Jump to content

Agace ka Buffer

Kubijyanye na Wikipedia
Ikarita y’agace k'ibishanga muri iki gice cyo muri Kupuro, hagati y’icyerekezo cya Repubulika ya Kupuro mu majyepfo n’ amatsinda y’Abanyaturukiya mu buryo butemewe mu amajyaruguru y’igihugu.
Agace ka kijyambere ka kijyambere kumupaka wa Biyelorusiya na Polonye muri Brest hamwe n'uruzitiro rw'umutekano rugizwe n'amashanyarazi umurongo washyiriweho kugenzura inzira no kwerekana ibimenyetso by'nzira, zihuza gasanduku .

Agace ka buffer ni agace kitagira aho kibogamiye kari hagati y'ibihimba bibiri cyangwa byinshi by'ubutaka, ubusanzwe bukorana n'ibihugu . Bitewe n'ubwoko bw'igice cya buffer , ishobora gukorera mu karere kamwe cyangwa kuyihuza. Ubwoko busanzwe bwa agace ka buffer ni uduce twihariwe n'igisirikare, uduce duhana imbibi na zone zimwe na zimwe zibuza kworohereza itegeko Ryo gukoresha ubutaka(green belts). Uturere nk'utwo dushobora kuba tugizwe na leta yigenga, zigakora leta ya buffer.

Uturere twa Buffer dufite intego zitandukanye, politiki cyangwa izindi. Bishobora gushyirwaho kubw'impamvu nyinshi, nko gukumira ihohoterwa, kurengera ibidukikije, kurinda uturere n’ubucuruzi viva mu mpanuka z’inganda cyangwa ibiza, ndetse no gufunga za gereza. Uturere twa Buffer akenshi tuvamo uturere twinshi tudatuwe ubwabo twigaragaza cyane mubice byinshi byateye imbere cyangwa bituwemo n'abantu benshi kwisi. </link>[ <span title="An editor has requested that an example be provided. (October 2013)">urugero rukenewe</span> ]

Kubungabunga

[hindura | hindura inkomoko]
Ikimenyetso cyerekana akarere ka buffer umushinga wo gusana aho ku Kiyaga cya Hiawatha muri Minneapolis, Minnesota.

Kugira ngo zikoreshwe mu kubungabunga ibidukikije, hashyizweho akarere ka buffer mu buryo bwokuzamura no kurengera uduce tuyoboye tw'binyabuzima . Agace ka buffer k'ahantu harinzwe gashobora kuba kegereye impande zose zicyo gice,cyangwa gashobora kuba akarere gahuza ibice bibiri cyangwa byinshi birinzwe, bityo bikongerera imbaraga mu kubibyaza umusaruro. Agace ka buffer gashobora kandi kuba kimwe mubyiciro birinzwe (urugero icyiciro V cyangwa VI cya IUCN Ikingiwe) cyangwa gahunda yo gutondekanya (urugero NATURA 2000) bitewe nintego yo kubungabunga. [1] Ijambo 'buffer zone' ryabanje kumenyekana cyane mu kubungabunga umurage karemano n'umuco binyuze mu gukoresha mu gushyiraho amasezerano mpuzamahanga y’umurage wa UNESCO, kandi iryo jambo ryari rigamije gukoreshwa ku buryo bukurikira:

- Amasezerano y’umurage w’isi [2]

buffer

Agace ka buffer nimwe mubikorwa byiza byo kuyobora (BMPs). Agace ka buffer kagamije gukumira ingaruka z’ibidukikije cyangwa ingaruka mbi ku bantu, zaba cyangwa zitaba zigaragaza agaciro karemano by'umuco ubwako. [3] Akamaro n'imikorere y'igice cya buffer hamwe ningamba zikenewe zo kurinda, zikomokaho igitekerezo gishya mu bumenyi bwo kubungabunga ibidukikije kandi birashobora gutandukana cyane kuri buri rubuga. [4]

Imikorere y'ibidukikije yo kubungabunga

[hindura | hindura inkomoko]

Ubwiza bw’amazi yo hejuru y'ubutaka mu bihugu byinshi buragenda bwiyongera kubera gukoresha nabi ubutaka. [5] Nubwo agace ka buffer gafite ari gato, kazamura cyane ubwiza bwamazi mu buhinzi bitewe ningaruka zayo zo kuyungurura intungamubiri mumazi yo munsi y'ubutaka n'amazi yo hejuru.

