Posvećenje Napoleona I

Jacques-Louis David: Posvećenje cara Napoleona I i krunidba carice Joséphine u katedrali Notre-Dame u Parizu, 2. prosinca 1804. godine (1807.).

Posvećenje Napoleona I za cara Francuza održano je u nedjelju, 2. prosinca 1804. godine u katedrali Notre Dame u Parizu. Ovaj događaj današnji historiografi smatraju simbolom "utjelovljenja modernog carstva", odnosno "transparentno i genijalno isplaniranim primjerom moderne propagande". Dana 18. svibnja 1804., Sénat conservateur je izglasao ustav kojim je dokinuta Prva Republika i uspostavljeno Prvo Carstvo s Napoleonom I kao carem Francuza. Uslijedile su pripreme za krunidbu. Napoleonovo proglašenje carem dobilo je enormnu, gotovo jednoglasnu podršku na referendumu, čime je Napoleon ponovo osigurao legitimnost svojoj autokraciji. Među glavnim Napoleonovim motivima za krunidbu bili su stjecanje ugleda među rojalistima i Crkvom, odnosno osiguranje temelja za buduću carsku dinastiju.

U klasičnoj francuskoj tradiciji, monarsi su prolazili kroz postupak posvećivanja (sacre), a ne klasične krunidbe. Prema toj tradiciji, pomazanje posvećivanog vladara obavljao je nadbiskup Reimsa u katedrali u Reimsu. Prilikom svoje krunidbe, Napoleon je francusku tradiciju iz doba Karla Velikog kombinirao s rimskom carskom tradicijom. Krunidba je održana u Parizu uz prisustvo pape Pia VII, kojemu je Napoleon uzeo krunu iz ruku i sam se okrunio. Ovaj čin se simbolično smatra prvim korakom u potpunoj sekularizaciji Napoleonova carstva, odnosno trenutkom u kojem je Napoleon odbio priznati primat crkvene nad svjetovnom vlašću. Prema vladinim podacima, troškovi krunidbe iznosili su oko 8,500,000 franaka.