Prijeđi na sadržaj

Druga Vlada Republike Hrvatske

Izvor: Wikipedija
Josip Manolić, drugi predsjednik Vlade RH

Druga Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. Predsjednik Vlade bio je Josip Manolić. Njenj mandat su obilježili neki od najvažnijih događaja u modernoj hrvatskoj povijesti, prije svega vezanih uz raspad SFRJ i proces stvaranja Hrvatske kao suverene i neovisne države, ali i dramatični događaji koji će na kraju dovesti do Domovinskog rata.

Izabrao je isti saziv Hrvatskog sabora kao i prethodnu vladu, a u kome je HDZ imala aposlutnu većinu, te je, kao i prethodna bila većinska, odnosno jednostranačka vlada, te je velikim dijelom naslijedila njene kadrove. Okolnosti u kojima je izabrana su, međutim, bile dramatične; samo nekoliko dana prije je na područjima Hrvatske sa srpskom većinom izbila Balvan revolucija, a JNA počela stavljati do znanja da će spriječiti pokušaje hrvatskih vlasti da na pobunjenim područjima uspostavi red. Hrvatske vlasti na čelu s predsjedniko Tuđmanom su izborom nove vlade namjeravali simbolički pokazati da se Hrvatska, tada još uvijek formalno jedna od republika SFRJ, s time ne slaže. Dotadašnji premijer Stipe Mesić je izabran za hrvatskog člana Predsjedništva SFRJ, nakon što je odlukom Sabora bio smijenjen Stipe Šuvar, a za novog premijera je izabran Manolić. Jedna od najvažnijih kadrovskih promjena je, pak, bio dolazak Martina Špegelja na mjesto ministra obrane; on je, kao nedavno umirovljeni general JNA i kandidat SKH-SDP na prvim demokratskim izborima trebao signalizirati spremnost hrvatske vlade da se počne sa pripremama za eventualni oružani sukob, koji bi uključio i odupiranje JNA, kao i da bi tome mogli doprinijeti i kadrovi koji su donedavno bili dio jugoslavenskog komunističkog establišmenta. Ti su napori, koji su išli paralelno sa radikalizacijom dijela srpske zajednice i nizom oružanih incidenata koji će u ljeto 1991. dovesti do krvoprolića, doveli do stvaranja Zbora narodne garde kao nukleusa buduće Hrvatske vojske.

Kada je krajem 1990. godine u Hrvatskoj donesen novi, tzv. Božićni ustav, njime je uveden tzv. polupredsjednički sustav te je Manolićeve vlada postala formalno odgovorna ne samo saboru, nego i predsjedniku, te je time velikim dijelom izgubila svoj formalni autoritet, uglavnom sprovodeći odluke koje je prije toga bio donio Tuđman. Za vrijeme njenog mandata je Hrvatska održala 19. svibnja 1991. referendum o nezavisnosti, a potom je 25. lipnja proglasila, istovremeno sa susjednom Slovenije. U obje države je to dovelo do oružanog sukoba; za razliku od Slovenije, čija je Teritorijalna obrana uspjela brzo poraziti JNA, u Hrvatskoj se to nije dogodilo, te je sukob počeo sve sporo, ali neumitno eskalirati. Odmah na samom početku je Špegelj smijenjen s mjesta ministra obrane, isto kao i ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac. Njih su zamijenili kratoktrajni ministri Šime Đodan i Onesin Cvitan, koji će također i sami brzo biti smijenjeni.

Ozbiljnost situacije, u kojoj su hrvatske vlasti počele gubiti teritoriju, je potakla Tuđmana i HDZ da sastave novu vladu, koja će postati poznata kao tzv. Vlada demokratskog jedinstva na čelu s Franjom Gregurićem.

Sastav

[uredi | uredi kod]
Ime i prezime Funkcija Vrijeme obnašanja dužnosti
Josip Manolić predsjednik 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991.
Bernardo Jurlina potpredsjednik Vlade 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991.
ministar rada, socijalne skrbi i obitelji
dr sc. Franjo Gregurić potpredsjednik Vlade 8. studenog 1990. do 17. srpnja 1991.
dr. sc. Mate Babić potpredsjednik Vlade 24. kolovoza 1990. do 8. studenog 1990.
dr. sc. Milan Ramljak potpredsjednik Vlade 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991.
dr. sc. Stjepan Zdunić ministar društvenog planiranja
dr. sc. Božo Udovičić ministar energetike i industrije
dr. sc. Marijan Hanžeković ministar financija
Milan Hrnjak ministar građevinarstva, stambeno-komunalnih poslova i zaštite čovjekove okoline
Hrvoje Hitrec ministar informiranja
Milovan Šibl ministar informiranja
dr. sc. Davorin Rudolf ministar inozemnih poslova 3. svibnja do 17. srpnja 1991.
ministar pomorstva 3. svibnja do 17. srpnja 1991.
dr. sc. Frane Vinko Golem ministar inozemnih poslova
mr. sc. Zdravko Mršić ministar inozemnih poslova
ministar u Vladi
dr. sc. Šime Đodan ministar obrane
Ivan Tarnaj ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
dr. sc. Branko Babac ministar pravosuđa i uprave
dr. sc. Josip Božičević ministar prometa i veza
akademik Vlatko Pavletić ministar prosvjete, kulture i športa
Marin Črnja ministar rada, boračkih i invalidskih pitanja
mr. sc. Petar Kriste ministar robnog prometa
Janko Vranyczany-Dobrinović ministar turizma
dr. sc. Zvonimir Medvedović ministar u Vladi
Dragutin Kalogjera ministar u Vladi
Gojko Šušak ministar u Vladi
dr. sc. Onesin Cvitan ministar unutarnjih poslova
Josip Boljkovac ministar unutarnjih poslova
Branko Bergman ministar vodoprivrede
general pukovnik Martin Špegelj ministar za narodnu obranu
dr. sc. Andrija Hebrang ministar zdravstva
dr. sc. Osman Muftić ministar znanosti, tehnologije i informatike
Vjenceslav Cvitan tajnik Vlade

Povezano

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]