149 1 0 7
Donje Grančarevo 63 12 44 0 3 4
Donje Vrbno 18 17 0 0 1 0
Donji Orahovac 39 39 0 0 0 0
Dračevo 68 68 0 0 0 0
Dražin Do 46 41 0 0 4 1
Drijenjani 27 27 0 0 0 0
Dubljani 29 28 0 1 0 0
Dubočani 53 49 0 0 4 0
Duži 24 24 0 0 0 0
Dvrsnica 28 28 0 0 0 0
Đedići 33 31 0 0 2 0
Glavinići 7 7 0 0 0 0
Glavska 44 44 0 0 0 0
Gojšina 14 14 0 0 0 0
Gola Glavica 20 20 0 0 0 0
Golubinac 11 0 0 11 0 0
Gomiljani 84 69 11 3 0 1
Gornja Kočela 6 5 0 0 1 0
Gornje Čičevo 45 45 0 0 0 0
Gornje Grančarevo 112 8 103 0 0 1
Gornje Vrbno 27 27 0 0 0 0
Gornji Orahovac 69 67 0 0 0 2
Gorogaše 5 5 0 0 0 0
Grab 135 135 0 0 0 0
Grbeši 70 69 0 0 0 1
Grbići 13 13 0 0 0 0
Grebci 15 8 0 5 2 0
Grkavci 11 11 0 0 0 0
Grmljani 84 84 0 0 0 0
Hum 108 100 0 2 3 3
Ivanica 168 147 3 13 0 5
Janjač 7 7 0 0 0 0
Jasen 69 65 2 0 2 0
Jasenica Lug 19 19 0 0 0 0
Jazina 147 134 2 0 1 10
Jušići 5 5 0 0 0 0
Kalađurđevići 7 0 0 7 0 0
Kijev Do 38 15 0 23 0 0
Klikovići 11 11 0 0 0 0
Klobuk 30 30 0 0 0 0
Konjsko 79 79 0 0 0 0
Korlati 0 0 0 0 0 0
Kotezi 22 6 0 16 0 0
Kovačina 8 4 4 0 0 0
Kraj 43 43 0 0 0 0
Krajkovići 23 19 0 0 3 1
Kremeni Do 42 42 0 0 0 0
Krnjevići 12 12 0 0 0 0
Kučići 13 13 0 0 0 0
Kunja Glavica 60 60 0 0 0 0
Kutina 19 19 0 0 0 0
Lapja 34 34 0 0 0 0
Lastva 523 183 216 5 67 52
Lokvice 4 4 0 0 0 0
Lomači 1 0 1 0 0 0
Lug 27 26 0 0 0 1
Lušnica 10 10 0 0 0 0
Ljekova 26 26 0 0 0 0
Ljubovo 54 54 0 0 0 0
Marić Međine 8 8 0 0 0 0
Mesari 10 10 0 0 0 0
Mionići 26 26 0 0 0 0
Morče 41 41 0 0 0 0
Mosko 94 94 0 0 0 0
Mrkonjići 51 49 0 0 2 0
Mrnjići 22 22 0 0 0 0
Necvijeće 110 110 0 0 0 0
Nenovići 8 8 0 0 0 0
Nevada 7 7 0 0 0 0
Nikontovići 3 0 3 0 0 0
Ograde 32 32 0 0 0 0
Orah 36 36 0 0 0 0
Orahov Do 42 4 0 38 0 0
Orašje Popovo 72 62 0 10 0 0
Orašje Površ 20 20 0 0 0 0
Orašje Zupci 59 59 0 0 0 0
Parojska Njiva 8 8 0 0 0 0
Petrovići 3 3 0 0 0 0
Pijavice 55 55 0 0 0 0
Podosoje 53 53 0 0 0 0
Podstrašivica 17 17 0 0 0 0
Podštirovnik 39 39 0 0 0 0
Podvori 53 53 0 0 0 0
Poljice Čičevo 32 30 0 0 2 0
Poljice Popovo 71 71 0 0 0 0
Prhinje 35 0 0 35 0 0
Pridvorci 419 231 158 0 13 17
Prosjek 4 4 0 0 0 0
Rapti Bobani 24 24 0 0 0 0
Rapti Zupci 0 0 0 0 0 0
Rasovac 120 38 82 0 0 0
Ravno 198 16 1 173 5 3
Rupni Do 20 19 0 0 1 0
Sedlari 26 26 0 0 0 0
Skočigrm 146 14 128 0 1 3
Slavogostići 16 16 0 0 0 0
Slivnica Bobani 44 44 0 0 0 0
Slivnica Površ 21 21 0 0 0 0
Sparožići 22 22 0 0 0 0
Staro Slano 31 31 0 0 0 0
Strujići 50 50 0 0 0 0
Šarani 2 0 2 0 0 0
Šćenica Bobani 33 28 0 0 5 0
Šćenica Ljubomir 18 17 0 0 0 1
Taleža 63 61 0 1 0 1
Todorići 121 94 8 0 13 6
Trebijovi 33 32 0 0 1 0
Trebimlja 272 0 0 268 0 4
Trebinje 21,870 14,915 4,228 347 1,470 910
Trnčina 123 0 17 106 0 0
Tuli 54 54 0 0 0 0
Tulje 55 55 0 0 0 0
Turani 6 4 2 0 0 0
Turica 2 2 0 0 0 0
Turmenti 71 71 0 0 0 0
Tvrdoš 24 24 0 0 0 0
Ubla 0 0 0 0 0 0
Ugarci 65 64 0 1 0 0
Ukšići 67 67 0 0 0 0
Uskoplje 25 25 0 0 0 0
Uvjeća 8 8 0 0 0 0
Veličani 118 118 0 0 0 0
Velja Gora 9 9 0 0 0 0
Velja Međa 77 0 0 77 0 0
Vladušići 21 21 0 0 0 0
Vlaka 7 7 0 0 0 0
Vlasače 9 9 0 0 0 0
Vlaška 13 13 0 0 0 0
Volujac 102 96 0 0 0 6
Vrpolje Ljubomir 73 70 0 2 0 1
Vrpolje Zagora 2 2 0 0 0 0
Vučija 59 59 0 0 0 0
Vukovići 6 6 0 0 0 0
Začula 23 22 0 0 1 0
Zagora 17 17 0 0 0 0
Zagradinje 24 24 0 0 0 0
Zaplanik 3 3 0 0 0 0
Zavala 105 88 0 13 4 0
Zgonjevo 122 119 2 0 1 0
Žakovo 84 84 0 0 0 0
Ždrijelovići 61 61 0 0 0 0
Željevo 14 14 0 0 0 0
Župa 115 17 93 0 0 5
ukupno 30,996 21,349 (68,87%) 5,571 (17,97%) 1,246 (4,01%) 1,642 (5,29%) 1,188 (3,83%)

