Doglodi
| Doglodi | |
|---|---|
 Zračni snimak iznad dijelova općine Sarajevo Novi Grad. Predgrađa su Doglodi, Azići i Stup. | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Vrhbosanska županija |
| Općina/Grad | Ilidža |
| Koordinate | 43°50′58″N 18°18′06″E / 43.8495°N 18.3018°E |
 | |
  Doglodi Doglodi na zemljovidu BiH | |
Doglodi su sarajevsko naselje. U blizini su naselja Osjek (jugozapadno), Dolovi (zapadno), ušće Miljacke u Bosnu (sjeverno), vojarna Rajlovac (sjeveroistočno), Briješće Polje (sjeveroistočno), Azići i Stup (jugoistočno), Otes (južno). Sa zapadne strane, pružajući se od jugozapada ka sjeverozapadu granicu Dogloda čine rijeke Dobrinja i Bosna u koju se ulijeva Dobrinja. S istočne strane, pružajući se u istom smjeru, granicu Dogloda čini rječica Miljacka. Glavna prometnica je Bojnička. Nekada su Doglodi bili koji su postalo prigradsko naselje. Danas je u sastavu općine Ilidža. Prije rata u Bosni i Hercegovini bio je na glasu kao dio Sarajeva u kojem je velik broj Hrvata katolika. Ratne nepogode pridonijele su smanjenju broja katolika u Sarajevu i okolici. Jedni su starinske starosjedilačke obitelji, s tradicijom u dalekoj prošlosti. Drugi su novijeg postanja. To su bile obitelji većinom iz Hercegovine, koji su došle u Sarajevo zbog posla. Velika poduzeća kao Famos iz Hrasnice i Energoinvest prije rata su imala mnogo zaposlenika Hrvata.[1]
Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Doglod u župi Sarajevo, s 1 katoličkom kućom i 15 katolika.[2][3]
Zbog brojne zajednice Hrvata, Doglodi su stoga bili jednim od djelova Sarajeva odnosno BiH koje je bilo pod nadzorom HVO-a. Hrvati su se ovdje samoorganizirali u obrani Bosne i Hercegovine. Zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom bilo je nužno političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva. Doglodi su bili dio teritorijalno-administrativne zajednica hrvatskog naroda u BiH, Hrvatske zajednice Vrhbosne, osnovane siječnja 1992. godine.[4] Poznat je bio HVO Sarajevo,[1] a na području Dogloda djelovao je HVO na čelu s predsjednikom Velimirom Marićem. Jeseni 1992. Glavni stožer Armije BiH planirao je vojnu operaciju Koverat, kojom bi deblokirali Sarajeva. Međutim, srpske su snage prve napale. Prvo su zauzele Doglode a potom u jakom topničko-tenkovsko-pješačkom napadu koji je trajao od 1. do 4. prosinca 1992. osvojile su Otes.[5] Bošnjački napad na Hrvate i obračun s nedužnim Hrvatima koji su branili Sarajevo i držali strateški važni položaj pokraj zračne luke nije pružio viziju lijepe budućnosti Hrvatima i katolicima.[1]
U Doglodima je mali nogometni stadion na kojem nastupa NK SAŠK 1910 Napredak Sarajevo.
 |
Izvore u ovom članku treba wikipedizirati. (Rasprava)Izvore treba navesti u skladu s preporukama. Potom uklonite ovaj predložak. |
| Godina | Ukupno | Bošnjaci | Srbi | Hrvati | Ostali |
|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | ~5520 | n/a | n/a | n/a | n/a |
| 1981.[7] | 954 | 42 | 308 | 485 | 119 |
| 1971.[8] | 857 | 26 | 265 | 554 | 5 |
- ↑ a b c Večernji list BiH Zlatko Tulić: Nekada naselje Hrvata s pet tisuća katolika, danas je prepolovljeno, 5. lipnja 2011. (pristupljeno 25. veljače 2018.)
- ↑ Taračin Do i okolica Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. travnja 2019. (Wayback Machine) Povijest JODA (pristupljeno 16. ožujka 2019.)
- ↑ Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37.-38.
- ↑ Susreti, 9. godišnjak. Domagoj Tomas: Student na braniku Herceg-Bosne, Matica hrvatska, ogranak Matice hrvatske u Grudama, str. 196, ISSN 2303-5072, Grude, 2015.
- ↑ Vojna povijest Akcija „Koverat” - prosinac 1992. godine, 22. travnja 2016. (pristupljeno 19. listopada 2018.)
- ↑ https://www.opcinailidza.ba/test/uploaded/3_4.pdf stranica 21
- ↑ https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf stranica 117
- ↑ https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf stranica 91