Prijeđi na sadržaj

Vaskularne biljke

Izvor: Wikipedija
Vaskularne biljke
Lycopodium deuterodensum, prdstavnik razreda Lycopodiopsida
Sistematika
Carstvo:Plantae
Podcarstvo:Viridiplantae
Infracarstvo:Streptophyta
Superdivizija:Embryophyta
Divizija:Tracheophyta
Sinnott, 1935 ex Cavalier-Smith, 1998
Baze podataka

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta. Unutar carstva Plantae, vaskularne biljke predstavljaju značajan odjel koji uključuje preko 90% svih biljnih vrsta. Klasificiraju se u dvije velike skupine: biljke sjemenjače (Spermatophyta), koje proizvode sjeme, i biljke bez sjemenki (papratnjače ili Pteridophyta), poput paprati i likopoda koje se razmnožavaju putem spora. Ova raznolika skupina prikazuje nevjerojatan niz oblika, struktura i prilagodbi koje su im omogućile da napreduju u različitim staništima diljem svijeta.[1][2].

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Izraz Tracheophyta dolazi od grčkih riječi "trachea", što znači "cijev", i "phyta", što znači "biljka". Ovo ime odražava definirajuću karakteristiku vaskularnih biljaka: njihove cjevaste strukture koje olakšavaju transport esencijalnih tvari, slično načinu na koji krvne žile rade na cirkulaciji krvi. [1]

Fizičke karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Vaskularne biljke se razlikuju po razvoju vaskularnih tkiva, i to:

Ove specijalizirane stanice omogućuju vaskularnim biljkama da narastu više i prežive u različitim okruženjima, za razliku od nevaskularnih biljaka koje su općenito manje. Osim vaskularnih tkiva, mnoge vaskularne biljke posjeduju korijenje, stabljike i lišće, što ih razlikuje od njihovih nevaskularnih rođaka.[1]

Prepoznatljive osobine

[uredi | uredi kôd]

Prepoznavanje vaskularnih biljaka često uključuje prepoznavanje nekoliko ključnih obilježja:

  • Strukture grananja: Mnoge vaskularne biljke posjeduju složene obrasce grananja koji pomažu u maksimalnom hvatanju sunčeve svjetlosti za fotosintezu.
  • Morfologija lišća: Listovi mogu jako varirati, od širokih i ravnih do igličastih, ovisno o vrsti i staništu.
  • Korijenski sustav: Korijenje može biti plitko ili duboko, prilagođeno učinkovitom skupljanju vode i hranjivih tvari iz tla.
  • Oblici rasta: Vaskularne biljke mogu varirati od zeljastih oblika (nedrvenastih) poput divljeg cvijeća do drvenastih oblika poput hrastova i borova.[1]

Ekološki značaj

[uredi | uredi kôd]

Ekološka uloga vaskularnih biljaka je neizostavna. Oni doprinose:

  • Proizvodnja kisika: putem fotosinteze, vaskularne biljke proizvode kisik koji je vitalan za sav aerobni život.
  • Opskrba hranom: oni su temelj hranidbenih mreža, služeći kao primarni proizvođači za biljojede, koji zauzvrat podržavaju mesojede.
  • Formiranje tla: Biljke doprinose zdravlju tla dodavanjem organske tvari i sprječavanjem erozije pomoću svojih korijenskih sustava.
  • Odvajanje ugljika: apsorbiraju ugljični dioksid iz atmosfere, pomažući u ublažavanju klimatskih promjena.[1]

Vaskularna biljka, također nazvana traheofit, je bilo koja od nekih 260 000 vrsta biljaka s vaskularnim sustavom, uključujući svu vidljivu floru Zemlje danas. Vaskularne biljke imaju neke prilagodbe koje im pomažu da prežive. Prekrivene su voštanim slojem, odnosno kutikulom koja zadržava vodu. Također imaju stomate ili pore koje im pomažu u usisavanju i ispuštanju plinova poput ugljičnog dioksida i kisika. Žilni sustav biljaka sastoji se od ksilema, koji se uglavnom bavi provođenjem vode i otopljenih minerala, i floema, koji uglavnom funkcionira u provođenju hrane, poput šećera. Njihovo korijenje uzima vodu i hranjive tvari iz tla i učvršćuje ih za tlo. Stabljike prenose vodu i hranjive tvari do lišća biljke, a lišće hvata sunčevu svjetlost potrebnu biljci za fotosintezu.[3]

Japonolirion osense, Petrosaviales, Liliopsida
Cyclanthus bipartitus, Pandanales, Liliopsida

Razredi i redovi

[uredi | uredi kôd]

Odjeljak Pteridophyta – papratnjače

[uredi | uredi kôd]

Odjeljak Spermatophyta – sjemenjače

[uredi | uredi kôd]

Gymnospermae – golosjemenjače

[uredi | uredi kôd]

Angiospermae – kritosjemenjače

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e Botanical Realm, pristupljeno 18. rujna 2024.
  2. ITIS Tracheophyta
  3. What’s a vascular plant?, pristupljeno 25. lipnja 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]