Prijeđi na sadržaj

Petar Milutin Kvaternik

Izvor: Wikipedija
Petar Milutin Kvaternik
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 1. kolovoza 1882.
Mjesto rođenja Vučinić Selo kraj Vrbovskog
Datum smrti 10. travnja 1941.
Mjesto smrti Crikvenica
Nacionalnost Hrvat
Opis vojnoga službovanja

Petar Milutin Kvaternik (1. kolovoza 1882. Vučinić Selo kraj Vrbovskog10. travnja 1941. Crikvenica)[1] hrvatski političar, brat Slavka Kvaternika

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Nakon gimnazije polazi kadetsku školu, postaje časnik austrougarske vojske u Grazu. Kasnije je završio ratnu školu u Bečkom Novom Mjestu, za vrijeme 1. svjetskog rata borio se na ratištima u Galiciji i na Karpatima, u Kraljevini SHS 1919. godine je umirovljen u činu majora. Po umirovljenju postaje društveno aktivan, radi u društvu Hrvatski radiša,[1] čiji je glavni ravnatelj od 1929.[2]

Pogibija

[uredi | uredi kôd]

Kvaternika je 1941. u Crikvenici ubio "jedan nadobudni jugoslavenski časnik, te je ovo ubojstvo Hrvatski radiša iskoristio za osnivanje Kvaternikove zaklade".[2]

Petar Milutin Kvaternik nalazio se u travnju 1941. u Crikvenici, sa skupinom istomišljenika pokušao je 10. travnja upostaviti vlast NDH u Crikvenici, poginuo je u sukobu s jugoslavenskim mornarima predvođenim kapetanom bojnog broda Pleiweissom. Opis tijeka događaja Pleiweissa i onoga objavljenog u tisku NDH podudara se. NDH tisak je pisao da se radilo o hladokrvnom smaknuću, dok je Pleiweiss nastojao Kvaternika i drugove predstaviti kao kukavice. "Zanimljivo je da se i iz Pleiweissova opisa posredno može pretpostaviti da je uistinu bila riječ o smaknuću".[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 226.
  2. a b Mira Kolar, Senjsko područje i Hrvatski radiša od 1904. do 1945., u Senjski zbornik br. 30, 2003., str. 346
  3. Mario Jareb, Ustaško-domobranski pokret, Školska knjiga, Zagreb, 2006. str. 584-585