Nemila
Nemila | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Nemila | |
| Koordinate: 44°19′54″N 17°55′09″E / 44.3317°N 17.9192°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Grad | Zenica |
| Nadmorska visina | 300 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 2.508 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 162582[1] |
| Matični broj grada | 11185 |
Nemila je naseljeno mjesto koje se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Smještena je u općini Zenica u neposrednoj blizini Orahovice, na rijeci Bosni, i udaljena je 17 km od Zenice.
Geografski položaj
Naselje Nemila nalazi se u sastavu općine Zenica, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sa južne strane Nemile nalazi se Vranduk, sa istočne strane graniči sa Pepelarima, na sjevernoj strani Nemile je naselje Topčić Polje, a 6 km zapadno od Nemile nalazi se selo Orahovica.Naselje se prostire u pravcu sjever-jug u dužini od oko 4 km, a maksimalna širina kotline iznosi 2 km. Cijelom dužinom mjesta protiče rijeka Bosna, u koj7 (u na lokalitetu Nemile utječu manje pritoke: sa istoka Nemilska rijeka, a sa zapadne strane Orahovička rijeka i rijeka Bistričak. Nemila se nalazi stiješnjena između obližnjih obronaka Vlašića: (Čerinac, Zlogledište, Vrandučko Brdo, Zaletva) sa zapadne strane i Ravan planine, sa istočne strane (Hraščevik, Borak, Kragunjak, Crvena Jaruga, Nemilsko Brdo).[2]
U Nemili se nalazi lokalna željeznička stanica na relaciji pruge Šamac – Sarajevo. Područje koje gravitira Nemili (Nemilski sliv) obuhvata sljedeća naselja - sela: Bistrica, Bistričak, Donji Loznik, Gladovići, Gojakovac, Gornji Loznik, Hanovi, Hrašće, Jastrebac, Kahrimani, Kolići, Koprivna, Ljubetovo, Mala Rijeka, Oglavak, Orahovica, Orahovička Rijeka, Orahovička Polje, Ponirak, Smajići, Starina, Šerići, Vukotići, Topčić-Polje, Višegrad, Vranduk, Zabrce, itd.[3]
Stanovništvo
| Sastav stanovništva – naselje Nemila | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 2 508 (100,0%) | 2 505 (100,0%) | 935 (100,0%) | 899 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 2 372 (94,58%) | 1 926 (76,89%)1 | 694 (74,22%)1 | 786 (87,43%)1 | |||
| Romi | 62 (2,472%) | – | 14 (1,497%) | – | |||
| Hrvati | 21 (0,837%) | 35 (1,397%) | 5 (0,535%) | 17 (1,891%) | |||
| Bosanci | 20 (0,797%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 12 (0,478%) | – | – | – | |||
| Srbi | 7 (0,279%) | 359 (14,33%) | 96 (10,27%) | 74 (8,231%) | |||
| Bosanci i Hercegovci | 6 (0,239%) | – | – | – | |||
| Ostali | 5 (0,199%) | 35 (1,397%) | 1 (0,107%) | 10 (1,112%) | |||
| Jugoslaveni | 3 (0,120%) | 150 (5,988%) | 118 (12,62%) | 2 (0,222%) | |||
| Crnogorci | – | – | 5 (0,535%) | 5 (0,556%) | |||
| Albanci | – | – | 2 (0,214%) | 4 (0,445%) | |||
| Makedonci | – | – | – | 1 (0,111%) | |||
Historija
Prema historijskim izvorima (prvenstveno njemačkim, austrijskim i francuskim putopisima) u kojima je opisana Bosna i Hercegovina pod osmanlijskom vlašću, uže područje današnje Nemile bilo je skoro sasvim nenaseljeno, sve do dolaska Austro-Ugarske monarhije u Bosnu i Hercegovinu. Dijelovi starog groblja - nišani, čiji su se slabo očuvani ostaci mogli uočiti u blizini velike stijene na Nemilskom Brdu, još u posljednjoj deceniji 20. stoljeća i neki usmeni izvori, svjedoče o postojanju najbližeg naseljenog mjesta na području današnjeg Nemilskog Brda.
