Tomazinijeva žućica

Tomazinijeva žućica Chamaecytisus tommasinii
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Tracheophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Fabales
Porodica	Fabaceae (Papilionaceae)
Rod	Chamaecytisus
Vrsta	C. tommasinii Vis., G. Beck, non Willd

Tomazinijeva žućica (lat. Chamaecytisus tommasinii – sinonimi: Cytisus tommasinii Vis., C. pauciflorus G. Beck, non Willd., C. capitatus Jacq. var. pauciflorus Ebel) – je biljka iz porodice Fabaceae (Papipionaceae): mahunarke.

Opis

Tommasinijeva žućica je listopadni grmić, iako listovi preko zime djelomično otpadaju, Visoka je 40-50 (-70) cm, sa uspravnim ili uzdignutim žutim, tankim grančicama. Pupovi su naizmjeniči, dugi 2–3 mm, a dlakavi. Pokriveni su malim brojem ljuspi. Izdanci su pokriveni kratkim poleglim dlačicama. Listovi su trodijelni, sa dugom, dlakavom peteljkom. Oblik listića široko varira, a mogu biti elipsoidni iii izduzeno-jajoliki. Dugi su 10–20 mm, a široko 5–9 mm. Gornja strana plojke je gola, a naličje i rubovi dlakavi.

Cvjeta u. Cvjetovi su dugi 15–18 mm, na kratkoj peteljci ili sjedeći. Poviše ih [3-6 (-17)] formiraju vršnu glavicu. Čašica je dlakava, a gornja usna joj ima samo 2 kratka zupca, donja - 3. Mahune su duge 20-23 (-25) mm, a široke 5–6 mm. Crnkaste su i gusto pokrivene bijelim poleglim dlačicama.

Smeđe jjemenke su duge 2-2,5 mm duge, a široke 2 mm: gole su i sjajne, a imaju mesnati privjesak. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.

Opisan je takson: var. keraunius Maly K., čiji su primjerci nađeni na brojnim lokalitetima u široj okolini Sarajeva (Pale, Koran, Stambulčić, Romanija, Podvitez i dr.), na nadmorskim visinama oko 840–1200 m.

Cvjeta u maju i junu. Ima višecvjetnu i nflorescenciju od [(5-) 13 (-17) cvjetova. Središte krunice je dugo 14–20 mm dugo, limunski žuto, spolja manje-više poleglo i dlakavo; latice i i krila du sumpornožuti. Čašice su stršeće i dakave. Donja usna je nerazdijeljena ili trozuba, duga 9–12 mm.

Ekologija i rasprostranjenje

Ova biljka načešće raste na otvorenim površinama - livadama i kamenjarama, na rubovima šuma i šumaraka, na nadmorskim visinama do preko 1.000 m

Endem je Jugoistočnih Dinarida.

Također pogledajte

• Endem
• Endemizam
• Bosanskohercegovački endemi