Kubera ko imirima yatewe n'udukoko twinshi twica, tumwe muritwo dushobora kwinjira mumazi yo hejuru, amafi n'utundi tunyabizima two mu mazi birashobora kugerwaho n'ingaruka mbi, ibyo bikaba byanangiza ibidukikije.Buffer y'ibimera byagaragaye ko ari akayunguruzo keza ku myanda, cyane cyane imiti yica udukoko twangiza. [6] Iyo imiti yica udukoko yatewe hejuru, hashobora kubakwa ibimera kugirango bigabanye kwinjiza imiti yica udukoko mu mazi yo hejuru. Agace ka buffer karinda kandi ibyuma biremereye cyangwa uburozi gukwirakwira ahantu harinzwe . [7]

Gutuza ku nkombe z'umugezi

[hindura | hindura inkomoko]

Iyo inkombe z'inzuzi ziri hasi kubera imizi y'ibiti yinjira imbere mu nkombe z'umugezi uhagaritse, impande z'inkombe z'umugezi zigira ingaruka ku bikorwa by'imizi yavuzwe, kandi ubushobozi bwo kurwanya isuri buba hejuru kuruta iyo nta mizi y'ibimera. Ariko iyo inkombe z'umugezi ari ndende, imizi y'ibimera ntabwo yinjira cyane mu butaka, kandi n'ubutaka bw'inkombe z'ikiyaga ntibuba bukomeye. Ibyatsi bimera bishobora kugira uruhare muri bimwe, ariko mugihe kirekire, buffer y'ibimera ishobora gukemura neza ikibazo cy'izamuka ry'amazi n’isuri.

Gutura ku nkombe z'amazi

Ubushobozi bwo gushonga kwa buffer bushobora kugabanya kurengerwa k'ubutaka, no kongera amazi meza mu butaka. Binyuze mu kongera ibinyabuzima by'ubutaka no kunoza imiterere y'ubutaka, akarere ka buffer gashobora kugira ingaruka nziza kumikorere y'ububiko bw'amazi. Byongeye kandi, imizi y'ibihingwa ituma ubutaka bukomera, guhangana n’imivumba n’imvura, kugabanya isuri ku nkombe z’umugezi n’umwuzure, kandi bikagenzura neza isuri y’inkombe

Ibiryo byo mu gasozi hamwe n’aho biba

[hindura | hindura inkomoko]
Buffer y'inzuzi mu Ntara ya County, Iowa, irinda ibizenga

Uturere two mu nyanja twakoreshejwe ahantu henshi mu rwego rwo kurinda aho inyamaswa nyinshi zangizwa n’ibikorwa bijyanye no kwiyongera kw'abantu. Ibice bikikije akarere ka buffer birashobora kuba inyamaswa nyinshi, ibimera bishobora guhinduka ibiryo by'inyamaswa ntoya zo mu mazi . Agace ka buffer ubwako karashobora kandi gushyigikira ibikorwa byubuzima bwa amphibian n'inyoni zitandukanye. Ibimera n’inyamaswa bishobora kwimurwa cyangwa gukwirakwira nk'igisubizo cy'utwo turere, bityo bikongera urusobe rw’ibinyabuzima muri ako gace.