Naseljeno mjesto na današnjoj lokaciji potječe s početka 20. stoljeća. Tada je izvršena početna industralizacija vezana za izgradnju šumskih željezničkih saobraćajnica, eksploataciju i primarnu preradu drveta u čiju svrhu je izgrađeno nekoliko pilana na području Nemile.
Školstvo u Nemili ima stogodišnju tradiciju. Osnovna škola je utemeljena 1909, za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, na zemljištu tadašnjeg vlasnika Franza Buchera kao Narodna škola za djevojčice i dječake. Trenutno se u Osnovnoj školi "Ćamil Sijarić" obrazuje ukupno 1810 učenika.
U periodu između 1941. i 1945, domaće stanovništvo je u skladu sa Rezolucijom zeničkih muslimana, potpisanom maja 1942. dokazi do osnivanje muslimanske milicije u okolini Nemile (Šerići, Doglodi), ali i kroz antifašističke partizanske odrede u kojima je učešća uzelo i stanovništvo nemilskog kraja. U službenim izvorima žrtava koncentracijskog logora u Jasenovcu zabilježeno je 11 žrtava iz nemilskog kraja.
Nemila je u periodu od 1946. do 1958. bila općinsko sjedište u okviru sreza Zenica. Do 1970-tih u ovom mjestu je bilo sjedište metaloprerađivačkog preduzeća "Metalno" Zenica, koje je potom premješteno u Drivušu, predgrađe Zenice, gdje se i danas nalazi. Nemila je rodno mjesto nekolicine antifašista (Devleta Telalović, Avdija Ahmetspahić, Smajo Ajanović, Rifet Ahmetspahić), od kojih je najpoznatiji Ibrahim Malkoč, čije ime su nosile i neke institucije i organizacije u mjestu.
Turizam, prirodne i historijske znamenitosti
Odmaralište Bistričak
Sedam kilometara od Nemile nalazi se Odmaralište Bistričak koje zauzima površinu oko 50.000 m2. Pripada rubnim obroncima planine Vlašić i nalazi se na 432 m nadmorske visine. 1930-ih na području današnjeg Odmarališta Bistričak napravljen je Planinarski dom čija namjena se vremenom promijenila, tako da danas djeluje kao Hotel. Predio oko odmarališta je pogodan za planinarenje, sport, lovni i ribolovni turizam. U organizaciji Turističke zajednice Zenice na području odmarališta Bistričak se priređuje tradicionalna proslava 1. maja - Praznika rada.
Područja za ribolov
Područje između Nemile i Topčić polja poznato je kao ušće rijeke Bistričak u Bosnu (4 km udaljeno od Nemile) izuzetno je cijenjeno među ribolovcima kao mjesto izdašnog ulova somova. Uzvodno na potezu Vranduk - Nemila, mjestu gdje rijeka Bosna teče između stjenovitih klisura, nalaze se omiljena izletišta ribara iz Srednje Bosne, pa i šire. Obale rijeke Bosne na ovom području su visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta na ovom potezu rijeka Bosna pravi slapove i brzake.
Stari grad Vranduk
Oko 5 km južno od Nemile nalazi se stari grad Vranduk. Ime Vranduk se prvi put spominje 1410, a ovo područje je uvijek bilo od geostrateškog značaja. Zbog dominantnog položaja (nalazi se na samom vrhu nepristupačne strme litice) uloga Vranduka je bila da kontrolira saobraćaj iz pravca Panonske nizije (Mađarska i Austrija) preko rijeke Bosne, pa do Jadrana. Vranduk je jedan od mnogih srednjovjekovnih bosanskih gradova, koji se nalaze u ovom regionu i predstavljao je područje sa vrlo bogatim političkim, ekonomskim i kulturnim životom. Stari grad je dobro očuvan i sastoji se od citadele sa glavnim tornjem i ostacima zidina, koje su opasavale središte srednjovjekovnog grada. Blizu tornja je sagrađena džamija sultana Mehmeda II. Prema nekim podacima, ona je sagrađena na ostacima srednjovjekovne crkve. Danas postoji i tunel, sagrađen u Drugom svjetskom ratu, koji se nalazi ispod Vranduka.
