Penzenska oblast
Пе́нзенская о́бласть | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
 Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
| Penza | |||||
| Službeni jezici | ruski | ||||
| Politički status | Oblast | ||||
| Savezni okrug | Privolški | ||||
| Vremenska zona |  Moskovsko vrijeme (UTC + 3) | ||||
Penzenska oblast (ruski: Пе́нзенская о́бласть, Penzenskaja oblast) ruska je oblast. Njeno upravno središte je grad Penza. Prema popisu stanovništva iz 2010. godine, oblast je imala 1.386.186 stanovnika.
Penzinska oblast ima preko 3000 rijeka. Njihova ukupna duljina iznosi 15.458 km. Najveće rijeke su: Sura, Mokša, Hopjor i Penza po kojoj istoimeni grad dobio ime.
U oblasti živi 316 vrsta kralježnjaka, uključujući oko 10 vrsta vodozemaca, oko 200 vrsta ptica, oko 8 vrsta gmazova te oko 68 vrsta sisavaca.
U vodama Penzinske oblasti živi oko 50 vrsta riba. Najveće vodena površina – Surski rezervoar – dom je za oko 30 vrsta riba. Komercijalni vrste uključuju deveriku, krupaticu te soma. U rijekama i malim ribnjacima nastanjuju se bodorka, smuđ, šaran i štuka. Najvrjednija riba koja se može naći u prirodnim vodama je kečiga.
Regionalno središte Penza sagrađeno je 1663. godine kao ruska utvrda na granici Dyke Pola, iako su u gradu pronađeni dokazi o postojanju drevnijih naselja.
Penzenska provincija osnovana je u sklopu Kazanjske gubernije 1719. Dana 15. rujna 1780. Penzenska provincija postala je zasebna gubernija, Penzenska gubernija, koja je postojala do 5. ožujka 1797., kada je raspuštena i pripojena Saratovskoj guberniji. Penzenska gubernija ponovno je uspostavljeno 9. rujna 1801. i postojala je do 1928. Između 1928. i 1937. godine teritorij bivše gubernije pretrpio je niz administrativnih promjena, završivši 1937. godine u sastavu Tambovske oblasti. Izdvajanjem od te oblasti 4. veljače 1939. nastala je suvremena Penzenska oblast.[1] U ožujku 1939. godine formiran je Oblasni odbor KPSS u Penzi, a prvi tajnik odbora bio je Aleksandar Kabanov.
- Viktor Skumin, ruski pisac, filozof, i jedan od najvecih psihijatara 20. stoljeća.
- ↑ USSR. Administrative-Territorial Divisions of the Union Republics, p. 202
