Prijeđi na sadržaj

Šomođska županija (Kraljevina Ugarska)

Izvor: Wikipedija
Šomođska županija
Grb Šomođske
(Grb)
Šomođska županija
Sjedište županije Kapošvar
Broj stanovnika 365.961 (1910.)
Površina 6.675 km2
Šomođska županija


Šomođska županija (stariji hrvatski naziv: Šimeška županija,[1] nje. Komitat Somogy, mađ. Somogy vármegye, lat. Comitatus Somogiensis) je bila jedna od županija u Austro-Ugarskoj.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Ova županija graničila je s mađarskim županijama Zalskom na zapadu, Vesprimskom na sjeveru, Tolnanskom na sjeveroistoku i Baranjskom na jugoistoku te hrvatsko-slavonskom županijama Varaždinskom na jugozapadu, Bjelovarsko-križevačkom na jugu i Virovitičkom županijom na jugoistoku.

Prirodne granice su bile rijeka Drava na jugu te Blatno jezero i kanal Šijov na sjeveru.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Jedna je od županija koje su bile utemeljene među prvima u Kraljevini Ugarskoj. Utemeljena je u 11. stoljeću. Prestala je postojati 4. lipnja 1920., Trianonskim sporazumom.

Županiji je pripadao i grad Siófok sve do 1850-ih, a poslije je pripao Vesprimskoj županiji. Nakon drugog svjetskog rata je opet pripao Šomođskoj županiji. Sigetski kotar je također nakon 1945. pripao drugoj županiji, Baranjskoj županiji.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Početkom 20. st. se Šomođska županija dijelila na ove upravne podjedinice:

Kotari (járás)
Kotar Sjedište (székhely)
Barčanski Barča
Čurgujski Čurguj
Igalski Igal
Kapušarski Kapošvar
Lengyeltótski Lengyeltóti
Marcalinski Marcalin
Nagyatádski Nagyatád
Sigetski Siget
Tapski Tab
Urbani kotar (rendezett tanácsú város)
Kapuš

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio[2]:

Nacionalnost
Kotar Popis 1900. Popis 1910.
Mađari 310.320. 333.597
Nijemci 20.193 18.718
Hrvati 11.641 9.934
Toti 291 364
Rumunji 381 63
Rusini 8 4
Srbi 28 44
ostali * 2.724 3.237
  • Bošnjački Hrvati, šokački Hrvati, Vendi itd.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
  2. A magyar szent korona országainak 1910. évi népszámlálása; Budapest 1912, str. 22. – sporna je metodologija kojom su popisane nacionalnosti

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]