Ljuti Dolac
| Ljuti Dolac | |
|---|---|
 Crkva sv. Ane | |
| Regija BiH | Zapadna Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Široki Brijeg |
| Koordinate | 43°19′N 17°42′E / 43.31°N 17.70°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 1479 |
 | |
  Ljuti Dolac Ljuti Dolac na zemljovidu BiH | |
Ljuti Dolac je naseljeno mjesto u Gradu Širokom Brijegu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1] Nalazi se u zapadnoj Hercegovini, oko 10 km jugoistočno od Širokog Brijega. Prema popisu iz 2013. godine, u Ljutom Docu je živjelo 1479 stanovnika.
| Ljuti Dolac | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 1488 (99,46 %) | 1425 (99,58 %) | 1699 (99,70 %) | |||
| Srbi | 6 (0,40 %) | 5 (0,34 %) | 1 (0,05 %) | |||
| Muslimani | 0 | 0 | 0 | |||
| Jugoslaveni | 0 | 0 | 1 (0,05 %) | |||
| ostali i nepoznato | 2 (0,13 %) | 1 (0,06 %) | 3 (0,17 %) | |||
| ukupno | 1496 | 1431 | 1704 | |||
| Ljubotići | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 1478 (99,93 %) | |||||
| Srbi | 0 | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 1 (0,07 %) | |||||
| ukupno | 1479 | |||||
Spomenik poginulim hrvatskim vitezovima iz II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata u Ljutom Docu se sastoji od 15 kamenih granitnih ploča, a na svakoj ploči je fotografija i ime i prezime hrvatskog bojovnika. Uz mramorne ploče se nalazi i mramorni stup s ispisanih 166 imena poginulih u II. svjetskom ratu. Spomenik je podignut 1998. godine.[3]
Zaštitnica župe Ljuti Dolac je sveta Ana, majka Blažene Djevice Marije. Župa ima dva naselja u pastoralnom djelovanju, uz Ljuti Dolac tu su još i Biograci. Ljuti Dolac je dugo bio ispruženi tzv. Klin župe Blato (Čerigaj), a danas poznatije kao župa Široki Brijeg. Od ove matične župe Ljuti Dolac se odvojio 1864. godine. Osnivanjem župe Kruševo 1924. godine župa Ljuti Dolac se prvi put dijeli, a 1966. godine od ove župe se odvojila, a kasnije i osamostalila župa Jare i župa Ljuti Dolac je konačno dobila granice u kojima se danas nalazi. Današnju crkvu je od 1883. do 1890. sagradio fra Ivan Vasiljević. U potpunosti je obnovljena je 1920. godine. Zalaganjem fra Marka Dragićevića crkva je proširena. Od stare crkve je ostalo samo pročelje i dva uzdužna zida glavne lađe u dužini 19 metara, a visina dograđenog zvonika je 33 metra.
- Tihomir Mišić, časnik HVO-a, junak Domovinskog rata u BiH.[4]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. srpnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2010. Pristupljeno 17. veljače 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Darko Juka: Pogibija Tihomira Mišića - tko je kriv, VP, magazin za vojnu povijest Večernjeg lista, br. 8 (studeni 2011.), str. 65.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
| |||||