Velika

Ovo je glavno značenje pojma Velika. Za druga značenja pogledajte Velika (razdvojba).

Velika je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.

Velika
grb
Država	Hrvatska
Županija	Požeško-slavonska
Načelnik	Robert Hofman
Naselja	24 općinska naselja
Površina	154,9 km2
Površina središta	29,6 km2
Koordinate	45°27′N 17°36′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	4502
– gustoća	29 st./km2
Urbano	1650
– gustoća	56 st./km2
Odredišna pošta	34000 Požega
Stranica	opcina-velika.hr
Velika Velika na zemljovidu Hrvatske

Na južnim obroncima Papuka, nasuprot Požegi, među dvije planinske kose, uvuklo se naselje Velika.

Jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, Požeško-slavonska županija. Velika je smještena na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 12 km sjeverno od Požege. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 m. Općina Velika formirana je nakon provedenih višestranačkih izbora za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, 16. travnja 1993. godine.

Općinska naselja

• Antunovac,
• Biškupci,
• Bratuljevci,
• Doljanci,
• Draga,
• Gornji Vrhovci,
• Kantrovci,
• Klisa,
• Lučinci,
• Markovac,
• Milanovac,
• Milivojevci,
• Nježić,
• Oljasi,
• Ozdakovci,
• Poljanska,
• Potočani,
• Radovanci,
• Smoljanovci,
• Stražeman,
• Toranj,
• Trenkovo,
• Trnovac i
• Velika

Zemljopis

Velika je smještena na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 12 km sjeverno od Požege. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 m.

Današnje veličko naselje proteže se dolinom rječice Veličanke, od juga prema sjeveru dužinom od preko 4 kilometra uz vijugavu cestu koja se lagano diže. S istočne i zapadne strane dolinu zatvaraju pitomi obronci Papuka koji se prema sjeveru sve više dižu.

Na gornjoj strani naselja iza župne crkve svetog Augustina, Veličanka se razdvaja na istočnu rječicu Duboku i na zapadnu Božji zdenac, jer se tu i dolina veličkog naselja razdvaja na istočnu i zapadnu uvalu a razlog je brdo Lapjak što se kao tupi klin zabio prema Velikoj pa se tu naglo spušta s visine od 447 metara ostavljajući na svome vrhu snažnog svjedoka prošlosti - ruševne zidine stare veličke tvrđave.

Između Lapjaka i brda Pliša sa zapadne strane dolinom protječe potok, koji se danas na zemljopisnim kartama obilježava kao Veličanka, a u Velikoj ga zovu Božji zdenac, dok se u opisu Velike iz 18. stoljeća navodi, da Božji zdenac sačinjavaju zapravo dva potoka: Oraovac i Kapavac, a izviru iz brda Pliš.

Istočnom pak dolinom između Lapjaka i Kamenjaka protječe potok Duboka, koji neposredno prije izlaska iz te doline prima vodu iz toplih izvora Kamenjaka. Radi te tople vode, od 25,5°C rječicu Duboka zovu i Toplica. Božji zdenac i Duboka spajaju se ispred župnikova vrta i postaju Veličanka koja kod Požege utječe u Orljavu.

Obiluje voćnjacima, vrtovima, šumarcima i zelenim površinama. Po arheološkim nalazima je vrlo staro mjesto. Izredale su se tu mnoge stare civilizacije i ostavile svoje tragove i svjedočanstva. Napose je prisutna tu rimska civilizacija koja se općenito u Požeštini bogato potvrđuje. Arheološki predmeti župnog muzeja u Velikoj svjedoče za prisutnost rimske civilizacije i na području Velike.

Velika je danas cestom povezana s Jankovcem i dalje preko Drenovca sa Slatinom, a prema jugu s Požegom i ostalim mjestima Požeštine.

