Idi na sadržaj

Marinko Čavara

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Marinko Čavara
10. predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti
9. februar 2015 – 28. februar 2023.
PrethodnikŽivko Budimir
NasljednikLidija Bradara
Lični podaci
Rođenje
Marinko Čavara

(1967-02-02) 2. februar 1967 (57 godina)
Busovača, SFRJ
EtnicitetHrvat
Politička strankaHDZ BiH
SupružnikIvanka Čavara
DjecaMonika, Bruno i Marko Čavara
ObrazovanjeUniverzitet u Zenici
VjeraRimokatolička vjera

Marinko Čavara (rođen 2. februara 1967) jest bosanskohercegovački političar. Od 2015. do 2023. godine je obavljao funkciju predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Potpredsjednik je Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) od 2015, a član te stranke od 1990.

Mladost

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 2. februara 1967. u srednjobosanskoj općini Busovača, kao sin Anđe i Nike Čavare. U tom gradu je 1981. završio osnovnu i 1985. završio srednju mašinsku školu. Upisao se na Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici 1987, a 1991. diplomirao.

Nakon što je diplomirao radio je kao profesor mašinske skupine predmeta mašinstva i fizike u srednjoj školi u Busovači. Iduće godine postao je direktor pošte. U vrijeme rata u BiH radio je kao općinski povjerenik za ratnu proizvodnju i djelatnike ratne proizvodnje za Srednju Bosnu, a bio je i načelnik općinske Civilne zaštite.

Politička karijera

[uredi | uredi izvor]

Marinko Čavara je od 1990. član Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), a 1994. i 1995. bio je član predsjedništva te bosanskohercegovačke stranke, a 2015. je izabran za potpredsjednika HDZ-a BiH.

Nakon rata u Bosni i Hercegovini, Marinko Čavara je 1996. postao ministar prometa i veza Srednjobosanskog kantona. Na toj funkciji je bio sve do 2001, kada je ukinuto to ministarstvo. U to vrijeme on je između 1997. i 2000. bio i član Općinskog vijeća grada Busovače. Imenovan je za zamjenika direktora Puteva Srenjobosanskog kantona 2001, a kasnije za direktora tog preduzeća.

Obavljao je tu funkciju sve do 2005, kada je postao savjetnik tadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Iva Mira Jozića.

Na toj funkciji je bio sve do općih izbora u Bosni i Hercegovini 2006, kada je postao zastupnik u Predstavničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine. I na općim izborima u Bosni i Hercegovini 2010. Čavara je izabran za zastupnika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. I na općim izborima 2014. Čavara je izabran za tu funkciju, te je obavljao do februara 2015.

Na funkciju predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, koju i danas obavlja, izabran je 9. febuara 2015.

Predsjednik Federacije BiH

[uredi | uredi izvor]

U novembru 2014. za predsjednika Federacije BiH, predložila ga je njegova stranka, HDZ BiH, koja je imala većinu hrvatskih izaslanika u Domu naroda PFBiH.[1] Čavara je 2. decembra 2014. imenovan dopredsjedateljem Zastupničkog doma PFBiH, uz Sašu Mitrovića iz DF-a i s Edinom Mušićem iz SDA kao predsjedateljem.[2] Na toj dužnosti ostao je nešto duže od dva mjeseca kada je 9. februara 2015. izabran za predsjednika Federacije BiH. Na dužnost potpredsjednika izabrani su Melika Mahmutbegović iz SDA i Milan Dunović iz DF-a. U prvom postupku Zastupnički dom PFBiH dao im je podršku, ali su u Domu naroda ostali bez podrške srpskog kluba, zbog čega je ponovljen izborni postupak. U ponovljenom postupku ponovno su dobili podršku većine u Zastupničkom domu, ali bez podrške srpskog kluba u Domu naroda. Međutim, prema Ustavu FBiH u ponovljenom postupku za izbor dovoljna je podrška jednog od domova.[3]

Porodica

[uredi | uredi izvor]

Marinko Čavara je oženjen s Ivankom Čavarom i ima troje djece: kćerku Moniku i sinove Brunu i Marka.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Vlada kupila Budimiru Audi A6 od 102.000 KM - Vecernjak.net[mrtav link]
  2. ^ "Novo vodstvo: Čavara (HDZ), Mušić (SDA) i Mitrović (DF)". www.vecernji.ba. Pristupljeno 6. 2. 2016.
  3. ^ "Federacija BiH mogla bi dobiti novu Vladu u idućih desetak dana". www.vecernji.ba. Pristupljeno 6. 2. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]