Orahov Do
| Orahov Do | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Ravno |
| Koordinate | 42°49′41″N 17°55′37″E / 42.828045°N 17.9269152°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 151 |
 | |
  Orahov Do Orahov Do na zemljovidu BiH | |
Orahov Do je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Nalazi se svega par kilometara od granice s Hrvatskom (oko 5 km od Slanoga), na uskoj cesti od jadranske obale prema Popovom polju.
Selo se prvi put spominje pod imenom Orahovec (Oraxouech) u jednome sudskome spisu iz 1284. godine kada jedan Orovac prijavljuje štetu na dubrovačkome sudu. Kasnije se selo spominje i u nekoliko dokumenata iz 15. stoljeća. Godine 1475. selo se naziva Rahov Do i u njemu se nalaze 23 obitelji.[2]
Godine 1687. Orahov Do su spalili Osmanlije, a 1692. uskoci su za vrijeme mise ondje ubili don Iliju Boškovića, strica Ruđera Boškovića. U selu je sačuvana obiteljska kuća Nikole Boškovića, Ruđerova oca.[2]
Mjesno stanovništvo selo naziva i Horahovi Do, a u povijesnim vrelima se nalazi i oblik Horahovo te potalijančeno ime Valle de Nucis. Službeni naziv sela je Orahov Do iako ga njegovi stanovnici najčešće nazivaju Orovi Do.[2]
Nedaleko od Orahova Dola nalazilos se selo Bjeljave koje je nastalo uz zemljišta u vlasništvu zavalskoga manastira koja su mjesni katolici uzimali u zakup. Bjeljave se nazivaju i Plitki Do.[2]
Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima Orahovi Do u kojoj je crkva, 3 sela i 40 katoličkih obitelji.[3]
Orahov Do nalazi se na predjelu Dubrave. 13. Humski zbornik bavi se Ruđerom Boškovićem, Orahovim Dolom u Dubravi, Zavali u Dubravi i dr.[4]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:
ukupno: 42
- Hrvati - 38
- Srbi - 4
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 151
- Hrvati - 151
- Dominik Andrijašević, hrvatski franjevac i biskup
- Nikola Bošković, hrvatski trgovac
- Benedikt Medvjedović, hrvatski franjevac i biskup
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.
- ↑ a b c d Vidović 2010, str. 294-295.
- ↑ Digitalni arhiv Infobiro.ba Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 22. travnja 2017.)
- ↑ Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. studenoga 2017. (Wayback Machine) HUMSKI ZBORNIK XIII (uz 300-godišnjicu rođenja Ruđera Boškovića), Datum objave: 5. rujna 2011. (pristupljeno 22. travnja 2017.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- Vidović, Domagoj. 2010. Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova. Folia onomastica Croatica. Zavod za lingvistička istraživanja HAZU. Zagreb. (19): 283–340
| |||||