Petar Keglević (V.)
Petar V. Keglević | |
---|---|
Životopis | |
Rođenje | |
23. siječnja 1603. | Banska Hrvatska |
Smrt | |
oko 1665. | Lobor, Banska Hrvatska |
Naslov | Barun |
Otac | barun Juraj Keglević |
Majka | barunica Katalina Istvánffy |
Supruga | Margareta Gradečki |
Djeca | 5 |
Portal o životopisima |
Petar V. Keglević (Péter Keglevich; 23. siječnja 1603. – Lobor, oko 1665.), poznat i kao Petar Keglević Bužimski, je bio hrvatski plemić, vojskovođa i ljetopisac. Potječe iz barunske obitelji Keglević i utemeljitelj je njene hrvatske grane.[1][2]
Keglević je rođen oko 1603.[Nap. 1] godine od oca baruna Jurja Keglevića i majke Katarine Istvánffy, kćerke baruna Nikole Istvánffyja.[3][4] Imao je starijeg brata Nikolu te mlađu braću Žigmunda i Stjepana.[5] Praunuk je hrvatsko-slavonsko-dalmatinskiog bana Petra II. Keglevića Bužimskog.[1]
Njegov otac barun Juraj je od travnja 1598. do listopada 1599. bio hrvatski banovac i veliki župan Zagrebačke i Križevačke županije. Juraj je sudjelovao u radu Hrvatskoga sabora te bio imenovan vrhovnim zapovjednikom hrvatske vojske. Brat Nikola (1600. – 1642.), začetnik mađarske grane obitelji, je 1636. godine imenovan je velikim županom u Torni te kapetanom utvrda Ónod i Diósgyőr. Nikolin sina Nikola (1636. – 1701.) je primio grofovski naslov od kralja Leopolda I. Habsburgovca u Požunu 1687. godine.[5]
Keglević je studirao pravo u Bologni od 1618. do 1621. godine.[6] S bratom Nikolom se spominje na krunidbi Ferdinanda II. Habsburgovca za hrvatskoga i ugarskoga kralja 1618. godine. Godine 1622. je s braćom razdijelio očevo imanje i tu je dobio Lobor i kaštel Bistricu te prihode dijelova kaštela Dubovca i grada Krapine.[5]
Od 1631. godine Keglević je sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu, kao pukovnik od 1632. – 1633. godine, a od 1637. godine je zapovijedao pukovnijama sastavljenima većinom od hrvatskih vojnika. Bio je kapetan u banskoj vojsci u Brkiševini od 1634. – 1636. godine. Od 1636. godine je bio član Banskoga stola.[2] Godine 1641. istaknuo se u borbama protiv Osmanskog Carstva kraj Gvozdanskoga. Zapovijedao je i borbama kraj Velike Kaniže te bio vrhovni kapetan Jegerseka. Godine 1651. je sudjelovao u opsadi Šegeša. Više puta bio član saborskih i kraljevskih povjerenstava te kraljev povjerenik.
Oko 1653. godine se povukao iz javnoga života i posvetio uređenju imanja Lobora.[6]
Keglević je zzmeđu 1661. i 1665. godine sastavio ljetopis Zapisi o nekim stvarima koje su se dogodile, bile učinjene i izvedene u kraljevstvu Slavonije, a vrijedne su bilježenja i pamćenja od godine 1599., a prema mojim kalendarima, od godine 1627. uz iznimku kalendara iz 1631., koji ne postoji.[Nap. 2] U ljetopisu je iznio glavne podatke iz svoga života i svoje obitelji te donio podatke važne za hrvatsku političku i kulturnu povijest; vjerno je prikazao život hrvatskog plemstva u XVII. stoljeću.
Keglević se oženio Margaretu Gradečki.[3][7] Imali su sedmoro djece:[8]
- Najstariji sin Petar (VI.) je umro u djetinjstvu.[9]
- Sin Ladislav (1627. – 1665.) se školovao u Zagrebu, Grazu i Beču, bio je vrhovni kapetan Jegerseka, a 1655. godine postao kraljevskim komornikom. Oženio je barunicu Rozinu Ratkaj s kojom je imao sina Petra VII. Keglevića.[5] Unuk Petar (1660. – 1724.) je bio banski namjesnik i vojni zapovjednik kojemu je kralj Leopold I. u Požunu 1687. godine dodijelio grofovski naslov.
- Sin Ivan (1634. – 1654.) je bio pavlin u Lepoglavi.
- Kćer Eva je bila klarisa u Zagrebu.
- Kćer Katarina je bila klarisa u Požunu.
- Kćer Suzana
- Kćer Elizabeta
Pjesnikinja Katarina Patačić je njegova prapraunuka.[5]
- ↑ a b Keglevići, enciklopedija.hr Pristupljeno 18. siječnja 2020.
- ↑ a b KEGLEVIĆ, Petar (Keglevich, Petrus), vojskovođa i ljetopisac, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Pristupljeno 18. siječnja 2020.
- ↑ a b c Peter Keglevich, Baron Keglevich de Buzin gw.geneanet.org Pristupljeno 18. siječnja 2020.
- ↑ Katalin Istvanffy, Baronesse Istvanffy de Baranyaret et Kisasszonyfalva, gw.geneanet.org Pristupljeno 18. siječnja 2020.
- ↑ a b c d e KEGLEVIĆ, plemićka obitelj (XIV–XIX. st.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža Pristupljeno 18. siječnja 2020.
- ↑ a b Keglević, Petar, hrvatski vojskovođa i ljetopisac, enciklopedija.hr Pristupljeno 18. siječnja 2020.
- ↑ Peter V. Keglevih de Buzin, geni.com Pristupljeno 18. siječnja 2020.
- ↑ Péter Keglevich de Buzin issue
- ↑ Baron Peter VI. Keglevich de Buzin, geni.com Pristupljeno 18. siječnja 2020.