Uprava

Općinski načelnik: Robert Hofman

Općinsko vijeće:

1. Anamarija Sikirić (HDZ), predsjednica vijeća
2. Alen Solić (Kandidacijska lista grupe birača), potpredsjednik vijeća
3. Marina Lukić (Kandidacijska lista grupe birača)
4. Nikola Lukić (Kandidacijska lista grupe birača)
5. Marijana Bulat (Kandidacijska lista grupe birača)
6. Gabrijel Ivanešić (Kandidacijska lista grupe birača)
7. Antonija Pavlović (HDZ)
8. Tomislav Došen (HDZ)
9. Martina Maruna (HDZ)
10. Matej Bošnjaković (HDZ)
11. Draženko Kljajić (Domovinski pokret)
12. Konrad Katić (Domovinski pokret)
13. Danijel Adžaga (SDP)

Stanovništvo

Prema popisu iz 2021., općina Velika imala je 4.517 stanovnika, dok je u 2011. imala 5.607 stanovnika. Pad od 1.090 stanovnika u razmaku od 10 godina.

Prema popisu iz 2001., općina Velika imala je 5.888 stanovnika.

Popis stanovništva po naseljima:

Mjesto	Popis stanovništa:
	2011.	2021.
		trenutno	rast ili pad
Antunovac	220	111	- 109
Biškupci	359	316	- 46
Bratuljevci	27	13	- 14
Doljanci	88	74	- 14
Draga	266	219	- 47
Gornji Vrhovci	12	8	- 4
Kantrovci	11	21	+ 10
Klisa	-
Lučinci	68	42	- 26
Markovac	2	2	0
Milanovac	51	34	- 17
Milivojevci	10	13	+ 3
Nježić	6	1	- 5
Oljasi	59	47	- 12
Odžakovci	12	3	- 9
Poljanska	134	75	- 59
Potočani	188	160	- 28
Radovanci	517	404	- 113
Smoljanovci	5	5	0
Stražeman	228	179	- 49
Toranj	181	137	- 44
Trenkovo	818	675	- 143
Trnovac	377	316	- 61
Velika	2249	1662	- 587

Općina Velika: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	4377	4297	4046	4348	5011	5547	5756	6507	6004	6343	6403	5730	5937	6101	5888	5607	4502
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Slavonska Požega koja je 1991. promijenila ime u Požega. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Velika: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	874	908	864	821	893	890	1024	1084	1073	1182	1371	1524	1889	2084	2249	2117	1650
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Velika se u sačuvanim dokumentima prvi put spominje 1266., zatim 1332., u popisu Papine desetine. Tada se u podgrađu ili varošu nalazila katolička župa i župska crkva (subcastrum Velika), a sjeverno na brijegu tvrđa ili "grad" (castrum), sjedište većega vlastelinstva. Tvrđa se spominje i 1435. prigodom dijeljenja zemlje između plemića Veličkih i njihovih rođaka Bekefija. Varoš Velika, kao i selo Hrvati u okolici, opisana je u najstarijem turskom popisu poreza 1545. Za turskoga vladanja nalazio se ovdje franjevački samostan sa školom kao kršćanski, crkveni, prosvjetni i kulturni centar za veći dio Slavonije. Stanovnici su bili samo Hrvati katolici.

Za svako ljudsko naselje pitanje naziva je svakako zanimljivo, jer je u čovjekovoj naravi da se znatiželjno zanima i ispituje: zašto se neko naselje naziva određenim imenom i kako je do takva naziva ili imena zapravo došlo.

I Velika kao naziv traži obrazloženje. Općenito se smatra da se selo Velika naziva tako po rječici Velikoj ili Veličanki. Opravdanje za to želi se naći u činjenici da se stvarno mnoga naselja nazivaju po rijekama koje kroz njih protječu ili po šumama ili poljima gdje su nastala. No, u pitanju Velike, mjesto se nije prozvalo Velika po rječici Velikoj nego se rječica prozvala Veličanka po naselju Velikoj. Razlog je u tome što Veličanka nije svojom veličinom a ni obiljem vode takva da bi je nazvali velikom. Opravdanje naziva za selo Velika treba tražiti u nečemu drugome.

