Most na Žepi
Most na Žepi | |
---|---|
Premošćuje | Žepu |
Mjesto | Žepa |
Vrijeme gradnje | XVI vijek |
Otvorenje | XVI vijek, 1968 |
Rušenje | 1966 |
Saniranje | 1966-1968 |
Arhitekta | učenik Mimare Sinana |
Materijal | Kamen |
Ukupna dužina | 21,6 m. |
Širina mosta | 3,95 m |
Najveći raspon | 10,20 m |
Most na Žepi je na području općine Rogatica, Bosna i Hercegovina.
Most je nacionalni spomenik kulture.[1] Nobelovac Ivo Andrić napisao je istoimenu priču o stvaralačkim strepnjama graditelja.[2]
Lokacija
[uredi | uredi izvor]Sve do 1966. godine, nalazio se na ušću rijeke Žepe, lijevoj pritoci rijeke Drine, gdje je dno korita rijeke Žepe bilo na koti 268,60 m. Tada je demontiran i rekonstruiran na drugoj lokaciji zbog izgradnje HE Bajina Bašta. Njegova nova lokacija se nalazi cca 500 m od naselja Žepa, nedaleko od objekta Redžep-pašine kule, na mjestu koje se zove Spahin hrid.
Historijski podaci
[uredi | uredi izvor]Pretpostavlja se da je nastao neposredno nakon gradnje Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Sagradio ga je učenik Mimara Sinana, graditelja mosta u Višegradu.
Most na ušću Žepe stajao je decenijama izvan upotrebe. Daleko od naseljenih mjesta i prometnih tokova, on je, zahvaljujući načinu gradnje, odolijevao zubu vremena.
Izgradnja hidroelektrane Bajina Bašta dovela je do izmještanja mosta na teren koji neće biti poplavljen. U ljeto 1966. godine počela je demontaža mosta i izvlačenja materijala na novu lokaciju, zatim potpuna rekonstrukcija, i 1968. godine most je ponovo pušten u promet.[3]
Most nije doživio oštećenja u ratu 1992.-1995.
Opis
[uredi | uredi izvor]Most je jednolučni, raspon luka 10,20 m, visine 6,50 m. Debljina svoda mosta iznosi 75 cm. Po ovome je skoro istovjetan prvom svodu Višegradskog mosta, smještenim uz lijevu obalu.
Dužina mosta iznosi 21,60 m, ukupna širina 3,95 m, od čega na samu stazu otpada 3,40 m i na ogradu 2 puta po 20 cm. Svod i čeoni lukovi mosta konstruirani su od klesanaca sedre različitih dimenzija. Čeoni zidovi mosta rađeni su od pravilnih kvadera vapnenca dimenzija od 15 x 20 pa do 50 x 140 cm.
Most na izvoru Žepe
[uredi | uredi izvor]Pored starog i dobro znanog mosta (nekada) na ušću Žepe, i na njenom izvoru, oko pet kilometara odatle, na putu od Žepe ka Rogatici ispod Borovačkih greda, postoji još jedan most.Kod mosta izbija desetak moćnih vrela koja se spajaju tu kod mosta i čine rijeku Žepu. Most je dug dvadesetak metara, sa tri različita, neskladno raspoređena luka, prilagođena i uklopljena u teren. Mještani kažu da je to rimski most, a stručnjaci misle da i on potiče iz turskog vremena , možda iz šesnaestog vijeka, iz vremena kad je građena obližnja Redžep-pašina kula.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović, Sarajevo 1969 -Stari mostovi u BiH
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Most na Žepi- nacionalni spomenik[mrtav link]
- ^ "Milenko Pržulj: ZASVEDENI I LUČNI MOSTOVI" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30. 4. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović: STARI MOSTOVI U BOSNI I HERCEGOVINI". Biblioteka: KULTURNO NASLJEĐE – Sarajevo Pubčishing, 1998. Pristupljeno 9. 2. 2017.