Menstruacija
Ovarijski ciklus
Krivulja temperature
Izlučivanje hormona hipofize (FSH i LH)
Izlučivanje hormona jajnika
Menstruacija, mjesečnica (ijek.) ili mesečnica (ek.), mjesečno krvarenje do kojeg dolazi pod utjecajem žlijezda s unutarnjim lučenjem, pri čemu se sluznica maternice koja je bogata krvnim žilama svaki mjesec priprema za primitak oplođenog jajašca i ako se to dogodi dolazi do trudnoće, u protivnom sluznica "odumire" i izbacuje se krvarenjem. Krvarenje je posljednja faza menstrualnog ciklusa čije je prosječno trajanje 28 dana, a prvi dan se računa od početka krvarenja. Mjesečnica je prirodna pojava, a ne bolesno stanje.
Prva menstruacija naziva se menarha i prve mjesečnice često su neuredne, a s vremenom se normaliziraju. Djevojčice prvu menstruaciju dobivaju između 9. i 16. godine. Krv može biti gusta ili tamno smeđe boje, a količina krvi koja se gubi menstruacijom određena je hormonalnom ravnotežom do koje dolazi tek nakon nekoliko godina od prve menstruacije. Kod većine žena mjesečnice postaju redovite oko dvadesete ili dvadesetdruge godine, a kod nekih tek nakon poroda. Taj pubertetski razvoj kod djevojčica traje otprilike četiri godine, a započinje promjenama na tijelu. Trbuh postaje zaobljeniji, a struk uži. Kako se mliječne žlijezde povećavaju dojke se ispupčuju, areola bradavica povećava, pojavljuju se dlačice ispod pazuha i na genitalnim organima, prvo u stražnjem dijelu stidnice, kasnije na stidnoj kosti. Mijenjaju se i genitalni organi, velike usne rastu i odvajaju se od malih koje su ipod njih. Prva menstruacija je glavni znak sazrijevanja ženskih spolnih organa.
Žene u prosjeku gube svakog mjeseca 50 do 100 g krvi i organizam taj nedostatak brzo nadoknadi ukoliko menstruacije nisu suviše česte ili suviše obilne. Uobičajeno trajanje ciklusa računa se od 23 do 35 dana, a samo krvarenje može trajati od tri do sedam dana.
Između 20. i 30. godine života žena dostiže najveću plodnost, ali često pate od bolnih menstruacija. Jedan broj žena prije i za vrijeme mjesečnice osjeća neugodne bolove u donjem dijelu trbuha ili u području bubrega.
U dobi od 40 godina povećava se broj žena s neredovitim menstruacijama, a nakon 45. godine na 50%. Menstruacije traju kraće ili duže i postaju nepredvidljive. Mogu nestati i na nekoliko mjeseci, pa se ponovno pojaviti, krvarenje može biti vrlo slabo ili pak postati vrlo jako. U toj dobi 10% žena pati od menoralgije kod kojeg krvarenje traje duže od 7 dana, a prisutni su i ugrušci krvi.
U pedesetim godinama života u pravilu nastupa menopauza. Zadnji menstruacijski ciklus neke žene imaju s 40. godina, a druge mogu imati redovite menstruacije do 58. godine. Tijekom menopauze sazrijevanje folikula se usporava i postaje rjeđe, sve dok jajnici ne prestanu raditi. Liječnici računaju da je žena u menopauzi kada nakon 40. godine života menstrualni ciklus nestane od 6 do 12 mjeseci.
Žene za vrijeme menstruacije i upijanje menstrualne krvi danas koriste:
- higijenske uloške - mogu se koristiti uvijek, imaju veću moć upijanja.
- tampone - omogućuju ženama slobodno bavljenje sportom, nema neugodnih mirisa, ali ih treba izbjegavati u slučaju infekcija rodnice i upoznati se s opašnošću od toksičnog šoka.
Računa se da više od 70% žena pate od predmenstrualnog sindroma, a većina žena u zapadnom svijetu (anglosaksonska i njemačka literatura navodi 40%). Stres jedan od važnijih uzroka i pod njegovim utjecajem je najizraženiji, dok su promjene prije menstruacije gotovo neprimjetne ukoliko žene borave u mirnoj okolini koja opušta.
Problem predmenstrualnog sindroma opisuje se od 1931. godine , a terminologija i temeljne kararakteristike obrađene su 1950-ih godina od kada se sindrom sustavno istražuje.