Uprava

Povijest

Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom 1997. i 1998. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od paleolita do danas. Prapovijesnih objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1%. U blizini Bileće je pronadena ilirska grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - Kacanjska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz Grčke. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru.

Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku Slavena na Balkan bila je Travunija, koja se prostirala: na jugu do Dubrovnika, na sjeverozapadu preko Veličana do Gacka i Pive, i na jugoistoku do Risna. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva.

Gospodarstvo

Trebinje je do 1992 bio vrlo razvijen grad, čiji su nosioci bili metalna indrustrija (Industrija alata Trebinje), konfekcijska proizvodnja (Novoteks), lokalne prehrambene firme, kao i hidroelektrane na Trebišnjici. Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20%.

Slavni ljudi

Spomenici i znamenitosti

U Trebinju se nalazi 15 pravoslavnih crkava, dvije katoličke, dok su džamije spaljene tijekom bosanskog rata, te je obnovljena samo Osman-pašina, i to 2005.

Hercegovačka Gračanica

Vjerna je kopija manastira Gračanice na Kosovu. Sagrađena je 2000. godine na brdu Crkvina iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostaci prenijeti su iz Sjedinjenih Američkih Država u kriptu ovog hrama. Spomen - kompleks čine crkva Presvete Bogorodice sa zvonikom, vladičanski dvor, knjižnica, amfiteatar, galerija, salon za bankete, česma i ljetna bašta.

Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i najljepši je vjerski objekt u Istočnoj Hercegovini. Sa brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad.

Manastir Tvrdoš

Posvećen je Uspenju Presvete Bogorodice.