Ubushakashatsi bwakozwe mu 1998 bwerekana ko amoko n'umubare w'inyamaswa n'ibimera mu duce two ku nkombe ari byinshi ugereranije n'ibindi binyabuzima. [8] Kubera ubushobozi bwabo bwo gutanga amazi menshi, ubutaka bworoshye n'ikirere gihamye, inyamaswa nto nka Myotis na Martes zihitamo gutura kumugezi aho gutura mumisozi. [9] Agace ka buffer gashobora kandi gutanga ibyiza by'ibidukikije byo gutura mu misozi miremire, ijyanye n’imibereho y'utunyamasyo mu mazi meza, bigatuma ahanini zishingiye ku gishanga . [10] Urwego rwo kurinda uturere twa buffer ruzagira ingaruka z’imiterere y’ibinyabuzima n’ibikururuka hasi, kandi imicungire y’ibidukikije y’imiterere y’igishanga gikikije akarere ka buffer ni ngombwa cyane.

Gutanga agaciro keza

[hindura | hindura inkomoko]

Nk'igice cy'ingenzi cy'akarere k’imigezi, uturere tw'ibimera tugizwe n'amoko y'ubutaka butandukanye, kandi imiterere yo guhuza ubutaka n'amazi bizamura agaciro k'ibibaya by'inzuzi biro ku butaka. Buffer y'inzuzi ikungahaye ku mutungo w’ibimera, n'igishanga, ubwatsi n’ibinyabuzima by’amashyamba bituma imiterere y'ubutaka Ina myiza. Byongeye kandi, imyidagaduro imwe n'imwe ishobora kubakwa muri nice bihehereye kugirango itange imibereho myiza y'abaturage cyangwa ba mukerarugendo no kuzamura imibereho myiza y'abantu.

Muri gice gihehereye, ibiti bigera kuri metero 6 z'uburebure bizamura cyane agaciro k'ubutaka nyaburanga. [11] Ibi biti birebire bifite amashami n'amababi meza, cyane cyane igihagararo cyacyo kigororotse, bigatuma gifite agaciro keza cyane. Ubwoko bumwebumwe bwibiti byamabara birashobora guterwa kumpande zombi z'inzuzi hamwe n'ubukerarugendo ni agaciro nyaburanga kugirango bitezimbere agaciro Nyaburanga k'ahantu. Ishyirwaho ry’ibimera muri gice gihehereye rishobora kongera ubutaka bw'icyatsi, guteza imbere amashyamba, ubwiza Nyaburanga bw'ibidukikije ,buzamura imibereho myiza y'abaturage, imiterere y' butaka n'umumaro wabwo . Mugushimangira akamaro ka zone buffer, abaturage baho bashobora gushishikarizwa kugira uruhare mukurinda no gucunga icyo gice cya buffer, kandi bagashyiraho ibirindiro bikikije akarere ka buffer kugirango birusheho kugira umutekano Kandi mwiza.

  • Leta ya Buffer
  • Buffer
  • Agace ka gisirikare (DMZ)
  • Umukandara w'icyatsi kibisi
  • Werurwe
  • Agace kamwe
  • Umukandara umenagura (geopolitike)
  • Umuryango w’abibumbye Buffer muri Kupuro
  1. A–Z of Areas of Biodiversity Importance: Buffer Zones
  2. "International Expert meeting on World Heritage and buffer zones". UNESCO World Heritage Convention. Retrieved 24 Nov 2010. Background and contents
  3. Martin, Oliver, and Piatti, Giovanna (ed.) World Heritage and Buffer Zones, International Expert Meeting on World Heritage and Buffer Zones Davos, Switzerland 11 – 14 March 2008 (Paris: UNESCO, 2009)
  4. Ebregt, Arthur and de Greve, Pol, Buffer Zones and their Management: Policy and Best Practices for Terrestrial Ecosystems in Developing Countries (Wageningen: Netherlands Ministry of Foreign Affairs, 2000)
  5. : 559. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  6. : 175–184. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  7. : 257–266. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  8. : 195–225. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  9. : 14–23. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  10. : 1365–1369. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)
  11. : 103–111. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (help); Missing or empty |title= (help)