Samostan sv. Klare u Dubrovniku
Samostan sv. Klare nalazi se južno od Vrata od Pila do dubrovačkih gradskih zidina na Poljani Paska Miličevića. Najpoznatiji je od 8 ženskih samostana u Dubrovniku.
Samostan je bio izgrađen krajem 13. i početkom 14. stoljeća. Zbog ugleda, kojega je imao, bio je jedan od najvažnijih ženskih samostana u Dubrovačkoj Republici. U dijelu samostana otvoreno je sirotište za napuštenu djecu, 1432. godine. Za djecu su skrbili do šeste godine života, a nakon toga su ih posvajale dobre obitelji. Sirotište u samostanu sv. Klare bilo je jedno od prvih takvih ustanova u svijetu. Godine 1620. samostan je zapalila časna Agneza Beneša te je za kaznu bila uzidana u tamnicu u dvoru, odakle je kasnije uspijela pobjeći.[1]
U katastrofalnom potresu 1667. godine, samostan je bio jako oštećen te su poginule dvije trećine časnih sestara.[1] Obnovile su ga gradske vlasti.
Kada su Dubrovnik osvojili Napoleonovi vojnici, francuske su vlasti samostan pretvorile u konjušnicu i skladište streljiva. Nakon Drugog svjetskog rata, samostan je bio pretvoren u restoran i ljetno kino. Danas ima višestruku namjenu.
Dne 9. srpnja 2010. u prostorijama samostana otvoren je muzej s holografskim projekcijama u pet dimenzija. Koncept ovog jedinstvenog projekta osmislio je Marin Aničić, a glavni investitor je tvrtka Benfortuna d.o.o. na čelu s Tihomirom Orečom.[2] "Himna slobodi je naziv programa koji se odnosi na interaktivni zabavni program u kojem se uz ples i glazbu prikazuje hologram dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića, a posjetitelji se imaju priliku upoznati s tradicionalnim dubrovačkim plesom linđom, čuti najljepše stihove dubrovačke poezije, slušati čarobne melodije morskih sirena i pjesme koje slave ljubav, doznati sve o znamenitim Dubrovčanima i slavnim posjetiteljima ovoga grada, ali i upoznati se sa njegovim ljepotama," navode autori. Vremeplov je program zasnovan na putovanju kroz vrijeme. Ključna figura je Ruđer Bošković koji posjetitelje teatra vodi u 1 500 godina daleku prošlost Dubrovnika te im predstavlja rušenje starog rimskog grada Epidaura koje je prethodilo jačanju Dubrovnika, opsadu Arapa, dolazak Turaka, vrijeme procvata renesanse i tragičan potres iz 1667. godine, a upoznaje ih i sa zaštitnikom Dubrovnika, sv. Vlahom te ih kroz vrijeme dovodi do današnjih dana i slavlja Dubrovačkih ljetnih igara te Feste sv. Vlaha. Vrijednost ukupne investicije, uključujući i obnovu samostana sv. Klare, iznosila je 20 milijuna kuna.
- Službena stranica muzeja Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. rujna 2012. (Wayback Machine)
- ↑ a b Nekić 1990, str. 554.
- ↑ www.hrsvijet.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), "Visia Dubrovnik 5D Theatrum: Muzej s holografskim projekcijama", objavljeno 26. lipnja 2010., pristupljeno 8. srpnja 2013.
- Nekić, Nevenka. 1990. Ženski likovi u hrvatskoj povijesti. Obnovljeni život. Filozofsko teološki institut Družbe Isusove. Zagreb. 45 (6): 543–557
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