U starim listinama 14. i 15. stoljeća, Velika se uvijek piše: Velyke a ne Velica, kako se inače piše Kraljeva Velika - Velica regalis. Razlog takva pisanja bit će vjerojatno u tome što su kaštel Velika, grad Velika i posjed Velika, pripadali plemićima Velyke - Veličkima, pa su se onda i naselja i kaštel i rječica po njima prozvali: Velyke, Velika, Veličanka.

Na zemljopisnoj karti 1501. povjesničar Ferdo Šišić bilježi mjesto Velika u Požeštini Velyke, a ne Velika, što svoje opravdanje posve sigurno ima u posjedovnoj pripadnosti plemićima Velyke - Velički. Potvrđuje to i tradicija, koju su zapisali popisivači Komore, kad navode da je Velika pripadala nekom Stjepanu Velikay (a senioribus suis se audivisse per traditionem ad quendam Stephanum Velikay pertinuisse).

Gospodarstvo

Velika je rekreacijsko i turističko središte na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini u Slavoniji, 12 km sjeverno od Požege, nalazi se na nadmorskoj visini od 273 m Velika je također poznata po njegovanju i čuvanju starih folklornih tradicija, te se svake godine u Velikoj u siječnju održava manifestacija „Vinkovo“ te u svibnju održava Smotra folklora „Čuvajmo običaje zavičaja“ koja ima međunarodni karakter, a u sklopu smotre folklora već četiri godine se održava i Najduži stol u Hrvata, vodeća etno-gastro manifestacija ovoga kraja.

Velika je i glavna planinarska polazišna točka za goru Papuk (954 m). Šetnje, planinarenja, kupanje ljeti, skijanje i sanjkanje zimi, sportsko penjanje, jahanje, brdski biciklizam, kampiranje te paragliding osnova su sportsko-rekreacijske ponude Velike, ali treba naglasiti i mogućnost lova i ribolova u okolici.

Općina Velika ima i dobro razvijeno industrijsko gospodarstvo. Svake godine Općina Velika objavljuje Program razvoja gospodarstva. Svrha programa je stvaranje uvjeta za poduzetničku klimu koja je poticajna za ukupni gospodarski i društveni razvoj na području Općine Velika.

Poznate osobe

• fra Luka Ibrišimović
• barun Franjo Trenk

Spomenici i znamenitosti

• Velički grad, Velika
• Dvorac Barun Trenk, Trenkovo
• Crkva Sv. Augustina, Velika

Obrazovanje

• OŠ Ivana Gorana Kovačića (koju pohađa oko 400 učenika)

Kultura

• KUD „Ivan Goran Kovačić“
• Planinarsko društvo “Mališćak“
• Udruga Veličanka

Šport

• NK Papuk Velika (prije NK Kamen-Ingrad Velika, koji je igrao u prvoj ligi HNL-a)
• NK Sloga Trenkovo
• ŽOK Papuk Velika
• Boćarski klub Mala Velika
• Veličke Mažoretkinje
• TK Nevoljaš
• KK Papuk
• Taekwon-do klub
• AMK Velika

Cestovna utrka Memorijal Zvonka Panežića koja se trči na ruti Velika – Požega odnosno Požega – Velika održava se od 1974.

Vanjske poveznice

• Službene stranice Općine Velika
• Velika na stranicama Turističke zajednice županije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2006. (Wayback Machine)
• Stranice udruge Veličanka
• Stranice Udruge Centar za bežično umrežavanje "Vallis aurea"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. svibnja 2009. (Wayback Machine)
• Državni zavod za statistiku  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. svibnja 2016. (Wayback Machine)

Nedovršeni članak Velika koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.