Idi na sadržaj

Srbi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Srbi
Срби
Ukupna populacija
11,5–12,5 miliona[1][2]
Značajno stanovništvo u
Srbija Srbija5.988.093[3]
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina1.086.733[4]
Hrvatska Hrvatska186.633[5]
Crna Gora Crna Gora178.110[6]
Slovenija Slovenija38.964[7]
Makedonija Makedonija35.939[8]
Albanija Albanija30.000[9]
Rumunija Rumunija22.725[10]
Mađarska Mađarska10.038[11]
Njemačka Njemačka650.000–750.000[12]
Sjedinjene Američke Države SAD199.080[13]
Australija Australija97.315 (2001)
Švicarska Švicarska187.000[nedostaje referenca][14]
Francuska Francuska120.000[15]
Kanada Kanada55.545 (2001)
Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo70.000
Švedska Švedska120.000[nedostaje referenca][16]
Danska Danska12.000
Italija Italija70.000[17]
Jezik
srpski
Vjera
pravoslavci, ateisti
Vezane etničke grupe
Indoevropski
Slaveni
Južni Slaveni

Srbi su južnoslavenski narod koji pretežno živi na Balkanu i Panonskoj niziji. U Srbiji čine oko 83,3% stanovništva, u Bosni i Hercegovini oko 30,77%,[4] a u Crnoj Gori 28,73%. Navedene države imaju najveću koncentrciju srpskog stanovništva. Manji broj Srba živi u Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Rumuniji, Albaniji i Mađarskoj, kao i u raznim zemljama u dijaspori.

Srbi su većinom pravoslavne vjeroispovjesti, većina ih govori srpskim jezikom koji pripada južnoslavenskoj grupi slavenskih jezika.

Etimologija

Naziv Srbi potiče od staroslavenskog oblika *sъrbъ. U srednjovjekovnim grčkim spisima spominje se kao Σέρβιοι, Σέρβλοι, a u starim srpskim spisima kao srъbinъ, srъblinъ. Naziv se očuvao u imenu oblasti Zribia (Majsen) koja se pominje kod Kosmasa. Kod Konstantina VII Porfirogenita naziv Σέρβιοι se odnosi na jedno južnoslavensko pleme. Oblik *sъrbъ se dovodi u vezu sa ruskim izrazom пасерб (posinak), sa ukrajinskim прісербіті (pridružiti se, priključiti se), sa staroindijskim sarbh- (tući, seći, ubiti), sa latinskim sero (sastavljati) i sa grčkim ειρω (nizati).[18]

Jezik

Glavni članak: Srpski jezik

Srbi govore srpskim jezikom. Srpski jezik je službeni jezik Srbije i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine te jedan od dva službena jezike sporne teritorije djelimično priznatog Kosova.

Poznati Srbi

Srbi su igrali zapaženu ulogu u razvoju umjetnosti i nauke. Grupu zapaženih srpskih intelektualaca uključuju naučnici Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Pavle Savić, Milutin Milanković, Mileva Marić (matematičarka i prva žena Alberta Einsteina), književnici Miloš Crnjanski, Đura Jakšić i drugi.

Reference

  1. ^ "Serbs around the World by region" (PDF). Serbian Unity Congress. 2013. Arhivirano s originala (PDF), 5. 12. 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ^ Theodore E. Baird; Amanda Klekowski von Koppenfels (juni 2011). "The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development" (PDF). University of Kent at Brussels: 5. Arhivirano s originala 18. 10. 2012. Pristupljeno 21. 10. 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. ^ "Popis stanovništva Srbije iz 2011" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 6. 7. 2016. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  4. ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011". Arhivirano s originala, 7. 1. 2013. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  6. ^ Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  7. ^ "Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002". Arhivirano s originala, 6. 8. 2011. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  8. ^ Државен завод за статистика: Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Македонија, 2002: Дефинитивни податоци (PDF)
  9. ^ "Srbi nisu priznati u Albaniji"
  10. ^ Agenţia Naţionala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii: Recensamânt România 2002 Arhivirano 13. 5. 2007. na Wayback Machine
  11. ^ "Srpska Dijaspora | Susedne zemlje | Srba u Mađarskoj tri puta više". Arhivirano s originala, 14. 12. 2014. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  12. ^ Srbi u Njemačkoj Arhivirano 8. 12. 2015. na Wayback Machine, Zentralrat der Serben in Deutschland e.V. / Centralni savjet Srba u Njemačkoj (ZSD)
  13. ^ "Total ancestry categories tallied for people with one or more ancestry categories reported".
  14. ^ "Erstmals über eine Million EU- und EFTA Angehörige in der Schweiz". Neue Zürcher Zeitung. 14. Oktober 2008. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  15. ^ Ministère des Affaires étrangères: title=Présentation de la République de Serbie Arhivirano 6. 10. 2014. na Wayback Machine, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  16. ^ Nordstrom. str. 353. (Serbia and Iran as top two countries in terms of immigration beside "Other Nordic Countries", based on Nordic Council of Ministers Yearbook of Nordic Statistics, 1996, 46—47)
  17. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Dijaspora
  18. ^ Vasmer 1955, str. 611—12.

Vanjski linkovi

Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Srbi
Logo Wikicitata
Logo Wikicitata
Wikicitati imaju citate vezane za: Srbi
Portal iconPortal Crna Gora
Portal iconPortal Srbija
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Srbi&oldid=3674490"