Prijeđi na sadržaj

Kouvola

Izvor: Wikipedija
Kouvola
Pješačka zona -Manski
Pješačka zona -Manski
Pješačka zona -Manski
Koordinate: 60°52′N 26°42′E / 60.867°N 26.700°E / 60.867; 26.700
Država  Finska
Regija Kymenlaakso
Vlast
 - gradonačelnik Lauri Lamminmäki
Površina
 - Ukupna 2,558.24 km²[1]
Stanovništvo (2015.)
 - Grad 86,453[1]
 - Gustoća 33.8 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Službene stranice
www.kouvola
Karta
Kouvola na mapi Finske
Kouvola
Kouvola

Kouvola je grad i općina na jugoistoku Finske od 86,453 stanovnika[1] i po tom je 10 po veličini u zemlji.[2]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Kouvola leži u u Regiji Kymenlaakso, udaljena 134 km sjeveroistočno od Helsinkija, i pedesetak kilometara od Kotke i Finskog zaljeva.

Kouvola je grad u kom se nalazi lokalitet Pilana i vodenica Verla uvršten na UNESCO-vu Listu svjetske baštine u Evropi.[2]

Velika atrakcija je zabavni park - Tykkimäki, a pored grada se nalazi Nacionalni park Repovesi.[2]

Historija

[uredi | uredi kod]

Nova Kouvola je osnovana 1. januara 2009. spajanjem Anjalankoskija, Elimäkija, Jaale, Kuusankoskija, Valkeale i stare Kouvole, u tom času bila je 10 grad u Finskoj po veličini sa gotovo 90 000 stanovnika.[3]

Nukleus te nove općine i grada bile su općine Elimäki, Iitti i Vehkalahti, od kojih su tih šest općina odvojile i postale nezavisne.[3]

Kraj 18. vijeka bio je historijski značajno vrijeme, nakon potpisivanja Aboskog mira 1743. Rijeka Kymijoki postala je granica između Kraljevine Švedske i Carske Rusije, to je bilo doba rađanja Finske autonomije, koja je ostvarana stvaranjem Velikog Vojvodstva Finska 1809.[3]

Anjalankoski

[uredi | uredi kod]

Anjalankoski je nastao spajanjem općina Anjala i Sippola - 1975., nakon tog je 1. januara 1977. dobio i status grada.[3] Nukleus iz kog je nastao bila je Općina Elimäki od koje se odvojio 1863., dok se druge strane Sippola odvojila od Općine Vehkalahti 1861.[3]

Anjalankoski ima historijski značaj za Finsku, jer je tu krajem 18. vijeka započeo proces borbe za nezavisnost, udruživanjem nezadovoljnih oficira u Savez Anjala.[3]

Historija tog nekadašnjeg grada i općine, vezana je uz plemstvo i njihove dvorce. Tako je nekad čitav teren na zapadnoj strani rijeke Kymijoki pripadao porodici Wrede. Do tog je došla tako što je njihov predak konjički kapetan Henrik Wrede u bitci 1605., spasio život švedskom kralju Karlu IX, pa je on nekoliko godina iza tog njegovoj udovici donirao parohije Anjalu i Elimäki.[3]

Zemlja na Istočnoj strani rijeke pripadala je porodici Creutz, koja je 1649. dobila na dar selo Sippola od kraljice Kristine.[3]

Elimäki i Jaala

[uredi | uredi kod]

Elimäki je još krajem 15. vijeka bio samostalna administrativna jedinica, sa vlastitim sudom i policajcem, ali je vjerski podpadao pod parohiju Loviisi.[3]

Parohija Elimäki osamostalila se zajedno sa parohijama Anjala i Ruotsinpyhtää dekretom finskog senata od 13. aprila 1863., to je provedeno u djelo tek 1. maja 1865.[3]

Elimäki je svoje prvo Općinsko vijeće osnovao 8. marta 1868.[3]

Jaala je nekada billa dio Općine Iitti, a od 1879. postala je samostalna općina.[3]

Kouvola

[uredi | uredi kod]

Kouvola je bila selo sve dok nije izgrađena željeznička pruga do Sankt Peterburga i željeznička stanica 1875. u kojoj se zbog tog jer je bila raskrsnica, zaposlilo puno ljudi.[3]

Kouvola je nekad bila dio Općine Valkeala, od 1917. ima polutonomni status, a od 1922. je samostalna općina, tako da je već 1923. dobila status trgovišta, a 1960. i status grada, odtad je administrativno - trgovački centar tog kraja.[3]

Kuusankoski

[uredi | uredi kod]

Kuusankoski je osnovan 1921., spajanjem dijelova Općina Iitti i Valkeala.[3] Kuusankoski je dobio status trgovišta 1957. a nakon toga 1973. i status grada.[3]

Industrijski pogoni počeli su nicati na granici Iittija i Valkeale 1872, kad su podignute dvije tvornice papira, pored slapova Kuusankoski na Rijeci Kymijoki. Nakon tog je 1897. podignuta i treća tvornica na slapovima Voikkaankoski. Te su se tvornice spojile 1904. i postale velika korporacija, danas su dio multinacionalne kopanije UPM-Kymmene.[3] Spajanje tih tvornica dovelo je posredno do formiranja Općine Kuusankoski.[3]

U septembru 1920., 14 odbornika iz industrijskih naselja Kuusankoski, Kymintehdas i Voikkaa iznjeli su stav svoje mišljenje u Općinskom vijeću Valkeale i Iittija da bi ta naselja, trebalo izdvojiti i od 1. januara 1921. formirati Općinu Kuusankoski.[3]

Valkeala

[uredi | uredi kod]

Valkeala je osnovana 1631. ostala je prilično čudna ruralna zajednica, to je bio razlog što su se Kuusankoski i Kouvola, koje su imale nešto industrije i željeznicu, htjele osamostaliti. [3]

Privreda i transport

[uredi | uredi kod]

Kouvola je grad drvne industrije, koja posljednjih dekada proživljava krizu, pa je najveći poslodavac u gradu finska vojska, jer su tu stacionirane karelijanska brigada i pješadijski puk Utti.[2]

Kouvola je u Finskoj poznata kao grad - željeznice, jer je ona zapadni terminal Transsibirske pruge, pored toga je i značajno finsko čvorište. Iz Kouvole ide vlak - Allegro za Sankt Peterburg koji preveze putnike za samo 2 h i 20 min.[2]

Kouvola leži na trasi autoputa A6 i A15.[2]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Kouvola (Municipality)” (engleski). City population. Pristupljeno 06. 11. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 „Kouvola Info” (engleski). Kouvolan. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 06. 11. 2015. 
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 3,17 3,18 3,19 „History” (engleski). Kouvolan. Pristupljeno 06. 11. 2015. [mrtav link]
  4. 4,0 4,1 4,2 „Ystävyyskaupungit” (finski). Kouvola. Pristupljeno 06. 11. 2015. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]