Najviša kota tvrđave Vranduk je Kula hadži Muhameda koja je bila sagrađena na 2 sprata, a u njenom sklopu su bile i dvije velike magaze (jedna je korištena za zatvor, a druga kao konjušnica). Kula se dijelila na 2 dijela: muški (selamluk) i ženski (haremluk). Imala je veliku prostranu avliju u kojoj su bili smješteni ahari za vojsku i goste, zatim klanica (staja), odunluci, bunar, česma. Avlija i kule bile su opasane bedemima od kamenih i hrastovih greda sa puškarnicama. Na spratu, u muškom dijelu kule, nalazila se odaja zvana mehkema-hućumet (sudnica), u kojoj su redovno obavljana vjenčanja i suđenja. U toku Prvog i Drugog svjetskog rata uništena je cijela biblioteka i kadijski sidžili-tefteri. Ostao je samo rukom napisan Kur'an, koji predstavlja rijetki primjerak izuzetne vrijednosti. Dolaskom Austro-Ugarske vlasti 1878, nova vlast srušila je oko kule sve što je imalo vojnu svrhu. Ostala je samo kula i u njoj je hadži Muhamed-begu bilo dozvoljeno da i dalje obavlja kadijske dužnosti, što je on i činio sve do svoje smrti, u prvoj deceniji 20. stoljeća.
Prema historijskim izvorima, posljednja teritorija koju su Rimljani osvojili na Balkanskom poluostrvu bila je Srednja Bosna. Savez Ilirskih plemena Desidijata, koji su naseljavali ovu oblast 3 godine su pružali žestok otpor rimskim legijama da bi očuvali svoju slobodu. Posljednja bitka se odigrala oko grada Ardube (Vranduk), gdje je otpor Ilira bio slomljen, a mnogi borci zajedno sa plemenskim starješinom Batonom bili su zarobljeni. Poslije toga Bosna je postala jedna od najmirnijih rimskih provincija.
Prema nekim historijskim predajama prijestolnica ilirskog vođe Batona je bio stari grad Vranduk (Arduba). Kada su Rimljani nakon više bezuspješnih pokušaja napokon ušli u Vranduk vidjeli su prizore od kojih im se (prema legendi) krv ledila u žilama. Žene su se sa malom djecom bacale sa zidina starog grada da ne bi pale u ropstvo, a preostali muškarci su izvršavali samoubistvo iz istih razloga. Ipak Baton biva uhapšen i doveden u Rim. Zbog njegove hrabrosti i borbenosti (prema predaji) je pošteđen od pogubljenja. Stoljećima su se usmenom predajom prenosile priče o njegovom junaštvu i mnogi su poslije dugo davali djeci njegovo ime u znak sjećanja.
Nepuna 2 km nizvodno od starog grada Vranduka, na lokalitetu Varošište, nalaze se ostaci - temelji srednjovjekovne crkve. Tu su prema historijskim izvorima franjevci utemeljili samostan i sagradili Crkvu sv. Marije na koju se odnose dokumenti iz 1449, 1461. i 1462. godine.
Zahvaljujući ljepoti i položaju, te legendama i predajama o vrandučkoj tvrđavi koje se i danas mogu čuti od mještana, ovaj lokalitet postaje sve popularnije odredište organiziranih turističkih posjeta. od 1997. na Starom gradu Vranduku se u julu mjesecu održava i Festival sevdaha.
