Divlji kupus
| kupus divlji | |
|---|---|
| |
| Bijeli kupus | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Brassicales |
| Porodica: | Brassicaceae |
| Rod: | Brassica |
| Vrsta: | B. oleracea |
| Dvojni naziv | |
| Brassica oleracea L. | |
Divlji kupus (Brassica oleracea) je dvogodišnja vrsta biljke iz familije kupusa (Brassicaceae). Genetički je veoma srodna sa nekoliko vrsta iz roda Brassica, a kao osnovna karakteristika sličnosti uzima se isti broj hromozoma (n = 9).
Prirodni areal rasprostranjenja divljeg kupusa i srodnih biljaka obuhvata krečnjačke stene na obalama Mediterana i zapadne Evrope. Sama vrsta Brassica oleracea rasprostranjena je na obalama severne Španije, zapadne Francuske i južne i jugoistočne Britanije[1]. Usled duge istorije gajenja i kultivisanja ove vrste areal je proširen na teritorije svih kontinenata. Pojedine gajene sorte ove vrste su jednogodišnje ili višegodišnje.
Divlji kupus u prvoj godini formira „glavicu"[2] — skraćeno stablo sa gustom rozetom izgrađenom od velikih i debelih listova, u kojima se skladišti velika količina vode. Tokom druge godine, uskladištena voda i hranljive materije iz glavice koriste se za dalji rast stabla. Donji listovi su široki, plavičastozeleni, gornji su duguljasti, po obodu naborani. Stablo u drugoj godini je u stvari drška cvasti (klasa), visine do 1,7 m[2], zadebljala pri osnovi. Cvetovi su brojni, žute boje.
Iako se generalno smatra da se divlji kupus uzgaja više hiljada godina, o ovom uzgoju pre antičkog doba nema mnogo podataka. Teofrast je pisao o tri tada poznate sorte kupusa: divljem kupusu, kupusu sa glatkim listovima i kupusu sa naboranim listovima[3].
Do danas je uzgojen veliki broj sorti (kultivara) divljeg kupusa, koje se mogu razvrstati u sedam grupa (koje kod nekih autora imaju taksonomski status podvrste):
- grupa Acephala, ili B. oleracea var. acephala, u koju spada raštan (raštika)
- grupa Alboglabra, ili B. alboglabra, u koju spada kai-lan (kineski brokoli)
- grupa Botrytis, ili B. oleracea var. botrytis, u koju spadaju karfiol i romanesko
- grupa Capitata, ili B. oleracea var. capitata, B. oleracea var. bullata i B. oleracea var. sabauda, u koju spadaju kupus, crveni kupus, kelj
- grupa Gemmifera, ili B. oleracea var. gemmifera, u koju spada prokelj
- grupa Gongylodes, ili B. oleracea var. gongylodes, u koju spada keleraba
- grupa Italica, ili B. oleracea var. italica, u koju spada brokoli
Pojedini autori smatraju da nisu sve gajene sorte kupusa nastale od vrste B. oleracea, pa navode vrstu B. montana kao moguću roditeljsku vrstu za kelj i kupus, vrstu B. rupestris za kelerabu, a vrstu B. montana za karfiol i brokoli[4].
-
kupus -
kelj -
karfiol -
brokoli -
prokelj -
keleraba -
kuvani raštan -
kai-lan
.jpg?lang=sh)
- ↑ Rakow G. 2004. Species Origin and Economic Importance of Brassica. In: Pua EC, Douglas CJ. (eds) Springer. ISBN 3-540-20264-1
- ↑ 2,0 2,1 Nikolić V. 1972. Rod Brassica L. U: Flora SR Srbije III (urednik Josifović M).
- ↑ Zohary & Hopf 2000: str. 199
- ↑ Snogerup S. 1980. The wild forms of the Brassica oleracea group (2n = 18) and their possible relations to the cultivated ones. In: Tsunoda S, Hinata K, Gomez-Campo C (eds) Brassica corps and the wild allies, biology and breeding. Japan Scientific Societies Press, Tokyo. pp 121—132.
- Zohary, Daniel; Hopf, Maria (2000). Domestication of Plants in the Old World: The Origin and Spread of Cultivated Plants in West Asia, Europe, and the Nile Valley. Oxford University Press. str. 199-. ISBN 978-0-19-850357-6.