Prijeđi na sadržaj

Riječni rak

Izvor: Wikipedija
Riječni rak
Riječni rak
Status zaštite

Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Crustacea
Razred:Malacostraca
Red:Decapoda
Porodica:Astacidae
Rod:Astacus
Vrsta:A. Astacus
Dvojno ime
Astacus astacus
Linnaeus, 1758.
Sinonimi
Astacus fluviatilis
Baze podataka

Riječni rak (lat. Astacus astacus) je jedna od četiri autohtone vrste slatkovodnih deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae koja nastanjuje hrvatske rijeke i jezera. U Hrvatskoj ga još nazivaju plemeniti rak.[1]

S leđne je strane obično tamnosmeđe, maslinasto zelene do crne, a ponekad plavičaste ili crvenkaste boje. Trbušna strana je zeleno-smeđe boje. Površina tijela prekrivena je čvrstim oklopom, pa kao ni morski tako ni riječni rakovi ne mogu stalno rasti, nego u toplije doba godine presvlače oklop odbacujući stari. Dok su mekani, rastu u duljinu pa ponovno izgrade novi čvrsti oklop. Tom prigodom jedu stari oklop i koriste njegove minerale. Vrh glave riječnog raka produljen je u šiljak, a glava je srasla s prsima u glavopršnjak iza kojeg se nalazi zadak. Na prsnom dijelu tijela imaju pet pari nogu koje služe za hodanje, a prvi par čine velika i široka kliješta. Kliješta mužjaka uvijek su veća nego u ženki.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Obitava u slatkim vodama od Francuske preko Srednje do Jugoistočne Europe. Može ga se naći i na Britanskom otočju, Skandinaviji i zapadnim dijelovima Rusije.[1]

Riječni je rak visoko cijenjena konzumna vrsta, pa je stoga često prenošen i izvan prirodnoga areala, tako da je danas prisutan u: Austriji, Belgiji, Bjelorusiji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, na Kosovu, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Sj. Makedoniji, Moldaviji, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Švedskoj, Švicarskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji.[1]

U Hrvatskoj je riječni rak autohtona vrsta slatkovodnih deseteronožnih rakova a nastanjuje rijeke kontinentske Hrvatske,[2] poglavito savskog i dravskog slijeva. Uneseni su i u pojedine rijeke jadranskoga slijeva.

Način života i ishrana

[uredi | uredi kôd]

Rakovi ove vrste su noćne životinje koje žive na dnu, nisu pretjerano teritorijalni, ali iskazuju agresiju u slučajevima kada im je prostor ograničen. Riječni rak često i u velikom broju ugiba od račje kuge koju su donijele neke strane vrste rakova. Osim toga, neke američke vrste su agresivnije od autohtonih europskih vrsta, pa ih u borbi za prostor i hranu potiskuju iz njihovih staništa, a kako brzo rastu i razmnožavaju se, gotovo ih je nemoguće nadzirati. Zbog navedenog je riječni rak u Hrvatskoj u potpunosti zaštićen zakonom, pa je u skladu s tim njegov lov zabranjen.

Ostalo

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Riječni rak
Wikivrste imaju podatke o taksonu Riječni rak