Idi na sadržaj

Vektorska grafika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Primjer[mrtav link] koji pokazuje prirodu vektorske grafiku u odnosu na rastersku grafiku

Vektorska grafika ili geometrijsko oblikovanje (eng. Vector graphics, geometric modeling) jeste način prikazivanja slike pomoću geometrijskih oblika kao što su tačke, linije, krive i poligoni, a koji su temeljeni na matematičkim jednačinama.[1]

U principu, vektorski oblici se mnogo lakše pamte nego zahtjevne rasterske (bitmap) slike. Skoro svi današnji računarski grafički prikazi prevode vektorsku sliku u rasterski format. Rasterska slika je pohranjena u memoriju i sadrži podatke za svaki pojedinačni piksel neke slike. Pojam vektorska grafika je većinom koristen u kontekstu dvo-dimenzionalne računarske grafike. Skoro svako 3D prikazivanje je izvršeno pomoću 4D vektorske tehnike (pomoću tačaka, linija i poligona).

Crtanje i prednosti

[uredi | uredi izvor]
Vektorska grafika je dobra za uklanjanje nepotrebnih detalja sa neke fotografije. Na ovoj slici je prikazano kako se vektorska grafika može dobro upotrijebiti u informacijskoj grafici i prikazivanju linijske umjetnosti

Kao primjer, razmotrimo krug nekog radiusa r.[2] Glavni podaci koje računarski program treba da zna kako bi isrctao krug su:

  1. radius r
  2. koordinatnu poziciju centralne tačke kruga
  3. stil i boju linije (može biti i providna)
  4. stil i boju punjenja objekta (može biti i providno)

Prednosti ovakvog načina crtanja nad rasterskom grafikom:

  • Ovako mala količina informacija omogućuje mnogo manju veličinu datoteke
  • Mogućnost približavanja (zoom) bez gubitka na kvaliteti
  • Sve ove informacije su zapamćene i mogu se kasnije mijenjati, to znači da micanje, razmjeravanje, okretanje i popunjavanje itd. ne smanjuje kvalitet crteža kao kod rasterske slike

Jednostavni geometrijski oblici

[uredi | uredi izvor]

Vektorske radnje

[uredi | uredi izvor]

Vektorski grafički programi obično omogućuju okretanje, micanje, sažimanje, povećavanje, iskrivljavanje i ostale preobražaje objekata, kao i mijenjanje z-redoslijeda i povezivanje jednostavnih objekata u više komplikovanih. Zahtjevnije preobrazne uključuje i boolove operacije (unija, razlika, presjek, itd.).

Vektorska grafika je savršena za jednostavne ili složene crteže koji ne trebaju biti foto realistični. Naprimjer, PostScript i PDF stranice koriste jezik vektorskog grafičkog modela.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]
Kao što se vidi, ljiljan nije iscrtan odjednom niti iz jednog dijela. Povezivanjem više geometrijskih oblika dobijamo mnogo komplikovaniji oblik. Konačno od raznih oblika, dobijamo završni crtež koji se može pretvoriti u čitljivi rasterski format

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Tutorials - What Are Vector Graphics?" (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 6. 2018.
  2. ^ "ASCIIsvg: Easy mathematical vector graphics". .chapman.edu. Pristupljeno 16. 6. 2014.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]