Nalazi se uz samu rijeku oko 4 km nizvodno od Trebinja, u selu Tvrdošima

Prema narodnoj predaji, manastir je osnovao Sveti car Konstatin i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih Srpske pravoslavne crkve. Sjedište je Zahumsko - hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka 16. stoljeća.

Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom potresu koji je pogodio Dubrovnik u drugoj polovini 17. stoljeća, a 1694. godine su ga do temelja srušili Mlečani, bojeći se da ne postane tursko utvrđenje.

Manastir je obnovljen 1924. godine.

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg

Građena je od 1888. do 1908. godine.

Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom sa knjižnicom. Usastavu hrama djeluje hor Svetog Vasilija Ostroškog i folklorno društvo.

Manastir Duži

Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice.

Nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7 km nizvodno od Trebinja.

U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze 1695. godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije 1776. godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog križa.

Manastir Zavala

Ispod planine Ostrog, ali ne u Crnoj Gori, nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50 km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.

Crkva je sjevernom stranom uvućena u pećinu. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte kulturnog života Hercegovine.

Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u posljednjem ratu biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u monaštvo.

Petro Pavlov manastir

Smješten je u Petrovom polju, nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol Pavao na svom putovanju u Rim. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola Petra i Pavla s početka 11. stoljeća, pa čak i šestog.

Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova.

Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom

Spomen - crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo Mrkonjići, Popovo polje.

Katolička katedrala

Nekada crkva Blažene Djevice Marije, sagrađena je krajem 19. stoljeća.

Osman-pašina džamija

Sagrađena je 1729. godine po naredbi Osman - paše Resulbegovića, trebinjskog kapetana. Nalazi se u Starom Gradu. Na pravoslavni praznik Savindan 27. siječnja 1993. godine džamija je zapaljena i porušena.

Prvi pokušaj obnove u svibnju 2001. godine spriječen je prosvjedima i kamenovanjem od strane srpskih ekstremista.

Džamija je obnovljena i otvorena 10. srpnja 2005. godine.

Arslanagića most

Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi sa Mlečanima izgradio Mehmed-paša Sokolović godine 1574. Kada su Turci 1687. godine potisnuti iz Herceg Novog, mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most.

Izgradnjom hidroenergetskog sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao 1965. pod vodom akumulacijskog jezera. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, 1966. godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice.

Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz 1953., Andrićev most i Geljov most.

Muzej Hercegovine

Nalazi se u Starom Gradu, u austrijskoj vojarni s početka 19. stoljeća.

Careva ili Stara (Atik) džamija

Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je 1719. godine kao zadužbina turskog sultana Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu.

Porušena je početkom 1993. i do danas nije obnovljena.

Begova kuća

Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je 1764. godine kao ljetnikovac. Rekonstruirana je u drugoj polovini 20. stoljeća. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj turističkoj razglednici. Kao izuzetno lijep primjer islamske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se restoran sa terasom, a u blizini je otvorena pozornica sa gledalištem gdje su se održavale kazališne, glazbene, folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu "Zaštićene graditeljske baštine" u Jugoslaviji, kao objekt pod posebnom zaštitom.

Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi spomenici islamske kulture: Begova kuća, Etnografski muzej, Careva džamija u Starom Gradu, džamije u Mostaćima, Cicevu i Pridvorcu i Osman - pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo Osman - pašina džamija.

Obrazovanje

Kultura

Sport

Vanjske poveznice


v • r • u
Zastava Bosne i Hercegovine Upravna podjela Bosne i Hercegovine
v • u
Entiteti Bosne i Hercegovine
v • u
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
v • u
Distrikti Bosne i Hercegovine
v • u
Gradovi Bosne i Hercegovine
v • u
Općine Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine
Banovići • Bosanski Petrovac • Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin • Centar, Sarajevo • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok • Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf • Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce • Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Kreševo • Kupres • Lukavac • Maglaj • Neum • Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno • Sanski Most • Sapna • Stari Grad, Sarajevo • Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje • Usora • Vareš • Velika Kladuša • Vitez • Vogošća • Zavidovići • Žepče
Republika Srpska
Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška • Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi • Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče • Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak • Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad • Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš • Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići • Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci • Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik • Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica • Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik • Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trebinje&oldid=853055"