Popovača

Popovača
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Sisačko-moslavačka
Gradonačelnik	Josip Mišković (HSP)
Naselja	13 gradskih naselja
Površina	214,8 km2
Površina središta	26,9 km2
Koordinate	45°34′N 16°37′E / 45.56°N 16.62°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	10 255
– gustoća	48 st./km2
Urbano	3633
– gustoća	135 st./km2
Svetac zaštitnik	Sv. Alojzije Gonzaga
Odredišna pošta	44317 Popovača
Pozivni broj	44
Autooznaka	KT
Stranica	popovaca.hr
	Popovača Popovača na zemljovidu Hrvatske

Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska. Status grada stekla je 2013. godine, a do tada je imala status općine.^[4] Nalazi se na staroj cesti Zagreb - Beograd, do izgradnje današnje autoceste A3 najkraćeg puta paralelno uz Savu s istoka na zapad države i obratno.

Zemljopis

Grad Popovača se nalazi u središnjoj Moslavini, istočno od rijeke Česme i općine Velika Ludina. Najbliži veći gradovi u blizini su Sisak i Kutina.

Naselja u sastavu Grada Popovače su: Ciglenica, Donja Gračenica, Donja Jelenska, Donja Vlahinička, Gornja Gračenica, Gornja Jelenska, Moslavačka Slatina, Osekovo, Podbrđe, Popovača, Potok, Stružec, Voloder.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Popovača ima 11.905 stanovnika.^[5]

Grad Popovača: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	5869	5614	5980	6413	7647	10400	10878	13007	13486	14400	14147	12958	12269	11822	12701	11905	10255
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Kutina. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu Kutini. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Popovača: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	437	591	655	764	899	1273	1390	1750	2234	2144	2002	3110	3663	3596	4312	4207	3633
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1953. i 1961. dio podataka sadržan je u naselju Podbrđe. Sadrži podatke za bivše naselje Ribnjača od 1910. do 1961. U 1991. pripojeno je naselje Veliko Brdo. Od 1890. do 1981. sadrži podatke za bivše naselje Veliko Brdo. U 1991. naselju je pripojen dio područja naselja Voloder. Do 1961. podaci za taj dio sadržani su u naselju Voloder. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Gradonačelnk Grada Popovače je Josip Mišković (HSP).

Povijest

Povijest na području općine Popovača počinje vrlo rano, prije 18 milijuna godina. O tome svjedoče paleontološki ostaci biljnog i životinjskog svijeta pronađeni u Gornjoj Jelenskoj. Prvi tragovi ljudskog života pronađeni su već u prapovijesti i nastavljaju se kroz sva razdoblja do Rimljana. Blizina antičke Siscie pogodovala je razvoju života pa se, najvjerojatnije uz cestu koja je spajala Sisciju (Sisak) i Variannis (Kutina), nalazi veći kompleks rimske vile. Uz ovo nalazište u Osekovu, rimski arheološki materijal pronađen je i na drugim mjestima u općini (Donja Gračenica, Voloder).

Brojni arheološki ostaci iz razvijenog srednjeg vijeka (12 - 16 st.) potvrda su vjerojatnosti nastavka života ranijih vremena. Iz tog su razdoblja srednjovjekovne utvrde Jelengrad, Košutagrad (Košutgrad),^[6] Garićgrad te Moslavinagrad (spominje se od 1316.), uz koji se razvila Popovača. Moslavinagrad su 1545. zauzeli Turci, nakon čijeg povlačenja utvrda propada. Pored njegovih ruševina grofovi Erdődy 1746. započinju izgradnju novog dvorca. U njemu je 1934. otvorena bolnica za neuropsihijatrijske bolesti.

Željezničku prugu Popovača dobiva 1897. godine, što čitavom kraju daje snažan razvojni zamah. Početkom 20. st. općina Popovača bila je gospodarski jako središte. U samom mjestu bila je upravna općina, pučka škola, pošta i brzojavna stanica, oružnička postaja, financijska straža, željeznička postaja, a još je uvijek egzistiralo i vlastelinsko dobro Moslavina sa stotinjak stanovnika. Godine 1913. puštena je u rad pilana u Popovači, a vinogradarstvo postaje sve jača grana gospodarstva u općini.

Uz sve veći razvoj obrta ne smije se zaboraviti ni stočni sajam, koji je već tada bio najjači u sjevernoj Hrvatskoj. Područje Moslavine već u 13. stoljeću kraljevskim ukazom dobiva sajam. Sajam je kasnije preuzela Popovača, održava se svake prve subote u mjesecu, a i danas je jedan od najvećih sajmova u sjevernoj Hrvatskoj.

Poznate osobe

Matija Lovrek, tenisač
Robert Belinić, glazbenik
Zvonimir Červenko, general
Ivo Serdar, glumac
Ivica Pajer, glumac
Dr. Ivan Barbot, osnivač poznate istoimene neuropsihijatrijske bolnice u Popovači
Josip Frank, političar, zastupnik Kotara Popovača u Hrvatskom saboru

Spomenici i znamenitosti

Tvrđava Jelengrad (nalazi se u općini Velika Ludina)
Park prirode Lonjsko polje
Vinske ceste Moslavine
Mali dvorac Erdödy
Veliki dvorac Erdödy

Obrazovanje

Osnovna škola Popovača
Osnovna škola Zorke Sever

Kultura

KUD Popovača
Likovno društvo "Moslavački krug"
Povijesna udruga "Moslavina"
Popovačka udruga likovnih stvaralaca "Moslavački štrk"

Šport

SNK Moslavac Popovača
RK Moslavac Popovača
Teniski klub "Moslavina", Popovača
Kick boxing klub "Moslavac", Popovača
Ogranak plesne škole Top Step iz Siska
NK Moslavina Donja Gračenica
ŠNK Mladost Gornja Gračenica
NK Jelengrad Gornja Jelenska
ŠNK Sloga Potok
NK Naftaplin Stružec
NK Ekonomik Donja Vlahinička
NK Voloder Voloder
Aeroklub Popovača
Kuglački klub "Ciglenica"
Športsko ribolovno društvo "Som", Popovača
Športsko ribolovno udruga "Štuka", Osekovo
Popovačke mažoretkinje
NK Dinamo Osekovo

Izvor

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
↑ Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 45/2013)
↑ Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
↑ Tajana Pleše, Petar Sekulić: Jelengrad i Košutgrad – Dva moslavačka stara grada (II.) (iz Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu br. 30/2013.), Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura. Objavljeno 1. travnja 2015. Pristupljeno 29. svibnja 2016.

Vanjske poveznice

Službene stranice
Moslavina INFO - informativni portal Moslavačke regije Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. kolovoza 2019. (Wayback Machine)

Nedovršeni članak Popovača koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[4] Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 45/2013)

[5] Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr

[6] Tajana Pleše, Petar Sekulić: Jelengrad i Košutgrad – Dva moslavačka stara grada (II.) (iz Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu br. 30/2013.), Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura. Objavljeno 1. travnja 2015. Pristupljeno 29. svibnja 2016.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]