Vektorsko polje oblika f(x ,y )=(−y , x )
U matematici i fizici vektorsko polje je polje , koje svakoj točki lokalno Euklidskog prostora pridružuje vektorsku veličinu.
Neki od diferencijalnih operatori primjenjivih na vektorsko polje su divergencija i rotacija .
Neka je
D
⊆
R
n
{\displaystyle D\subseteq \mathbb {R} ^{n}}
i neka
X
0
{\displaystyle X_{0}}
označava skup svih radij-vektora u koordinatnom sustavu
(
O
,
x
1
,
x
2
,
x
3
,
.
.
.
,
x
k
)
;
k
=
dim
D
{\displaystyle \left(O,x_{1},x_{2},x_{3},...,x_{k}\right);k=\dim D}
, tj.
X
0
=
{
O
M
→
|
M
=
(
x
1
,
x
2
,
x
3
,
.
.
.
,
x
k
)
∈
R
n
}
{\displaystyle X_{0}=\{{\overrightarrow {OM}}|M=(x_{1},x_{2},x_{3},...,x_{k})\in \mathbb {R} ^{n}\}}
.
Kažemo da je funkcija skalarne varijable (kraće: vektorska funkcija ili vektorsko polje ) svaka funkcija
W
→
:
D
↦
X
0
.
{\displaystyle {\overrightarrow {\textbf {W}}}:D\mapsto X_{0}.}
Drugim riječima, vektorsko polje je prostorna funkcija koja svakoj točki prostora pridružuje vektor .
Potencijalno vektorsko polje
Solenoidno vektorsko polje
Laplaceovo vektorsko polje
Opće vektorsko polje
Neka je
S
⊆
R
n
{\displaystyle S\subseteq \mathbb {R} ^{n}}
i
V
x
:
S
↦
R
n
{\displaystyle V_{x}:S\mapsto \mathbb {R} ^{n}}
vektorsko polje u euklidskim
koordinatama. Ukoliko je
Y
{\displaystyle Y}
neki drugi koordinatni sustav na S , tada je izraz za to vektorsko polje u sustavu
Y
{\displaystyle Y}
:
V
Y
:=
∂
y
∂
x
V
x
.
{\displaystyle V_{Y}:={\frac {\partial y}{\partial x}}V_{x}.}
Za V se kaže da je Ck vektorsko polje, ako je ono k puta diferencijabilno.
Jako je važno razlikovati vektorsko i skalarno polje! Što vrijedi za vektore i skalare , isto vrijedi i ovdje: glavna i bitna razlika je u koordinatnim transformacijama : skalar sam po sebi jest koordinata, dok je vektor opisan koordinatama, ali sam po sebi nije kolekcija koordinata. Tako i skalarno polje svakoj točki prostora pridružuje koordinate , a vektorsko vektore.
Vektorska polja se najviše primjenjuju u fizici , npr.
Brzinu vjetra možemo zamisliti kao vektorsko polje u
R
7
{\displaystyle \mathbb {R} ^{7}}
(!), gdje je svaka točka opisana sa sedam koordinata:
(
v
x
,
v
y
,
v
z
,
t
,
x
,
y
,
z
)
{\displaystyle \left(v_{x},v_{y},v_{z},t,x,y,z\right)}
(polje je zavisno o vremenu!).
Brzina protjecanja fluida kroz cijev.
Opis magnetskog djelovanja.
Opis električnog djelovanja.
Gravitacija .
Prema divergenciji i rotaciji , vektorska polja dijelimo na:
Potencijalno ili bezvrtložno:
rot
W
→
=
0
(svuda)
{\displaystyle {\mbox{rot}}\,{\overrightarrow {W}}=0{\mbox{ (svuda)}}}
div
W
→
≠
0
(barem u nekim tačkama)
{\displaystyle {\mbox{div}}\,{\overrightarrow {W}}\neq 0{\mbox{ (barem u nekim tačkama)}}}
Solenoidno ili bezizvorno:
rot
W
→
≠
0
(barem u nekim tačkama)
{\displaystyle {\mbox{rot}}\,{\overrightarrow {W}}\neq 0{\mbox{ (barem u nekim tačkama)}}}
div
W
→
=
0
(svuda)
{\displaystyle {\mbox{div}}\,{\overrightarrow {W}}=0{\mbox{ (svuda)}}}
rot
W
→
=
0
(svuda)
{\displaystyle {\mbox{rot}}\,{\overrightarrow {W}}=0{\mbox{ (svuda)}}}
div
W
→
=
0
(svuda)
{\displaystyle {\mbox{div}}\,{\overrightarrow {W}}=0{\mbox{ (svuda)}}}
Polje općeg oblika ili složeno polje:
rot
W
→
≠
0
(barem u nekim tačkama)
{\displaystyle {\mbox{rot}}\,{\overrightarrow {W}}\neq 0{\mbox{ (barem u nekim tačkama)}}}
div
W
→
≠
0
(barem u nekim tačkama)
{\displaystyle {\mbox{div}}\,{\overrightarrow {W}}\neq 0{\mbox{ (barem u nekim tačkama)}}}