Uvs-Nuur

Ubsunurska kotlovina/
Bazen Uvs Nuura
Ubsunurska kotlovina/; Bazen Uvs Nuura
Svjetska baština – UNESCO
	Rusija - Mongolija ; Uvs NuurLokacija Uvs-Nuura u Mongoliji
Registriran:	2003. (27. zasjedanje)
Vrsta:	Prirodno dobro
Mjerilo:	ix, x
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Uvs Nuur (mongolski jezik: Увс нуур, ruski: Убсу-Нур ili Убса) je visoko slano jezero koje se nalazi u pograničnom području između Mongolije i Rusije (manji dio). Sjeveroistočni dio jezera nalazi se u ruskoj republici Tuva, a najveće naselje je u mongolskom dijelu, Ulaagom. Ovo veoma slano i plitko jezero je ostatak velikog slanog mora koje je prije nekoliko tisuća godina pokrivalo mnogo veće područje. Uvs Nuur, površine 3350 km², je najveće jezero u Mongoliji i smješteno je 759 metara ispod razine more, u depresiji Ubsunurske kotline (Bazen Uvs Nuura, poznat i kao Bazen Ubsa-Nur, mongolski: Бассейн Убсу-Нур, ruski: Убсунурская котловина), krhkom bazenu zatvorenog sliva (endorheični bazen)^[1].

U Ubsunurskoj kotlini najsjevernija svjetska pustinja se susreće s najjužnijom zonom tundre na sjevernoj polutki. Kotlina ima površinu od oko 70.000 km² i većinom se sastoji od ledenjaka, alpske tundre, pod-alpskih pašnjaka, planinskih tajga, ali i pošumljene i gole stepe s ponekim područjima polupustinja, pa čak i pješčanih pustinja s dinama. Kako se kotlina nalazi na granici klimatskih područja Sibira i Središnje Azije, tenperature znaju varirati od -58 °C zimi do 47 °C ljeti. Usprkos ovako ekstremnoj klimi, ovaj raznolik krajolik ima i veliku bioraznolikost^[2], te je dom za više od 173 vrste ptica i 41 sisavca, uključujući ugrožene vrste kao što su sniježni leopard (Panthera uncia), argali ovca (Ovis ammon) i sibirska divlja koza (Capra sibirica). Izostanak industrije i oslanjanje stanovništva na tradicionalno nomadsko pastirstvo su minimalno utjecali na krajolik čime je on gotovo ostao nedirnut. Zbog toga je od 2003. godine, rezervat biosfere Ubsunurske kotlovine (njenih 1069 ha) upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji^[3].

Izvori

↑ Ubsunurska kotlina Arhivirano 2007-09-20 na Wayback Machine-u kao dio Mreže svjetskih rezervata biosfere. Posjećeno 20. veljače 2011. (en)
↑ Ubsunurska kotlovina Arhivirano 2012-07-31 na Archive.is-u na stranicama ruskog Greenpeacea. Posjećeno 19. veljače 2011. (en)
↑ http://whc.unesco.org/en/list/769

Vanjske veze

Ubsunurska kotlovina Arhivirano 2010-04-03 na Wayback Machine-u na stranicama Fundacije za zaštitu prirodne baštine (en)
Zaštićeno područje Bazena Uvs Nuura, Tuva & Mongolija Arhivirano 2007-09-29 na Wayback Machine-u (en)

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Ubsunurska kotlovina

[1] Ubsunurska kotlina Arhivirano 2007-09-20 na Wayback Machine-u kao dio Mreže svjetskih rezervata biosfere. Posjećeno 20. veljače 2011. (en)

[2] Ubsunurska kotlovina Arhivirano 2012-07-31 na Archive.is-u na stranicama ruskog Greenpeacea. Posjećeno 19. veljače 2011. (en)

[3] ttp://whc.unesco.org/en/list/769

[1]

[2]

[3]

p r u Svjetska baština u Mongoliji
	Kulturna baština (3)	Velika Burhan Haldun planina i njezin sveti okolni krajolik (2015) Kulturni krajolik Doline Orhona (2004) Petroglifi mongolskog Altaja (2011)
	Prirodna baština (2)	Krajolici Daurije¹⁾ (2017) Udolina Uvs-Nuur¹⁾ (2003)
	Nematerijalna svjetska baština (10)	Mongolska tradicionalna umjetnost khöömeija (2010) Tehnika narodnog dugog pjevanja uz kružno disanje Limbe (2011) Tradicionalni obrt mongol ger i pripadajući običaji (2013) Mongolska kaligrafija (2013) Mongolski ep Mongol Tuuli (2009) Tradicionalni narodni ples Mongol Biyelgee (2009) Tradicionalna glazba morin khuura (2008) Mongolski tradicionalni festival Naadam (2010) Ritual navođenja deva (2015) Sokolarstvo²⁾ (2010) Tradicionalna glazba Tsuur (2009) Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma³⁾ (2008)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Rusije i Mongolije. ²⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija). ³⁾ Zajedno s Kinom.

p r u Svjetska baština u Rusiji
Evropski lokaliteti	Historijski centar i citadela Derbenta • Ferapontov manastir • Historijski centar Jaroslavlja • Zapadni Kavkaz • Kazanski kremlj • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju • Komijske prašume • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru • Kurska prevlaka¹⁾ • Moskovski kremlj i Crveni trg • Novodjevičanski manastir u Moskvi • Historijski centar Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije • Historijski centar Petrograda s pripadajućim spomenicima • Solovecki otoci • Struveov luk ²⁾ • Trojice-Sergijeva lavra • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja
Azijski lokaliteti	Zlatne Altajske planine • Bajkalsko jezero • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki • Visoravan Putorana • Park prirode Sihote-Alinj • Park prirode Stupovi Lene • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur • Rezervat prirode Vrangelov otok
Nematerijalna baština	Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie • Olonkho herojski ep naroda Jakuta
¹⁾ Zajednička svjetska baština Litve i Rusije ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)