Zbog svoje ljepote i historijskog značaja graditeljska cjelina – Stari grad Vranduk proglašen se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Sport
Nogometni klub "Nemila"
U Nemili je od 1948. pa do danas aktivan NK Nemila, koji je do 1992. nosio naziv N.K. "Bistričak" Nemila. Kroz klub su prošle brojne generacije nogometaša, kako iz Nemile, tako iz okolnih mjesta koja gravitiraju Nemili (Topčić Polje, Vranduk, Orahovica, Begov Han). Kroz Klub su prošli i brojni fudbaleri iz Zenice i Žepča.
N.K "Nemila" već duže vrijeme nastupa u kantonalnoj ligi (Fudbalska liga Zeničko-dobojskog kantona), u konkurenciji klubova iz drugih općinskih centara.
Nevladina udruženja
Izviđači Nemile
Odred izviđača u Nemili osnovan je 1972. Njihov prvobitni naziv je bio "13. april" Nemila, koji su dobili po danu oslobođenja mjesta od fašističke okupacije. To je nevladina organizacija - pokret za djecu i omladinu, a u čijem ostvarivanju ciljeva i programa rada sa djecom i omladinom su uključeni i odrasli članovi organizacije. Aktivnosti izviđačke organizacije pretežno su orijentirane na upoznavanje i zaštitu prirode, druženje djece, te učenje korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu i vještina neophodnih prilikom boravka u prirodi. Djelovala je sve do 1992, kada je rad organizacije zamrznut da bi do obnove rada Odreda izviđača došlo u januaru 2010. Period od 1972. do 1992. obilježen je intenzivnim odgojnim radom, stalnim sticanjem izviđačkih znanja i vještina, razvijanjem pozitivnog odnosa prema ekološkim pitanjima, raznovrsnim aktivnostima na zaštiti životne okoline, uspješnom učešću na mnogobrojnim izviđačkim takmičenjima, organizacijom ljetovanja i zimovanja za djecu i omladinu, te učešću u aktivnostima lokalne zajednice.
Izviđači Nemile bili su sudionici svih smotri Saveza izviđača Bosne i Hercegovine.
Godine 1978. zgrađen je Dom izviđača u Nemilskoj rijeci, koji je postao stjecište i ishodište svih aktivnosti na obuci članstva, organizaciji izviđačkih škola, stjecanju radnih navika kod članstva, sportskih aktivnosti, obilasku prirodnih znamenitosti u području sliva Nemilske rijeke, zaštiti flore i faune, organizaciji logorskih vatri, izviđačkih večeri, itd.
Osnivač ove izviđačke organizacije bio je Safet Ribić, ugledni prosvjetni i društveno-politički radnik, pedagog i intelektualac iz Nemile. U znak sjećanja na njegov doprinos u osnivanju i radu odreda izviđača, nakon obnoviteljske supštine održane u januaru 2010. Odred izviđača u Nemili dobio je ime po svome preminulom utemeljitelju: Odred izviđača "Safet Ribić" Nemila.
Poznate osobe
- Mesud Pezer, poznati atletičar i član "Global Throwing"
Izvori
- Arhiv Srednjobosanskog kantona Travnik,
- Jasenovac - Donja Gradina: industrija smrti 1941-45,
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku BiH po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
- Knjiga „Zenička čaršija i mahale“, autora Mesuda Sarića,
- Ćiro Truhelka, Naši gradovi, opis najljepših sredovječnih gradova Bosne i Hercegovine. Sarajevo, Naklada Knjižare J. Studnička i drug, 1904.
- Vjekoslav Jelavić, Francuska izvješća o Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XVIII, Sarajevo, 1906.,
- "NIL", Nemilski izviđači list,
- "Izviđački vijesnik", glasilo Saveza izviđača (skauta) BiH
Vanjski linkovi
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 11. 12. 2015.
- ^ "Mjesni uredi". Grad Zenica. Pristupljeno 2024-10-04.
- ^ "Popis 2013 u BiH". www.statistika.ba. Pristupljeno 2024-10-04.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 11. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 12. 2015.
